Živimo u društvu koje će bez problema uz jutarnju kavu secirati sve moguće političke afere, urbanističke promašaje, cijene kvadrata i najnovije turističke rekorde, tračati… No, spomenite u tom istom krugu riječ „perimenopauza“ ili „menopauza“ i svjedočit ćete trenutnom, gotovo opipljivom tajcu. Kao da smo odjednom skliznuli u zonu srama, u prostor u kojem se žensko zdravlje i prirodni biološki procesi i dalje guraju pod tepih, zamotani u celofan zastarjelih predrasuda, površnosti i nelagode.
Dok se vani o ovoj temi otvaraju savjetovališta i mijenjaju korporativne politike, hrvatska pa tako i dubrovačka stvarnost nerijetko ostaje zarobljena u rečenici: „Nije joj ništa, samo je malo nervozna“. Istina je, naravno, potpuno drugačija. To nije samo promjena u tijelu; to je duboka, često iscrpljujuća transformacija koja pogađa svaki segment života jedne žene. Vrijeme je da stvari nazovemo pravim imenom i progovorimo kroz stručna znanja i iskustva naših sugovornica koje o tome imaju stručno znanje.
Endokrinološki obrat, a ne „loše navike“
Prva faza, perimenopauza, u pravilu dolazi tiho, često već u ranim četrdesetima, kada žene u punoj životnoj i profesionalnoj snazi odjednom gube tlo pod nogama. Često se ovaj period pogrešno promatra isključivo kroz ginekološku prizmu, no u srži stvari radi se o ozbiljnom endokrinološkom i metaboličkom obratu. Što se doista događa s hormonima i zašto žene u tim godinama „dobivaju na težini i od zraka i vode“, iako nisu bitno mijenjale životne navike?
– Perimenopauza predstavlja duže razdoblje postupnog gubitka funkcije jajnika, pri čemu se koncentracije estrogena i progesterona mijenjaju, padaju. Žene još imaju cikluse, neredovite, povremeno izostaju, pa se opet javljaju. To traje različito dugo vremena – objašnjava nam doc. dr. sc. Sanda Tešanović, dr. med., specijalist interne medicine i subspecijalist endokrinologije i dijabetologije.
Nakon toga slijedi postmenopauza kad ciklusa više nema, a niske koncentracije hormona ostavljaju sustavne posljedice na cijeli organizam jer djeluju na brojna tkiva i organe.
– Pad estrogena dovodi do promjene distribucije masnog tkiva kod žena iz ginoidnog, u androidni, visceralni tip debljine. Znači, stvara se pojasasta debljina koja muči sve žene u postmenopauzi više ili manje. Uz to dolazi do ubrzanog gubitka same mišićne mase. Klimakterične tegobe su različitog intenziteta: nesanica, znojenje, napadi vrućine, nervoza, promjene raspoloženja, pad libida, loša koncentracija, zaboravljivost, oscilirajuća hipertenzija i brojni drugi. Sve to jako može utjecati na život žene u privatnom i poslovnom smislu – ističe doktorica Tešanović.
Površnost društva i ekonomija nezadovoljstva
No, zašto je tema koja pogađa polovicu čovječanstva u našem javnom prostoru i dalje obilježena stigmom „isteka roka trajanja“ dok istovremeno bez problema javno raspravljamo primjerice o estetskim zahvatima? Naša poznata sugrađanka, savjetodavna integrativno-tjelesno orijentirana psihoterapeutkinja Maja Vreća, uzrok vidi u dubokoj površnosti i bježanju od emocija.
– Zato što smo društvo kojemu je svaki unutarnji i prirodni proces tabu. Nije važno ono što prolazimo, nego kako izgledamo. Površni smo kao društvo. Bježimo od suočavanja s bilo kojom emocijom. Svaka emocija je tabu. Kod nas je tabu i prva menstruacija. Zamislimo društvo u kojem se istinski proslavi prva menstruacija kao početak novog životnog ciklusa i inicijacija. Na isti način bi se mogla slaviti i menopauza kao kraj, ali i početak novog životnog ciklusa – jasna je Vreća, ukazujući na dublji problem kapitalizma i medijskog utjecaja.
– Zato što je to vanjština. Površni smo kao društvo. Žena će radije danas popraviti nedostatke na licu nego se zapitati što je to unutar nje što ona ne može prihvatiti. Puno ljudi je pod utjecajem medija. Nemaju osjećaj vlastitog identiteta i sebe. Žena je u fokusu ekonomije jer je nezadovoljna žena odličan potrošač. Ekonomiju i kapital nije briga jesmo li sretni. Njima je u interesu da više trošimo, a nesretna osoba više troši – govori nam Maja Vreća.
Filtriranje života i maraton bez sprinta
Kada se pod utjecajem takvog društvenog pritiska i pojasaste debljine žene nađu u panici, najčešće posežu za restriktivnim dijetama, izbacivanjem ugljikohidrata ili pak modernim lijekovima s interneta koji obećavaju brza rješenja. Nutricionistička praksa, međutim, potvrđuje da je ključ uspjeha u promjeni percepcije, a ne u borbi protiv starenja.
