Gradonačelnik Andro Vlahušić planira još više zagušiti Zagrebačku ulicu i Pile, ali i zatvoriti alternativni pravac, posebno za hitne službe koje danas, u slučaju potrebe, do Pila mogu doći i preko Boninova.
Naime, prošlog je tjedna dubrovačkoj javnosti predstavio novo prometno rješenje na Domu zdravlja i Splitskom putu koje bi, po njemu, trebalo, povećati propusnu moć cjelokupnog prometnog sustava Dubrovnika. No, ono što na prvu ‘upada u oči’ jest zatvaranje dviju prometnica – Put od Republike i Ulicu Pera Čingrije. Zatvaranjem Ulice Pera Čingrije u konačnoj fazi projekta onemogućava se prometovanje Ulicom Branitelja Dubrovnika prema Pilama što znači da se sav promet uključujući taksi vozila i vozila javnog gradskog prometa preusmjeravaju na usko grlo – Zagrebačku ulicu, jedinu ulicu koja će, kad se ovo rješenje i ostvari, voditi do Ploča i Pila!
Ovdje svakako treba istaknuti kako je Vlahušić u više navrata u zadnjih godina ponavljao kako se područje oko povijesne jezgre mora prometno rasteretiti, a kako bi svoju ideju proveo u djelo najavio je i postavljanje rampe kod Garaže na Ilijinoj glavici kojom je trebao ostvariti cilj – smanjiti količinu prometa prema Gradu. No, s novim rješenjem koje je izradila tvrtka Promel projekt d.o.o. nije jasno kako će se taj cilj postići budući da se sav promet, dakle svi autobusi i sva taksi vozila, koja danas prema Pilama idu Ulicom Branitelja Dubrovnika, preusmjeravaju na Ilijinu glavicu, odnosno Zagrebačku ulicu, koja se tijekom sezone redovito ‘zaguši’ vozilima pa je vrlo često hitnim službama prolazak Zagrebačkom nemoguća misija. Kad smo kod hitnih službi, i one zatvaranjem prometa od Doma zdravlja prema Pilama gube alternativni prilaz Pilama, Gradu i Pločama!
Što će novo prometno rješenje značiti za Dubrovnik i Dubrovčane upitali smo Denisa Pavelu iz udruge Sigurnost u prometu.
‘Nikako zatvarati postojeće ulice’
-Smatram da je ovo prometno rješenje loše iz dva razloga. Naime, Dubrovnik je toliko mali grad, specifično povezan de facto jednom ulicom koja u dijelovima grada postaje jednosmjerna, a to je Zagrebačka ulica. Ulice koje imamo moramo proširivati i graditi nove, nikako zatvarati postojeće. Stoga po meni nikako nije u redu što se Ulica Put Republike pretvara u pješačku zonu – ističe Pavela, i dodaje kako će novim rješenjem Dubrovnik izgubiti nešto najkvalitetnije što je imao u zadnjih deset godina, a to je spoj Doma zdravlja i Pila.
-Pogledamo li konačno rješenje, vidimo da gubimo nešto najkvalitetnije što se u Dubrovniku dogodilo u zadnjih deset godina, a to je spoj Doma zdravlja i Pila. Imali smo idealan način prometovanja javnog gradskog prijevoza i ne daj Bože, u slučaju potrebe i zatvaranja Zagrebačke ulice bio je osiguran dolazak hitnih službi na Pile. Mi u ovom slučaju to gubimo. Cijela koncentracija prometa ovim će se svesti na jednu liniju, a to je Zagrebačka ulica – mišljenja je Pavela.
-Neka se na toj ulici naprave i dvije prometne trake, mi u slučaju njenog zatvaranja nemamo druge alternative za povijesnu jezgru, Pile i Ploče. Jedino što je do sad bilo pozitivno jest upravo taj spoj Dom zdravlja – Pile, koji se novim prometnim rješenjem gubi i to je najtragičnije u svemu ovome. Hitna je do sad imala alternativu, a što će sad imati? – naglašava Denis Pavela, ponovivši kako ovo malo ulica što imamo trebamo proširivati i graditi nove, a nikako zatvarati postojeće.
Inače, rješenje Promel Projekta u prvoj fazi predviđa rekonstrukciju raskrižja Dom zdravlja, novu semaforsku regulaciju, uvođenje pješačkih pothodnika (privozi iz Ulice Pera Čingrije i dr. A. Starčevića), ukidanje prometa na Ulici Put Od Republike i pretvaranje u pješačku zonu od križanja Dom zdravlja do benzinske crpke INA, preusmjeravanje polukružnog skretača iz privoza Ulice Ante Starčevića u Ulicu Splitski put uz uvođenje jednosmjernog prometovanja u Ulici Splitski put. Konačnim rješenjem, Ulica Branitelja Dubrovnika, koju je prethodno nužno urediti, postaje jednosmjerna, dakle javnom gradskom prijevozu i taksistima, ali i hitnim službama, više neće biti moguće do Pila doći preko Čingrije, već jedino preko Ilijine glavice.
