Vlada je predložila novi Zakon o šumama. Iz njegova nacrta proizlazi da će Zakon omogućiti da se u hrvatskim šumskim predjelima grade kampovi, golf igrališta i ostali sportsko-rekreacijski objekti ukoliko ih Vlada proglasi strateškim projektom, bez obzira imaju li gradovi neke planove na tom području. Do sada je gradnja u šumskom pojasu bila obuhvaćena prostornim planovima, što znači da su za gradnju golf igrališta i kampova prvotno oborenje morala dati nadležna tijela lokalne samuoprave – županije, gradovi i općine.
Ukoliko novi Zakon bude prihvaćen, država, točnije Ministarstvo državne imovine na čelu s ministrom Goranom Marićem, moći će dozvoliti gradnju u šumama bez da pita lokalne čelnika. O ovom zakonskom prijedlogu prije nekoliko dana krenula je javna rasprava i već se mogu čuti kritike na ono što je osmišljeno u Ministarstvu poljoprivrede, piše Telegram. Donosimo detalje dosadašnje polemike koja bi mogla stvoriti nove probleme ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću.
1. Što se želi postići novim Zakonom o šumama?
Ministarstvo tvrdi da novim Zakonom o šumama želi stvoriti preduvjete za tzv. horizontalnu i vertikalnu usklađenost na nacionalnoj razini. Cilj mu je smanjiti administrativne zapreke kako bi se olakšalo unaprjeđivanje gospodarenja svim šumama. Uvjeravaju da je svrha novog Zakona stvaranje novog gospodarskog zamaha, novih projekata, putem kojih bi se moglo povući više raspoloživih sredstava iz EU fondova i programa.
Iz Ministarstva poljoprivrede naglašavaju kako sve to čine ne bi li se bolje raspolagalo šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu države, ali i kako bi otvorili nove mogućnosti za investicije, posebno u turističkom sektoru. Dodaju i kako bi to otvorilo nova zelena radna mjesta te povećalo doprinose ukupnom hrvatskom gospodarstvu.
2. Kako točno to planiraju napraviti?
Svjesni da novim Zakonom ne mogu ukinuti cijeli administrativno-upravni proces u Ministarstvu poljoprivrede, planiraju smanjiti i pojednostaviti administrativne postupke.
“Želimo ih ubrzati kao bismo omogućili što optimalniju provedbu investicijskih i infrastrukturnih projekata. Ovaj Zakon trebao bi omogućiti i liberalniji pristup provođenju radova u šumama. Posebno tu mislimo na privatne vlasnike i to po ‘principu povjerenja’ u ovlaštene inženjere uz redovan nadzor inspekcijskih i strukovnih tijela”, pojašnjavaju iz Tolušićevog ministarstva.
3. U čemu je stvarni problem?
Kako je u analizi novog Zakona već primijetio Frenki Laušić, novinar Slobodne Dalmacije, jedna od najvećih novosti odnosi se upravo na omogućavanje građenja golf igrališta, kampa i sportsko-rekreacijskih objekata bez obzira na status i namjenu čestice sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji.
Jednostavnije rečeno, ako Ministarstvo državne imovine procijeni da je u nekom dijelu šume strateški važno graditi golf igralište, neće biti važno što je neka općina baš tamo planirala napraviti drugi, za lokalnu zajednicu možda važniji objekt.
Kako će izgledati uvjeravanje s obje strane teško je zamisliti, no novi Zakon o šumama tu daje evidentnu prednost državi, odnosno njezinoj odluci kome će dozvoliti gradnju strateški važnog golf igrališta, kampa ili pak nekog drugog sportsko-rekreacijskog objekta.
4. Kako to objašnjavaju iz Ministarstva?
Iz Ministarstvo poljoprivrede uvjeravaju da se gradnja neće dozvoljavati u tzv. kvalitetnim šumama, već u neobraslim šumskim terenima kojih u Hrvatskoj ima oko 400 tisuća hektara. Iz njihova odgovora proizlati i da je do sada bilo neujednačenog odnosa lokalne samouprave prema investitorima u šumskom području.
“Cilj toga je svakako zaštita vlasništva Republike Hrvatske, a i ujednačenog postupanja prema investitorima za projekte iste namjene. Ograničavanje mogućnosti planiranja na određenim šumama i/ili šumskim zemljištima kao zaštita vrijednih šumskih ekosustava bit će propisana podzakonskim aktom, a provedba određenih aktivnosti unutar obuhvata plana bit će dodatno praćena kroz Program gospodarenja šumama za odmor, rekreaciju, izgradnju golfskog igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata”, objašnjavaju iz Ministarstvu poljoprivrede ovu novost.
5. Što kažu predstavnici lokalne samouprave?
U ovog pripremi zakona, koje je resorno Ministarstvo poljoprivrede poslalo u javnu raspravu, nije sudjelovala Udruga gradova, a zakon im nije ni poslan na uvid. No, u izjavi za N1 Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića koji je na čelu Udruge gradova, tvrdi kako će sudjelovati u javnoj raspravi. Turk u svom gradonačelničkom mandatu već ima jedan projekt golf igrališta te uvjerava kako je lokalna samouprava u takvim slučajevima ne želi kočiti razvoj i ulaganja koja su joj u interesu.
“Lokalna samouporava je uvijek bila konstruktivna i ona je predlagala investicije u sklopu svojih razvojnih te prostornih planova. Uvjeren sam da ćemo u ovom savjetovanju s javnošću doći do toga da se bez lokalne samouprave ne može donijeti odluka o gradnji u šumskom pojasu”, kaže Turk.
I ostali njegovi kolege tome se nadaju, te dodaju kako iz jednog ureda u Zagrebu nije moguće sagledati situaciju sa šumama u Istri, Dalmaciji ili npr. Slavoniji. Strahuju zato da će se pogodovati investitorima, bez obzira hoće li gradnja biti štetna za šumski okoliš i suprotna planovima lokalne samouprave. Javna rasprava o ovom zakonskom prijedlogu otvorena je do 5. rujna.