– Volim reći da je perimenopauza period filtriranja i povratka k sebi i ženskoj snazi. Žene u perimenopauzi prepoznajem tako da im je dosta iscrpljujućih odnosa, moranja, kalupa, ali i „jednostavnih i svakodnevnih“ preporuka koje dobiju od stručnjaka kad god traže dublji i smisleniji pristup. Traže više, filtriranije i kvalitetnije za sebe. To vam je perimenopauza, dozrijevanje i eliminiranje nepotrebnih repova. Takva treba biti i prehrana i suplementacija. Bez filozofiranja, s kvalitetnim namirnicama i nutrijentima, ali i odnosima. Čistoća misli, duha i tijela – naglašava nutricionistkinja Mirna Sentić.
Sentić upozorava kako preskakanje obroka i „detox“ programi u ovoj dobi nemaju smisla jer se tijelo hormonski mijenja i traži stabilnost.
– Najčešću pogrešku koju viđam je što se hormonalne promjene i gotovo svi simptomi perimenopauze percipiraju u društvu kao nešto negativno i nepoželjno. Kao nekakva borba protiv starenja, pa je prva reakcija najčešće neko instant rješenje poput preskakanje obroka, izbacivanje ugljikohidrata ili razni „detox“ programi koji su funkcionirali u 20-ima, 30-ima. No, sada ta logika nema smisla, jer tijelo se hormonski mijenja i traži smisao. Kada razumijemo da je period hormonalnih promjena dovoljno zahtjevan sam po sebi bez da mu dodatno stvaramo stres uskraćivanjem osnovnih potreba za energijom, npr. izbacivanjem ugljikohidrata i nutrijentima, poput izbacivanja voća, orašida, sjemenki…, onda je puno lakše pratiti prehrambene smjernice i prilagoditi prehranu tako da balansira naše potrebe i preferencije. Razumijevanje hormonske promjene vam je maraton, pa lijepo uživajte u joggingu i super je da imate prijateljicu koja ide u korak s vama. Nema sprinta niti brzih rješenja – govori Mirna Sentić.
Na ove se riječi logično nadovezuje i medicinska struka. Doktorica Tešanović oštro upozorava da naglo smanjenje kalorija dodatno ubrzava gubitak mišićne mase, što u stanjima stresa pojačava lučenje kortizola i stvara začarani krug nakupljanja visceralne masti. Moderni lijekovi poput GLP-1 agonista, napominje, učinkoviti su, ali isključivo kod jasno postavljene medicinske indikacije, a ne kao estetsko rješenje s interneta.
Vapaj tijela i valunzi kao životna energija
U našem podneblju žene su navikle raditi ubitačnim tempom, no biologija kad-tad donese promjene koje se više ne mogu sakriti iza društveno prihvatljivih maski. S kakvim se unutarnjim lomovima susreću žene kada te tjelesne signale godinama ignoriraju, guraju pod tepih i tretiraju kao slabost?
– Kroz život svaka žena dobije više prilika da se vrati onom bitnom, unutarnjem zadovoljstvu. Perimenopauza i menopauza nisu jedini takav trenutak, ona je već poziv na uzbunu. Tad izlazi svo ono nagomilano nezadovoljstvo životnim izborima, okruženjem, prolazi val emocija – objašnjava nam Maja Vreća, donoseći i fascinantnu energetsku perspektivu na najčešći simptom koji muči žene.
– Prema nekim tantričkim vjerovanjima, oko 42. godine kundalini odnosno životna energija može doći do snažnog intenziviranja i početi se snažnije uzdizati. Ako ju je žena dugo potiskivala, nije se bavila onim za čim joj srce čezne, ne živi svoju svrhu, tad osjeća i višak te energije koju ispušta kroz valunge, koji su ništa drugo nego naša životna energija koju nismo potrošile kad smo trebale – tumači terapeutkinja Vreća.
Ona naglašava kako su žene kroz odgoj naučile „biti fine“ i trpati sve emocije u sebe, zbog čega teško prolaze kroz ove promjene.
– Žene su kroz odgoj naučile biti fine, trpati sve emocije u sebe, ne izražavati ljutnju. Čak ni tuga nije dobrodošla. Nažalost, ako ne dožive neki gubitak, prođu kroz patnju koja će ih natjerati na promjenu, dočekaju kasne četrdesete, pedesete i teško prolaze kroz promjene i misle: „Što nije u redu sa mnom?“ Sve je u redu i sve je prirodno. Priroda traži način, put da nas pozove na promjenu, krenuvši od životnog stila, prehrane, rutine, odnosa koji nas guše. Neke žene imaju sreću da se probude i zapitaju već u dvadesetima te im proces ulaska u menopauzu ne pada toliko teško. Tijelo treba prirodno pripremati kroz život na svaku promjenu i izazov. Nažalost, mnoge žene žive po autopilotu, sebi su na zadnjem mjestu, što se u našem društvu na neki način slavi – što više možeš potegnuti, to bolje. Ali to nije ženski princip, nego muški princip koji, nažalost, puno žena još uvijek živi – jasna je Vreća.
