Grad

POZITIVCI 2020. Marijo Bekić: Sve su oči bile uprte u nas. Pokazali smo da se bez bolnice ne može

Hvala vam na povjerenju i ukazanoj časti što ste nam dali ovu izvanrednu nagradu koja je priznanje meni osobno, upravi i svim djelatnicima Opće bolnice Dubrovnik, a posebno djelatnicima Odjela za zarazne bolesti. Upravo su oni prva linija borbe protiv COVID-a. Ovo nam je nagrada za naš svakodnevni rad. Djelatnicima sam više puta istaknuo da, bez obzira koliko im je teško, moraju biti svjesni da su sve oči u njih uprte i da moraju biti primjer svim članovima društva. Moramo pokazati empatiju prema ljudima koji su zbog ove krize izgubili posao, ali i svoje najmilije zbog COVID-a – istaknuo je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić prilikom uručenja statue DuListovog ‘Pozitivca’. U razgovoru nam je otkrio čemu ih je sve COVID naučio, što misli o cijepljenju, ali i s kojim se sve problemima mimo COVID-a nose.

Možete li rezimirati 2020. Čemu nas je naučila?
Nakon ožujka i travnja govorio sam djelatnicima da se toliko toga izdogađalo da bismo mogli napisati knjigu. Što se samo naših zaključaka tiče, uz probleme koji nas muče godinama poput kadrovskog problema, financijskog, situacija s veledrogerijama, naučili smo se snalaziti u iznimno teškim situacijama. Kada je došao COVID, unatoč tada nepoznatom virusu, ipak smo imali nekog iskustva s obzirom da smo se 2018. borili s epidemijom ospica, a potom i jakom sezonom gripe gdje je trećina slučajeva u Hrvatskoj bila u našoj županiji. U COVID krizi brzo smo reorganizirali bolnicu, primijenili epidemiološke mjere, a dočekali smo ga i s relativno adekvatnom količinom zaštitne opreme koja nam je bila neophodna dok se cijeli nacionalni sustav nije uhodao. Organizirali smo rad bolnice tako da se sve do danas liste čekanja zbog COVID-a nisu povećale. Ako je povremeno dolazilo do povećanja to je bilo zbog manjka kadra ili povremenog kvara nekog od uređaja. To smo vrlo brzo nadoknadili. Sada radimo u normalnim uvjetima, sustav ulaska u bolnicu i epidemiološke mjere nešto su što se pokazalo kao neophodno i nastavit će se većim dijelom i kada prođe COVID. COVID nam je dao priliku da se organiziramo i poboljšamo svoj rad i mi smo prihvatili tu priliku. Projekti se u bolnici nesmetano odvijaju, nismo imali zastoja u radu. Kao ustanova možemo biti zadovoljni jer se pojavio veći interes za grane naše organizacije poput higijenskog servisa, pomoćnih djelatnika, kuhinje. Puno se ljudi zaposlilo na mjestima na kojima smo imali kronični manjak godinama. Bolja je situacija i s raspisanim specijalizacijama, negdje imamo i po troje kandidata. Ljudi su prepoznali zdravstveni sustav i našu ustanovu. Pokazali smo da se bez bolnice ne može. Mislim da su i ljudi koji donose odluke u Gradu i Županiji također prepoznali važnost zdravstvenog sustava i Opće bolnice Dubrovnik kao najvećeg generatora i nositelja pružanja zdravstvenih usluga.

Ipak, dubrovačka bolnica nije centralna ustanova, često se govori o odlasku pacijenata u Split u slučaju potrebe. Koliko je bilo takvih pacijenata?
Kada je krenuo COVID, stožer je dao pismeni naputak da se pacijenti koji su za Jedinicu intenzivnog liječenja, a koji imaju COVID, šalju u KBC Split u Respiracijski centar Križine. To je bilo u ožujku i travnju s pacijentima koji su imali COVID, a bili su intubirani, ali i stabilni da mogu ići u transport. Oni koji nisu bili stabilni ostajali su kod nas. Prvo se išlo sanitetskim prijevozom, a onda se organizirao i posebno pregrađeni helikopter. Srećom, kada su njega poslali više nije bilo potrebe za tim transportom. Takvih pacijenata je bilo svega 7 ili 8. Svi ostali pacijenti od tada pa sve do danas liječeni su u našoj bolnici.

