Hrvatska

Pad BDP-a od 0,7 posto u prvome kvartalu

Novac

U prvome je kvartalu zabilježen realni godišnji pad BDP-a od 0,7%, četvrti uzastopni kvartal, iako je većina visokofrekventnih pokazatelja objavljivanih tijekom prvoga kvartala imala pozitivne naznake. Naime, industrijska je proizvodnja u prvome kvartalu na godišnjoj razini povećana 4,2%, trgovina na malo 4,9%, obujam građevinskih radova 8,5%, a robni izvoz 9,5% (uz smanjenje robnog deficita). No, rast odnosno oporavak nije zabilježen kod turističkih djelatnosti, prometa te niza ostalih usluga koje još uvijek imaju ograničenja u poslovanju, što je bilo dostatno da se nastavi negativan trend u kretanju BDP-a.

Ujedno treba napomenuti da je prvi kvartal prošle godine bio jedini u kojemu je ostvaren godišnji rast gospodarske aktivnosti (1,1%), budući da su rigorozne mjere ograničenja poslovanja i kretanja uvedene tek pred kraj prvoga kvartala, pa je baza bila nešto viša nego što će biti u kvartalima koji slijede, što će biti temelj dinamičnoga godišnjega rasta BDP-a u preostala tri ovogodišnja kvartala. Istodobno, godišnji pad u prvome kvartalu od 0,7% bio je znatno manje dinamičan nego u prethodna tri kvartala, s jedne strane zbog ipak nešto niže baze (budući da je rast u prvome kvartalu prošle godine bio znatno usporeniji nego ranije), ali i rasta nezavisnog od utjecaja baze.

Najveći negativan utjecaj na godišnji pad BDP-a u prvome je kvartalu imao pad izvoza usluga (-18,6%). Godišnji je pad zabilježen i kod osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a, no on je bio vrlo blag (-0,4%) u okolnostima daljnjega realnoga rasta plaća (3,8%) i održanju stabilnosti na tržištu rada (prosječan je broj osiguranika mirovinskog osiguranja bio viši za 0,1%). Negativnom trendu kretanja BDP-a znatno je pridonijelo i smanjivanje stavke zaliha (-26,7%). Smanjenje navedenih sastavnica bilo je veće od rasta koji je ostvaren kod robnoga izvoza (+8,3%), bruto investicija u fiksni kapital (+4,6%) i državne potrošnje (0,2%).

Proizvodna struktura BDP-a istodobno pokazuje pad kod skupine usluga koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i osnovne turističke djelatnosti (smještaj i ugostiteljstvo) za 4,4%, financijskih djelatnosti (-4,2%), poslovanja nekretninama (-7,5%), stručnih, znanstvenih, tehničkih, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (-4,0%) te ostalih uslužnih djelatnosti (-14,2%). S druge je strane, rast zabilježen kod industrije (+3,6%), građevinarstva (+8,8%), informacija i komunikacija (+4,0%) te javne uprave i obrane (+2,0%). Pritom je zbog svoje veličine, najveći pozitivni utjecaj na BDP imala industrija, a najveći negativni skupina usluga koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i turizam.

Hrvatska se ovakvim kretanjima gospodarske aktivnosti u prvome kvartalu nije izdvajala u okviru EU. Naime, u prvom je kvartalu na razini EU ostvaren godišnji pad BDP-a od 1,8%, pri čemu je od 21 članice za koje su zasad dostupni podaci, rast zabilježen samo u Francuskoj, Litvi i Slovačkoj. Hrvatska bi, unatoč padu u prvome kvartalu, prema nedavno objavljenim procjenama Europske komisije, u ovoj i idućoj godini trebala biti među članicama s najvećim gospodarskim rastom. S rastom od 5,0% u ovoj bi godini trebala dijeliti četvrto mjesto, a s rastom od 6,1% u idućoj, trebala bi imati treći najviši rast. Ako se ovakve prognoze ostvare, Hrvatska će u 2022. ostvariti realno 3,6% veći BDP nego u 2019. godini odnosno prevladati krizu uzrokovanu epidemijom koronavirusa.

Pročitajte još

STANIČIĆ U DUBROVNIKU ‘Hrvatska je ostvarila odlične turističke rezultate u vrlo izazovnim okolnostima’

Dulist

Sud zabranio portalu objavljivanje tekstova o Gordani Buljan Flander, HND: Nedopustivo ušutkavanje medija!

Dulist

ZA IZLAZ IZ KRIZE ‘Na stolu’ je stvaranje posebnih EU fondova za pomoć putničkim agencijama

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija