Proglasom kneza, koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Linđovim balom te zvonjavom zvona dubrovačkih crkava, uz gradsku stražu, u nedjelju 29. svibnja pred Sponzom u 19.30 sati započinje središnja svečanost obilježavanja 750. obljetnice Dubrovačkog statuta. Program se nastavlja u atriju palače Sponza gdje će, uz prigodna obraćanja uzvanika i umjetnički program Kazališta Marina Držića, biti otvorena izložba Državnog arhiva u Dubrovniku posvećena Statutu koju će pratiti predavanje akademkinje Nelle Lonza ‘Dubrovački statut – vodič kroz pravni sustav i dubrovačku svakodnevicu 13. stoljeća’.
Akademkinja Nella Lonza,voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, u svom će predavanju prikazati genezu dubrovačkog statutarnog prava, utjecaje i srodnosti s drugim pravnim sustavima, ukazati na tragove njegove primjene koja je trajala preko 500 godina, podcrtati simbolično značenje tog zbornika za kolektivni identitet Dubrovačke Republike te istaknuti jedinstvenu vrijednost Statuta kao vrela o dubrovačkoj srednjovjekovnoj svakodnevici koje sadrži. Uz zaposlenike Državnog arhiva u Dubrovniku, akademkinja Lonza je i autorica izložbe posvećene Statutu te pratećeg dvojezičnog kataloga. U okviru izložbe bit će predstavljenii sačuvani primjerci Statuta iz pola tisućljeća dugog razdoblja u kojem je bio na snazi kao osnovni pravni zbornik Dubrovačke Republike te biljeg njezine državnosti i identiteta.
Pozivaju se zainteresirani građani da dođu na središnje obilježavanje 750. godišnjice Dubrovačkog statuta, poslušaju predavanje i razgledaju izložbu. Ulaz je slobodan, a uz sjedeća mjesta u atriju program će se moći pratiti i s prostora galerije.
Više o Godini Dubrovačkog statuta:
Ove godine navršava se 750 godina od donošenja Dubrovačkog statuta koji je, u prisutnosti nositelja vlasti i uz odobravanje puka okupljenog na glas zvona, proglašen 29. svibnja 1272. Ova jedinstvena pravna zbirka time je postala i čitavih 500 godina (do pada Republike 1808.) ostala temelj pravnog poretka, snažan simbol dubrovačkog identiteta i državnosti, knjiga u koju se pohranjivalo kolektivno pamćenje dubrovačke zajednice. Dubrovački statut iz 1272. godine spada u najstarije sačuvane statute u hrvatskim krajevima. Kako bi se ovaj značajan jubilej obilježio na dostojan način, na inicijativu Državnog arhiva u Dubrovniku, Gradsko je vijeće Grada Dubrovnika proglasilo 2022. godinu ”Godinom Dubrovačkog statuta”. Ona se obilježava nizom programa koji se odvijaju kroz cijelu godinu u suorganizaciji Grada Dubrovnika, Zavoda za povijesne znanosti HAZU, Državnog arhiva u Dubrovniku i Turističke zajednice Grada Dubrovnika te u partnerstvu s Dubrovačkim muzejima, Dubrovačkim knjižnicama, Kazalištem Marina Držića, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Folklornim ansamblom Linđo, Dubrovačkom baštinom, Sveučilištem u Dubrovniku – Studijem “Povijest Jadrana i Mediterana” i Umjetničkom školom Luke Sorkočevića.
Više o Dubrovačkom statutu iz 1272.:
Svojim odredbama o funkcioniranju uprave i sudskim postupcima, o obitelji i nasljeđivanju, o zločinima i kaznama, o izazovima pomorstva i urbanom životu, idealan je vodič u rana stoljeća dubrovačke i europske pravne kulture i živopisan izvor o svakodnevici jednog srednjovjekovnog sredozemnog grada. Uz sadržajnu, Statut je imao i snažnu identifikacijsku vrijednost. Primjerice, dubrovački plemići svake su godine u prosincu u Velikom vijeću prisezali polaganjem ruke na Statut, uz lagani naklon pred tom knjigom koja je simbolizirala državu i vrijednosti na kojima ona počiva. Statut je sastavljen na latinskom, koji je u srednjem vijeku bio jezik prava, a tek je u novije vrijeme dobio svoje prijevode na hrvatski i engleski jezik.