Gubitak prirodnog štita i skriveni medicinski rizici
Ono o čemu se u javnosti najmanje govori, a predstavlja najveći zdravstveni rizik, jest dramatičan gubitak kardiovaskularne zaštite nakon prestanka ciklusa.
– To je iznimno važno, poznato je da smrtnost od kardiovaskularnih bolesti kod žena u postmenopauzi značajno raste i premašuje smrtnost kod muškaraca. Estrogen održava povoljan lipidni profil znači visok HDL i nizak LDL kolesterol, djeluje protuupalno na stijenku krvnih žila i potiče stvaranje dušikova oksida i održava endotel zdravim. Kad razina estrogena padne, zbog promjene lipidnog profila razvijaju se intenzivnije aterosklerotske promjene i rizik od kardiovaskularnih bolesti raste – upozorava doktorica Tešanović.
Pritom naglašava kako se u našoj regiji, koja bilježi visoke stope bolesti štitnjače, simptomi menopauze često preklapaju s hipotireozom ili Hashimotovim tireoiditisom, no da se dobrom anamnezom i laboratorijskom obradom ti uzroci uspješno razgraničuju. Što se tiče dodataka prehrani, Tešanović ističe važnost kalcija, vitamina D te omega-3 masnih kiselina, dok se hormonska nadomjesna terapija primjenjuje strogo individualizirano i uz liječnički nadzor.
Partnersko razumijevanje i kruna mudrosti
U eri u kojoj se autopilot slavi kao značka časti, postavlja se pitanje kako sačuvati bliskost i partnersko razumijevanje u trenucima kada žena, zbog magle u mozgu i anksioznosti, jedva prepoznaje samu sebe. Kako povući granicu između izdržljivosti i samouništenja?
– Svatko za sebe treba naći tu granicu. U prosjeku, svakih sedam godina prosječna osoba ima priliku „pročešljati“ život. Ma, tu priliku može u svakom trenutku naći, ali eto, svakih sedam godina otprilike mi dobijemo neke situacije, znakove da bismo možda trebali živjeti drugačije, da trebamo pokrenuti život u drugom smjeru. Ne dolazi ništa iznenada. Uvijek možemo napraviti promjenu ako smo zaista prisutni i živimo svjesno svoj život. Sve vidimo, ali se često zavaravamo jer odluka za promjenom nije jednostavna, ali je neminovna. Ukoliko je ne napravimo svjesno, dogodit će se nesvjesno kroz razne situacije – objašnjava nam Maja Vreća, ističući važnost prihvaćanja ženske prirode.
– Žena treba osvijestiti da nije muškarac i nema istu energiju i kapacitet kao muškarci. Kroz mjesec prođe različite faze koje je kroz život važno prihvatiti i zavoljeti i zbog toga su žene toliko višeslojne i predivne. Kad žena osvijesti žensku energiju u sebi i počne živjeti kao žena, prirodno će uzimati odmor i tražiti pomoć. Žena treba poznavati sebe i svoju prirodu. Nažalost, mnoge ne znaju jer žive tempom muškarca da bi opstale u ovom društvu, što nepovoljno na duže staze utječe na žene. Kad žena zna svoju prirodu, znat će i svom partneru to pokazati i objasniti. Većina žena očekuje od partnera da im čitaju misli, što nije moguće. Žena, kad poznaje sebe i svoju prirodu i pazi na sebe, automatski će i partner – govori naša psihoterapeutkinja.
Za sam kraj, Vreća naglašava kako ovaj period nosi jedinstvenu priliku da se menopauza transformira iz statusa „gubitka“ u status nove ženske snage i slobode.
– Svaka promjena donosi puno blagoslova. Nešto završi, ali puno toga lijepoga žena može dobiti. Ukoliko nije postavila na vrijeme zdrave granice, pobrinula se za sebe, sad je odlična prilika jer je tijelo neminovno na to prisiljava i to je poklon ako ga žena tako shvati. Početi živjeti sve ono što dosad nije stigla, zahvaliti sebi na svemu što je prošla. Ako na pravi način žena prođe kroz ovo iskustvo, postaje kraljica mudrosti i tek tad može krenuti pravi život – zaključuje Maja Vreća.
Konačni recept struke lišen je agresivnog marketinga. Doktorica Tešanović za kraj poručuje ženama u četrdesetima:
– Mislim da je bitno održavati primjerenu tjelesnu masu, redovitu tjelesnu aktivnost, kontrolirati arterijski tlak, glikemiju, lipidogram, vitamin D, TSH- I ostalo po indikaciji svog liječnika. Uzimati dovoljne količine kalcija, vitamina D, raditi redovite kontrole UZV dojki i ginekologa. Uživati u životu, a kad dođe vrijeme savjetovati se sa svojim liječnikom o specifičnoj terapiji – ističe Tešanović.
Ignoriranje problema i okretanje glave nikada nas nije spasilo od biologije. Vrijeme je da izađemo iz okvira lažnog morala i srama. Menopauza nije kraj, ona je pravo na novi, mudriji i slobodniji početak. I o njoj imamo obvezu govoriti glasno.