-Treba uljepšavati grad, ali prvenstveno moramo riješiti prioritete. Tvrdim da su prioriteti Nuncijata, Čajkovići, Rožat i Zaton. Volio bih kad bi se i to uvrstilo u proračun za sljedeću godinu. Nigdje to nismo vidjeli, a toliko puta smo o tome komentirali kroz medije, predložili smo najkvalitetnije i najjeftinije rješenje za Čajkoviće te me zanima me hoće li u proračun uz uređenje ulice Miljenka Bratoša i Dom zdravlja ući i Čajkovići, Zaton, Rožat? To su nam prioriteti – govori nam Denis Pavela.
A Ulica Miljenka Bratoša?
Budući da je u istom paketu s novim prometnim rješenjem na potezu Boninovo-Dom-zdravlja-Splitski put-Nazorova-Vukovarska, predstavljeno i uređenje ulice Miljenka Bratoša, Pavela se i na to osvrnuo. Naime, iz Grada Dubrovnika istaknuli su kako će se projektom, koji obuhvaća dionicu od benzinske pumpe na Orsanu do kružnog toka na Pošti Lapad u dužini od 400 metara, povećati razina prometne sigurnosti. No, Pavela takve tvrdnje, a na temelju simulacije novog izgleda ove ulice, odbacuje. Smatra kako se radi tek o uljepšavanju ove ulice.
-Osim uljepšavanja ulice Miljenka Bratoša, tamo se ništa ne rješava po pitanju povećanja sigurnosti cestovnog prometa osim eventualno novog asfalta. Kada govorimo o hortikulturi koju su rekli da će staviti, naše je stajalište da ona ne bi trebala biti u tim zavojima, posebno ako se radi o tvrdim predmetima, objektima ili stablima. Zašto? Ako dolazi do izlijetanja vozila i inercije vozila prilikom udara, najčešće dolazi do udara vozila u objekte pokraj ceste. Hortikultura je tu problem. Ona bi prvenstveno trebala biti s unutrašnje strane prometnice i mora biti usklađena s trokutom preglednosti pri samom kretanju vozila na prometnici. Naime, ona se mora graditi ili parterno (trava i cvijeće do pola metra visine) ili visoko, odnosno krošnje stabala moraju biti dva metra iznad kolnika. Dakle, sama bočna hortikultura koja je s unutarnje strane mora biti usklađena s trokutom preglednosti pri kretanju vozila na prometnici – ističe Pavela, dodavši kako udruga Sigurnost u prometu nije pobornik hortikulture s vanjske strane prometnice.
– Ulica Miljenka Bratoša se u principu samo uljepšava, stavit će se novi sloj asfalta koji je tamo loš, a sve ostalo se svodi na trošenje novca i uljepšavanje, a prvenstveno se moramo voditi ka povećanju sigurnosti cestovnog prometa. Klupica, moderna rasvjeta, cvijeće i stablo… Kakve to veze ima s povećanjem sigurnosti cestovnog prometa? – pita nas Pavela.
KAKO RIJEŠITI ČAJKOVIĆE?
‘Uplakani čombo’ ne daje rezultate
Udruga Sigurnost u prometu predstavila je rješenje za Čajkoviće, koje košta tek 200 tisuća kuna. Riječ je o postavljanju semafora s mjeračima brzine. No, Grad Dubrovnik smatra kako je u Čajkovićima dovoljno postaviti preventivni radarski mjerač brzine (poput primjerice onog u Ulici A. Hebranga). Evo što o tome misli Pavela.
-Mi dajemo rješenja za koja znamo da će dati rezultate, a u Čajkovićima to nisu ni nathodnik, ni usporivači prometa, već pješačko-pozivni semafor s detektorom brzine. Predočnici brzine, ja ih osobno zovem ‘čombo koji plače ili se smije’ ovisno vozite li brzo ili sporo ne daju nikakve rezultate već se stvara kontraefekt kod vozača. Zašto? Zato što vozači, prvenstveno mladi, kada znaju da taj ‘čombo’ u sebi nema dozu represije, odnosno straha od moguće sankcije ukoliko se vozi brže, još brže voze da vide može li taj ‘čombo’ pokazati 200 na sat i koliko ‘čombo može plakati’. To je katastrofa. Koliko ja znam taj ‘čombo’ nije dao nikakve rezultate u ulici Andrije Hebranga, tamo se nezgode i dalje sustavno događaju – mišljenja je Denis Pavela.