Sedam ključnih i tri uvjetna projekta kojima bi se trebala osigurati diversifikacija i sigurnost opskrbe prirodnim plinom zemalja članica EU iz Srednje i Jugoistočne Europe (CESEC) definirani su u petak u sklopu drugog sastanka Skupine na visokoj razini država članica EU iz skupine CESEC-a.
Naime, u sklopu sastanka potpisan je Memorandum o suglasnosti o zajedničkom pristupu suočavanju s izazovima diversifikacije i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom kao dio inicijative zemalja Srednje i Jugoistočne Europe (CESEC) o povezivanju plinskih sustava kao i Akcijski plan koji je sastavni dio Memoranduma.
”Jednom riječju sve države članice CESEC-a su se dogovorile kako se ne može planirati stotinu projekata, već kako se treba fokusirati na njih nekoliko značajnih za ovaj dio Europe. Sve države su svjesne odgovornosti prema susjedu i regiji. Nacionalne politike su prošlost, regionalna politika je budućnost, a to je ono što na što se usmjerila Europska komisija u Hrvatskoj”, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Povjerenik Europske komisije za klimatsku politiku i energetiku Miguel Arias Cañete rekao je kako je učinkovita energetska politika u jugoistočnoj Europi ključna za učinkovitu energetsku politiku u Europi.
”Definirali smo nekoliko projekata. To su Trans-jadranski plinovod, interkonekcija između Grčke i Bugarske, interkonekcija između Bugarske i Srbije, osnaživanje sustava u Bugarskoj i Rumunjskoj, LNG terminal u Hrvatskoj, te LNG evakuacijski sustav iz Hrvatske prema Mađarskoj”, rekao je Cañete te dodao kako su uvjetni projekti LNG terminal u sjevernoj Grčkoj, interkonekcija između Hrvatske i Srbije, te interkonekcija između Rumunjske i Grčke.
Potpredsjednik Europske komisije za energetsku uniju Maroš Šefčovič rekao je kako je u Dubrovniku postavljen novi duh suradnje u regiji.
”Demonstrirali smo političku volju, imamo projekte i tvrtke koje stoje iza toga i financijske instrumente”, rekao je Šefčovič.
Odgovarajući na novinarska pitanja ministar Ivan Vrdoljak je komentirao i izjavu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja je ranije u petak istaknula kako bi Hrvatska trebala razmotriti izgradnju plutajućeg LNG terminala prije nego se izgradi terminal na Krku.
”Ako poslovni model pokaže kako da je plutajući LNG brži i jeftiniji spremni smo se za to odlučiti kada za to budemo imali spremnu infrastrukturu”, rekao je Vrdoljak.
Potpredsjednik Europske komisije za energetsku uniju Maroš Šefčovič rekao je i kako aktualna kriza u Grčkoj neće utjecati na sporazum koje su u petak postigle zemlje članice CESEC-a.
”Razgovor s Grčkom je bio konstruktivan. Oni su čak izrazili spremnost da naprave još i više kako bi osigurali opskrbu plinom”, rekao je Šefčovič te dodao i kako će Rusija i dalje biti jedan od značajnih izvora plina za Europu.
‘Oni rade diversifikaciju opcija izvoza, a mi želimo imati različite opcije uvoza. Svaka zemlja mora imati mogućnost opskrbe ukapljenim plinom iz najmanje tri dobavna pravca”, istaknuo je.
Svi projekti definirani Akcijskim planom usvojenim u sklopu Memoranduma o suglasnosti trebali bi biti gotovi do 2020. godine, a sastanak je okupio ministre energetike država članica Europske unije (Austrije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovenije i Slovačke) kao i ministre energetike iz zemalja Jugoistočne Europe (Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Moldavije i Ukrajine).