Temperature idu gore – do utorka bi ponovno mogle i cijene goriva, pišu Vijesti.rtl.hr.
-Ne očekujem ništa, već godinama se ne vozim automobilom – kaže Dario iz Osijeka.
-Ja mislim da bi vlada trebala reagirati jer ni ovako ne možemo plaćati gorivo – kaže Nikolina iz Osijeka.
-Žalosno je to…i hitna ide po bolesnike s gorivom, neće i oni uskoro moći voziti ko i mi – kaže Stjepan iz Osijeka.
Čeka se potez vlade, a Zdravko Marić kaže da je sve na stolu.
RTL doznaje da se razmatra više opcija:
1.) Nastavak postojećeg modela zamrznutih cijena svim pumpama osim onima koje nisu uz autocestu
2.) Poskupljenje, bez intervencije, kako bi se bolje punio državni budžet – dok bi građani vaučere za gorivo dobili na jesen
3.) Moguća je i opcija da vlada ograniči cijenu osnovnih goriva u prodaji na veliko
Iz vlade, zasad, bez komentara, a guverner HNB-a Boris Vujčić upozorava:
‘Treba voditi računa da što dulje traje kriza tako je vreća tih instrumenata sve – praznija!’.
Neto dobit velikih naftaša poput INE, u prvom ovogodišnjem tromjesečju je 586 milijuna kuna – što je 11 puta više u odnosu na 50 milijuna kuna dobiti iz prošle godine. Pripisuje se to rastu cijena goriva.
Mali distributeri u prošloj su godini ostvarili milijardu i 854 milijuna kuna prihoda, a od čega čiste dobiti više od 81 milijun kuna. Zbog gubitaka u ovoj najavljuju ključ u bravu.
-Vjerujem da su sagledali sve aspekte i da će odluka biti pozitivna. Ako se to ne desi mi moramo zatvoriti jer više nemamo financijskih sredstava – kaže Armando Miljavac, predsjednik Udruge malih distributera goriva.
Cijene energenata već su otišle u nebo, Rusija zatvara pipu, uniji prijeti nestašica plina. Guverner HNB-a u ovoj godini očekuje stopu gospodarskog rasta višu od 5 posto. I upozorava:
‘Po meni najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već situacija na tržištu energenata. Hoće li doći do obustave isporuke plina što je jedna od mogućnosti s kojom smo suočeni. To bi u 2023. godini moglo dovesti do recesije.’
Istodobno Europa kuje hitne planove za preživljavanje bez ruskog plina. Zemlje unije u lipnju su prvi put u povijesti uvezle više ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a nego plina iz plinovoda u Rusiji.
-Ne bih rekao da će to imati neposrednog utjecaja na hrvatske ekonomske aktivnosti. Smanjit će se sigurno izvozna aktivnost hrvatskih poduzeća, ali i ukupna ekonomska aktivnost na razini EU – kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Uz energente rastu i cijene hrane. Očekivana prosječna stopa inflacije na godišnjoj razini od oko deset posto – već je pojela rast državnih plaća, ali i mirovina.