Bogata povijest Instituta Ruđer Bošković, ukoričena u knjigu ‘IRB – Ljudi i događaji 1950. – 2000.’ predstavljena je ovog petka u prostorijama Interuniverzitetskog centra Dubrovnik.
O ‘prvih pedeset’ govorili su nam večeras autori – znanstvena novinarka Tanja Rudež te prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, a uz njih prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević.
Dubrovačka publika imala je priliku upoznati tako djelo predstavljeno početkom godine na samom Institutu, a koje predstavlja, zapisali su pred dubrovačku promociju, značajan dodatak u istraživanju povijesti znanosti u Hrvatskoj.
Kroz niz poglavlja proteže se zanimljiva povijest ove važne znanstvene institucije, Instituta u potpunosti posvećenog prirodnim znanostima i primjeni istih u Hrvatskoj i koja nosi ime našeg glasovitog znanstvenika.
‘Razgovarala sam često sa znanstvenicima, među ostalim i s profesorom Piskom’, počela je Rudež, inače znanstvena novinarka s diplomom fizike, ‘tad sam shvatila kako zapravo vrlo malo znam o Institutu samom. Kad smo počeli raditi ovu knjigu, početkom 2015. godine, iako je ideja bila stara nekoliko godina prije, saznala sam puno stvari koje su na neki način nepoznate širokoj javnosti, a i meni kao znanstvenoj novinarki’. Istaknula je kako u početku nisu imali jasnu ideju, osim ‘kopati’, istraživati po arhivi.
– Intrigantna je bila spoznaja da su bivša Jugoslavija, Hrvatska, te Institut kao dio svega toga, razvijali nuklearni program s idejom da se jednog dana napravi atomska bomba. Nisam znala to, bez obzira što sam pratila rad Instituta, mislila sam kako su to besmislice, glasine. Međutim, u različitim razgovorima sa sjajnim znanstvenicima saznala sam puno o tom programu te su mi se potvrdili navodi – istaknula je Rudež, nazivajući ovo saznanje ‘istraživačkim ekskluzivom’.
– Ljudi koji su stvarali biologiju medicinu, IRB kao multidisciplinarni institut… Veliko je zadovoljstvo bilo razgovarati s tim ljudima. Ova knjiga, bar tako mislim, vrijedno je svjedočanstvo koje može poslužiti znanstvenicima, povjesničarima i istraživačima koji će od nje krenuti i možda napraviti doktorat, neki važan rad… Mislim da ima materijala za daljnja istraživanja. Sretna sam što smo Kruno i ja uspjeli knjigu i završiti. Kod ljudi je zaista izazvala pozitivne reakcije – zaključila je Rudež.
Razvoj moderne znanosti
– Silno me je obradovala vijest kako će baš ovo dvoje ljudi raditi ovo djelo – jer važno je da ostane zabilježeno stvaranje i nastanak ovog Instituta u Hrvatskoj. Jednostavno, da se to nije dogodilo, hrvatska znanost bila bi neusporedivo slabija nego što jest. Razvoj moderne znanosti je u najvećoj mjeri doprinos stvaranju i djelovanju Instituta – istaknuo je Kraljević, nazivajući Institut izrazitim ‘antinuklearcem’. Profesor Pisk, kao koautor knjige, već je u više navrata isticao kako su u knjizi on i Rudež opisali, kroz već spomenute razgovore i faktografiju, motive i političke prilike te godine kad se osnivao Institut, odnosno odnos politike i znanosti, sve do raspada Jugoslavije, rata, osamostaljenja Hrvatske…
Pisali su, istaknuo je Pisk, i o pokrenutim programima, poput razvoja atomske bombe ili programima vezanima za Jadransko more, okoliš, energetiku, znanost uopće.
– Knjigom smo željeli istaknuti važnu ostavštinu ovog Instituta tijekom njegovih prvih pedeset godina – dodao je.
Iz Školske knjige, koja je nakladnik ovog djela, izdvajamo kako se radi o monografiji ‘o Institutu Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu, najvećem i najpoznatijem istraživačkom institutu s područja prirodnih znanosti i njihovih primjena na području Republike Hrvatske.’ Knjiga, zapisali su, predstavlja prvih 50 godina života te moderne hrvatske znanstvene ustanove, s osobitim naglaskom na prikaz početka njezina rada, a zatim i na njezinu važnost u doprinosima i razvoju znanosti u Hrvatskoj koja je tada većim dijelom bila povezana s nuklearnom i atomskom fizikom, odnosno njihovim metodama i tehnologijama. Institut je višedisciplinaran i interdisciplinaran te zapošljava i angažira više od 500 znanstvenika i studenata s područja eksperimentalne i teorijske fizike, fizike i kemije materijala, organske i fizikalne kemije, biokemije, molekularne biologije i medicine, istraživanja mora i okoliša, računalstva i elektronike. U djelu se opisuje život znanstvenika u ustanovi preko koje su se često lomile društvene i političke silnice koje često određuju smisao znanosti – onkraj njezine inherentne vrijednosti – ponajprije u njezinu financiranju.
Bili znanstvenik ili ne – djelo koje bi vam svakako trebalo, kad tad, ‘pasti u ruke’.
MNJ