Posljednjih godina znatno smo unaprijedili kvalitetu smještajnih kapaciteta koji više ni po čemu ne odgovaraju staroj slici Hrvatske kao jeftine turističke destinacije.
Piše: Zoran Pucarić
Prostora za napredak i produljenje sezone još je mnogo: npr. kongresni turizam čini tek oko 5 posto ukupnih dolazaka odnosno 1 posto ostvarenih noćenja u zemlji. Svjetske ljestvice kongresnih destinacija nisu jako bitne, ali pokazuju koliko je Hrvatska uspješna: na ICCA ljestvici najbolji je bio Zagreb na 79., potom Dubrovnik na 117. mjestu. Za usporedbu, Ljubljana je 84., a Beograd je zauzeo relativno visoko 44. mjesto, prvenstveno zahvaljujući Sava centru. Od susjeda kongresno je najjača Austrija odnosno Beč koji već dugi niz godina dominira ljestvicom kongresnih odredišta.
Međunarodni kongresi (od čega su trećina medicinski skupovi) čine 70 posto svih skupova u Beču, a kongresni turizam u Beču ostvaruje 12 posto ukupnih noćenja, odnosno 20 posto ukupnih prihoda. Statistika pokazuje da kongresni gost u Beču u prosjeku troši 415 eura dnevno (usporedimo to s potrošnjom našeg prosječnog gosta s kruzera). Austria Center Vienna, kapaciteta 15.000 osoba, s 22.000 m2 izložbenog prostora, 17 dvorana, 190 ureda i devet restorana najzaslužniji je za vrhunske bečke kongresne rezultate.
Premda je sve više polivalentnih dvorana u sklopu naših hotela, njihova opremljenost i veličina nisu dovoljni za održavanje najvećih skupova, kod kojih se traže dvorane kapaciteta nekoliko tisuća sjedećih mjesta za plenarne sjednice i veći broj manjih dvorana za radne skupove. Jasno je da takve centre ne mogu financirati samo hotelijeri. U takve projekte koji su zbog svoje veličine teško isplativi, a od kojih korist ima cijela zajednica, moraju se vrlo aktivno uključiti i grad i županija i država.
Ako ništa, u predvorju kongresnog centra možemo izložiti repliku trona iz Igara prijestolja…