Kako bi osigurala zdravu konkurentnost i ekonomsku održivost generičkih lijekova – jedne od ključnih karika u zdravstvenoj skrbi većini bolesnika s teškim kroničnim bolestima na zajedničkom tržištu, Europska unija pokrenula je veliku reviziju farmaceutskog zakonodavstava EU-a. Posrijedi je reforma farmaceutske politike koja uključuje promjenu svih ključnih sastavnica: u prvom redu temeljnih propisa u području lijekova, ali i fleksibilizaciju prava intelektualnog vlasništva te učinkovitije upravljanje lancima opskrbe.
Ovo su reformske odrednice koje navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, čija je HUP-Udruga proizvođača lijekova, odnosno njezina direktorica Milka Kosanović, kao predstavnica Hrvatske sudjelovala na godišnjoj konferenciji Medicines for Europe koja je prošloga tjedna održana na Malti, piše Poslovni.
Udruga Medicines for Europe snažno je uključena, kako prezentiraju u procesu reforme farmaceutske politike EU-a s ciljem osiguranja pacijentima u Europi pravovremen i siguran pristup lijekovima.
Pristup lijekovima
Prema predsjednici udruge Medicines for Europe Elisabeth Stampa, ova će reforma podrazumijevati sveobuhvatnu potporu proizvodnji i rješavanje trendova koji uporno potiču nestašice lijekova kroz Zakon o sigurnosti lijekova, tako da se kroz nove politike koje promiču održive i učinkovite proizvodne prakse stvori okvir za dodanu vrijednost, pristupačne inovacije te ukloni problem nestašice osnovnih lijekova i znatno poboljša pristup lijekovima za bolje zdravstvene ishode za europske pacijente.
Što se Hrvatske tiče, HUP-Udruga proizvođača lijekova, kako navodi Kosanović, u suradnji s Ministarstvom zdravstva traži zajednička rješenja, no očito će aktivno participirati u predstojećim promjenama, također kako bi se hrvatskim građanima osigurao pristup lijekovima te održivo poslovanje industrije generičkih lijekova, kao i zdravstvenog sustava, ‘sve kako bi Hrvatska kao malo tržište, bolje prošla u budućoj raspodjeli ograničenih resursa’.
Posljedice konsolidacije
U HUP-u još dodaju da je politika konkurentnosti generičkih lijekova, koja se temelji isključivo na cijeni, rezultirala rizikom opskrbe zbog konsolidacije tržišta, odnosno u ovom trenutku ‘čak 69 posto generičkih lijekova prisutnih na tržištu ima samo jednog ili maksimalno dva dobavljača, a broj konkurenata pada iz godine u godinu’.
Zdravstveni sustav, jednako tako pojašnjavaju, mora imati više izvora za ključne terapije, a za navedenu nepovoljnu situacija u Europi podsjećaju da je već uzrokovala drastično smanjenu konkurenciju za neke lijekove, odnosno tako je u razdoblju od posljednjih deset godina primjerice u Poljskoj s tržišta nestalo 16 antibiotskih lijekova, u Španjolskoj 11, a u Francuskoj 10.
-U ranjivim terapijskim područjima konsolidacija napreduje još brže i dobavljači se zbog neodrživosti povlače s tržišta, što za pacijente znači manje mogućnosti liječenja. Konsolidacija i pritisak na cijene utječu i na sigurnost opskrbe u RH, gdje je u posljednjih pet godina svaki treći dan povučen jedan lijek s tržišta, što ukupno do danas čini 1500 lijekova. Istodobno, generički su lijekovi ključni za održivost zdravstvenog sustava, te predstavljaju čak 60 posto terapija za samo četiri posto udjela u zdravstvenom proračunu. O tome je HUP-Udruga proizvođača lijekova, koja okuplja gotovo sto posto generičke i industrije biosličnih lijekova prisutne u Hrvatskoj višekratno informirala cjelokupnu javnost i sve nadležne razine – navode u HUP-u.