Spomenuli ste da su liste čekanja poprilično stabilne. Ipak, sve se više može čuti da ćemo zbog COVIDa imati veliki broj oboljelih od raka i drugih bolesti.
Naglasio sam da su liste čekanja ‘štekale’ povremeno zbog nedostatka kadra ili kvara na nekom uređaju. Prije nekoliko je dana zbog velikih kiša došlo do prodora vlage u instalacije magnetne rezonance. Aparat nije u kvaru, ali su instalacije stradale. Ovog tjedna ćemo sanirati i taj kvar. Do kraja siječnja ići će natječaj za dnevne bolnice, a vrijednost radova u Metkoviću iznosi 23 milijuna kuna. Preostali iznos tog natječaja od 26 milijuna kuna ide na novu medicinsku opremu naše bolnice. Riječ je o cijelom nizu uređaja. U ovoj godini kupljeni su novi rentgeni i nekoliko ultrazvuka. Putem programa oporavka plan nam je kupiti novu magnetsku rezonancu, novi CT i uređaj za scintigrafiju kosti koji do sada nismo imali. Ovaj sustav nam pomaže pri otkrivanju vitalnosti kosti i potencijalnih metastaza kod ljudi koji boluju od malignih ili metaboličkih bolesti. Vodimo računa o opremi sukladno našim financijskim mogućnostima. Kada govorimo o opremi, naša bolnica je u donjoj polovici bolnica u Hrvatskoj po dobivanju decentraliziranih sredstava države za nabavku nove opreme ili tekuće održavanje. Županija godišnje dobije oko 16 milijuna kuna, a u našoj županiji nekoliko je domova zdravlja i više zdravstvenih ustanova. Mi dobijemo veći dio tog iznosa od 16 milijuna, ali to je sasvim nedovoljno za naše potrebe.

Koliko bi bilo dovoljno?
Jedna koprivnička bolnica dobiva 15 milijuna kuna jer imaju samo jedan dom zdravlja. Nekada mislim da su nešto napravili iz EU fondova, a onda mi kažu da nisu nego iz decentraliziranih sredstava. Naša decentralizirana sredstva su zaista donja razina tako da sve što plaćamo i obnavljamo je iz EU sredstava ili iz sredstava koja dijelom platimo, a dijelom ostanemo dužni. Tako smo, nažalost, naučili živjeti. Pokušat ćemo se prijaviti za projekt energetske obnove zgrade koji iznosi čak 146 milijuna kuna. To je ogroman novac, dio pripremnih radova koji smo mogli isfinancirati smo odradili. Država i županija su tu da osiguraju dostupnost zdravstvene zaštite, a na meni je da je organiziram.

Kakva vam je suradnja s ministrom Berošem?
Poznajemo se dok je još bio pomoćnik ministra za bolničku djelatnost. Imali smo korektnu suradnju, čujemo se SMS – om, a tijekom COVID-a sam imao kod njega dva sastanka na temu naše bolnice. Svi su fokusirani na COVID, ali on nije jedini problem u Hrvatskoj. Imamo i većih problema poput veledrogerija. Na COVID sam se već naviknuo.

Kakva je trenutno situacija s veledrogerijama?
Situacija je nepromijenjena na nacionalnoj razini.

Je li to ucjena?
Jest, ali nije odgovornost na jednoj strani. Može li se nešto u sustavu napraviti kako bi se situacija promijenila? Oni koji nas kontaktiraju kažu da se ne može mijenjati, ali moje mišljenje je na pola puta jer sam u bio u kontaktu i s veledrogerijama. Više trenutno nisam u tolikom kontaktu jer smo došli do zida. Tamo se gleda čisto novčani dio, nema nikakve empatije i interesa hoće li neki pacijent dobiti lijek ili neće. Mi uzimamo lijekove sukladno financijskim mogućnostima i unaprijed plaćamo.

Ima li straha da pacijenti ostanu bez lijekova?
U prosincu su lijekovi bili produženi za 20-ak dana, tada smo uspjeli dobiti sredstva isključivo našim radom, to nije bila nikakva donacija. Onim što smo zaradili, tu smo situaciju riješili tako da danas striktno kupujemo najhitnije lijekove i one koji trenutno nedostaju. Pacijenti trenutno nisu zakinuti jer uvijek imamo toliko novca, ali su zakinuti neki drugi dobavljači. Cijeli dug bolnice nije samo onaj prema veledrogerijama. Riječ je i o nizu komunalnih računa, popravaka, potrošnog materijala. Taj dug nije velik, ali nekome tko isplaćuje plaće i nabavlja opremu od tih tvrtki je itekako važan.

Spomenuli ste da je bolnica zaradila. Kako?
Prema nalazu Zavoda za zdravstveno osiguranje od 8. listopada 2020. u prvih šest mjeseci smo na lijekovima uštedjeli tri milijuna kuna. Manje se lijekova kupovalo i njihova je potrošnja išla po ekstremno racionalnim nadzorom. Osobno potpisujem svaki lijek koji se odobrava i dolazi u bolnicu, to je jedini način da se nazire potrošnja s ovim skromnim sredstvima. 2018. smo imali većih problema u funkcioniranju nego što ih imamo u 2020.

