Točno na 200. godišnjicu smrti francuskog vojskovođe i državnika, Napoleona Bonapartea, u srijedu u Kneževu dvoru otvorena je gostujuća izložba ‘Napoleonova cesta u Dalmaciji – doprinos francuske uprave u razvoju cestogradnje u Dalmaciji početkom 19. stoljeća’. Ostvarena u organizaciji Dubrovačkih muzeja i Državnog arhiva u Zadru, izložba se prvotno publici predstavila u Zagrebu, potom Zadru te konačno i u našem gradu – Dubrovniku. Kako se na samom ceremoniji svečanog otvorenja ravnateljica Dubrovačkih muzeja, Julijana Antić Brautović, osvrnula, vrijeme njene gradnje kontroverzno je razdoblje dubrovačke povijesti kada je dokinuta stoljetna Republika, no Francuzi su nam donijeli i ponešto dobra, a to je ta prometnica duljine oko 500 kilometara, doduše tada makadamskog puta, kojom se i danas koristimo.
Upravo, ova izložba prikazuje kako je francuska uprava na čelu s generalom Marmontom u Dalmaciji inicirala i realizirala izgradnju njenih određenih dionica te je ona inicijalno trebala prolaziti cijelom dužinom Ilirskih pokrajina, od Ljubljane do Dubrovnika i dalje prema jugu. Kako je rekao doc. dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru, u Dvoru izloženi su arhivski dokumenti – kartografski, pisani i ilustrativni materijali koji se dobrim dijelom tiču i dubrovačkog područja. O samom njihovom sadržaju nešto više riječi kazala je arhivistica Karolina Ražov koja uz višeg arhivista Denisa Martinovića potpisuje njeno autorstvo.
– Dobro znamo kolika je važnost prometne infrastrukture u gospodarskom, političkom, geostrateškom i drugom smislu. Želim reći kolika je važnost, primjerice, izgradnje Pelješkog mosta kako bi fizički, kopnenim putem spojili dijelove naše zemlje. Kako bismo došli do vas u Dubrovnik postaviti izložbu s izvornim arhivskim gradivom prošli smo Neumski koridor, što je iziskivalo pribavljanje potrebne dokumentacije za privremeni izvoz i iznošenje izložbenih eksponata. Isto tako, u vrijeme Napoleona, ništa manje važna nije bila prometna infrastruktura, dapače, možda je bila i važnija, jer su i informacije tekle cestovnim prometnicama. Cestovna infrastruktura bila je važna za potrebe širenja Francuskog Carstva. U zemljama u kojima su prometnice bile jako slabe, gotovo neprohodne, Francusko Carstvo ih je moralo izgraditi radi već rečenih potreba, a to se odnosilo na naše krajeve – iznijela je.
Zanimljivo je kako do dolaska Francuza odnosno Francuskog Carstva, na područje nekadašnje mletačke Pokrajine Dalmacije, gotovo da nije bio poznat pojam ceste, kao jedne od osnovnih poveznica među narodima, transporta raznih roba i dobara, demografskih kretanja kao i mogućnosti putovanja u današnjem smislu. U izgradnji Napoleonove ceste je, pored inženjera i francuske vojske, sudjelovalo i lokalno stanovništvo područja u kojoj je izgradnja cesta bila planirana.
– Stanovništvo Dalmacije, osobito Zagore, nesklono promjenama nastalima novim ustrojem vlasti, bunilo se protiv Francuske uprave, protivilo se i gradnji cesta, ponajviše zbog odluke o obvezi radova na gradilištima, kao i zbog prisilna novačenja u francusku vojsku te uvođenja nameta i poreza. Obvezni rad na cestama obavljao se ustanovljenim francuskim načinom besplatnoga upošljavanja stanovništva na održavanju, popravku, i gradnji cesta u Francuskoj zvanim corvée, a koji se može usporediti s kmetskom tlakom ili kulukom. Domicilni inženjeri projektirali su i nadgledali napredak radova na trasama. Jedan od najznačajnijih domicilnih stručnjaka bio je Francesco Zavoreo, glavni inženjer za graditeljstvo pokrajine Dalmacije. Možemo spomenuti i ostale inženjere koji su radili na projektiranju i nadzoru gradilišta: Pietro Pecota, Ivan Danilo, Pavao Tironi, Lorenzo Vittelleschi i mnogi drugi – ispričala je Ražov.
Napoleonova cesta je carska cesta br. 5, te spada u kategoriju ceste prve klase, dodala je autorica. Nije na odmet spomenuti ni kako je prvotno obuhvaćala samo dionicu Knin – Kotor, odnosno samo dalmatinski dio. Zbog kratkotrajne francuske vladavine Dalmacijom dionice Napoleonove ceste nisu sve međusobno spojene, a neke od zacrtanih dionica završene su tek nakon 1889.
Više o Napoleonovoj cesti možete pročitati u novom broju DuLista u kojemu donosimo razgovor s autorom Denisom Martinovićem.
Izložba ostaje otvorena do 6. lipnja 2021.