Koliko se djelatnika bolnice do sada cijepilo protiv COVID-a?
Dosta je ljudi pričekalo da prođe ta prva faza iz meni nepoznatih razloga. Smiješno mi je da uopće moram sa zdravstvenim djelatnikom pričati o cjepivu, ali dopustimo i da se takva mogućnost pojavila. Za sada imamo zadovoljavajući broj ljudi koji su se cijepili i koji će se cijepiti. Imamo dodatnu listu. Dobar dio njih je i prebolio COVID pa kada usporedimo one koji su ga preboljeli i ove koji će se cijepiti, sigurno ćemo kroz idućih mjesec dana prijeći brojku od 50 posto. Trenutno je cijepljeno preko 200 djelatnika.

Jeste li razmišljali o nekim sankcijama za vaše zaposlenike ako se ne cijepe?
Jesam, razmišljao sam još za vrijeme epidemije ospica. Isti se problem javio, ljudi koji nisu imali potvrdu o cijepljenju bili su vrlo suzdržani. 90-ih godina došlo je do reorganizacije te se u kartotekama nisu bilježili podaci o cijepljenju. Dio liječnika obiteljske medicine ih je još imao. Opet se javila fama oko nuspojava cjepiva, iako klinički, zdravstveno i statistički neutemeljenih. Određeni dio ljudi tražio je da ih se testira serološki da vide imaju li antitijela pa će se onda cijepiti, neki su rekli da se sjećaju da su se cijepili ili da su preboljeli. To su priče bez pokrića.

Može li doći do trećeg vala epidemije kojeg se spominje?
Može doći do novih valova i određenog broja pacijenata. Prvi oprez pri pojavi COVID-a bio je vezan uz nepoznati virus. Sada otprilike znamo s čime imamo posla pa ne očekujemo nova iznenađenja.

COVID vam je pomogao i u boljoj organizaciji laboratorijske dijagnostike?
Prije četiri godine imali smo epidemiju ospica, slali smo uzorke za Zagreb te ih se znalo čekati i do tri dana. Tada sam već razmišljao kako bi bilo dobro da imamo PCR uređaj, a nisam znao da to znači da moramo imati laboratorij i da trebamo za to molekularne biologe. COVID nam je tako dao jednu novu kvalitetu te smo taj laboratorij razvili ni iz čega. Najprije smo doveli molekularnog biologa iz jedne ustanove koja nije ni zdravstvena, a onda smo uz naše inženjere biokemije uspjeli sve organizirati i sada imamo četiri molekularna biologa laboratorijsku djelatnost podigli na molekularnu razinu.

Gdje ste najtanji što se tiče ljudstva?
Na Pedijatriji, Ginekologiji i Interventnoj kardiologiji. Tu 50 posto ovisimo o vanjskoj pomoći.

Kako stojite po pitanju specijalizanata?
U početku epidemije nisu svi odmah mogli doći iz KBC-ova. U svemu ovome pokazalo se da imamo sjajne specijalizante, imali smo ih 50-ak na raspolaganju, većinom su bili u Zagrebu. Bolnica je platila troškove njihova prijevoza do Grada i našli smo im smještaj. One koji su ovdje živjeli s nekim starijim u kući bakom ili djedom i bilo im je nezgodno da žive skupa zbog situacije s COVID-om, smjestili smo u Hotel Hilton Imperial. Pomogao nam je u tome i Valamar, a i bolnica je imala nešto svojih apartmana. 95 posto se specijalizanata vratilo te su imali osiguran smještaj i hranu. Ta je situacija pokazala tko odlučuje o organizaciji zdravstvenog sustava u našoj državi, a to su KBC-ovi. Bilo je KBC-ova koji su oduživali maksimalno oko puštanja specijalizanata, pronalazili su sto razloga zašto ih ne pustiti.

Kad se očekuje da će se ostali ljudi cijepiti koji nisu zdravstveni djelatnici ili prioritetne skupine? Ponedjeljkom stižu isporuke cjepiva. Očekujemo da će se treća faza cijepljenja dogoditi sredinom ili krajem veljače. Za cijepljenje se zainteresirani trebaju javiti obiteljskom liječniku.

Razgovarale: Barbara Đurasović / Leona Rašica

Članak objavljen u tiskanom izdanju DuLista 13. siječnja 2021. 

Pročitajte još

[VIDEO] KAKVA REKLAMA! Frankovića i slike Grada gledalo nekoliko milijuna ljudi diljem svijeta

Dulist

PO MJERI GRAĐANA Tjedni pregled gradskih projekata

Dulist

IZMJENE U VOZNOM REDU S popuštanjem mjera ‘popustio’ i Libertas

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija