Muzej Domovinskog rata Dubrovnik povodom ovogodišnje proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja priređuje otvorenje dviju izložbi u tvrđavi Imperijal na Srđu, ‘Orlandove ratne godine 1991. – 1995.’, iz fundusa Muzeja, autorice Varine Jurica Turk i ‘Logoraši’, gostujuću izložbu autora Josipa Ivan, Ivana Ivan i Gordane Čep.
Otvorenje izložbi je 4. kolovoza 2019. s početkom u 19:30 sati. Posjetitelji mogu na Srđ doći i Žičarom Dubrovnik po cijeni od 15 kuna za povratnu kartu. Radno vrijeme Muzeja i Žičare Dubrovnik 4. kolovoza je do 24 sata.
U 2019. godini kada Muzej Domovinskog rata obilježava jedanaestu godinu svog djelovanja u neobnovljenoj tvrđavi Imperijal i kada ističemo spomen na 600-tu obljetnicu postavljanja Orlandovog stupa, Muzej je priredio izložbu ‘Orlandove ratne godine 1991. – 1995.’. Izložbu čine izvorne ratne fotografije iz muzejske zbirke koje su snimili istaknuti dubrovački i hrvatski fotografi i fotoreporteri za vrijeme posljednje srpsko – crnogorske agresije i Domovinskog rata. Odabrani prizori ratne svakodnevice Orlandova stupa, simbola dubrovačke slobode i neovisnosti, bez obzira je li okovan daskama, oslikan ili sjaji u izvornom obliku, iznova svjedoče o najvažnijem razdoblju hrvatske i dubrovačke povijest bez kojeg nije moguće u potpunosti razumjeti veličinu i jedinstvenost Dubrovnika – Grada Slobode, utemeljenu na snazi njegovog domoljublja i slobodarskog duha. Ovom izložbom Muzej daje i svoj doprinos u obilježavanju Orlandove godine Grada Dubrovnika.
Izložba ‘Logoraši’, u organizaciji MDRD i Dokumentacijskog informacijskog središta iz Zagreba umjetničkim kiparskim instalacijama troje autora posvećena je svim žrtvama rata i totalitarnih nasilja. Skulpture su umotane u bijele zavoje ranjenika, slomljene su i predstavljaju polu-žive, polu-mrtve ljude mumije. Upečatljivo goleme i zgrčene šake raširenih prstiju poput kandža, simbol su očajnika koji se hvata za slamku, za stijenu spasa, za skute utjehe, za hranu i preživljavanje. To su ruke koje trgaju žice granica onih koji ne dopuštaju bijeg iz ratne zone, to su ruke onih koji se bore za sebe i svoju obitelj, to su ruke spremne na samoobranu, koje su izvan rata vrijedne, radišne, kreativne i milujuće. Ovaj suvremeni spomenik ljudskim žrtvama poziva posjetitelje na sjećanje na Domovinski rat te sve branitelje i civile odvedene u srpsko crnogorske logore. Jednako tako, ovom izložbom, sjećamo se i žrtve dubrovačkih logoraša koji su proživljavali tjelesne i psihičke torture koje su zauvijek ostale sastavnica njihovih života. Patnje i neljudska iživljavanja u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) proživjelo je 423 zatočenika s dubrovačkog područja. Od posljedica zlostavljanja, koja su svakodnevno doživljavali, u zatočeništvu su umrle tri osobe, a nakon puštanja na slobodu preminulo je više od 40 bivših zarobljenika. Budući su zločini počinjeni, a zločinci nisu kažnjeni, potrebno se suočiti s istinom kako bi se trajnim pamćenjem, potaknutim i ovom izložbom, pridonijelo u traženju pravde za žrtve i onemogućilo ponavljanje mračnih logorskih iskustava. Na otvorenju će o izložbi i uvijek bolnoj temi logoraša i logora govoriti prof. dr. sc. Josip Jurčević.
Predstavljanje i realizacija izložbi „Orlandove ratne godine 1991. – 1995.“, „Logoraši“ te „Dubrovnik u Domovinskom ratu“ u neobnovljenoj tvrđavi Imperijal na Srđu, iziskivalo je poduzimanje većih radova na održavanju i obogaćivanju izložbenih prostora Muzeja. S obzirom na teško stanje tvrđave, koja u zimskim mjesecima propušta velike količine oborinskih voda, te se tako uništava „in situ“ mjesto kao i vrijedna muzejska građa i oprema, a imajući u vidu postojanje sve većeg interesa domaće i strane javnosti (izložbu je samo tijekom 2018. godine razgledalo 80.000 posjetitelja), izvršeni su brojni redoviti radovi na održavanja prostora te je nastavljeno sustavno obogaćivanje stalne izložbe novo prikupljenom i obrađenom muzejskom građom.
Od zahtjevnijih i opsežnijih radova izdvajamo popravak dotrajale tehnike u službi tematskih cjelina postava izložbe, izradu novih zatvora za prozore na južnoj strani tvrđave, kao i ugradnju nove led muzejske rasvjete, čime je ostvarena bolja vidljivost u izložbenim prostorima, manja kondenzacija te značajna ušteda na potrošnji električne energije. Ujedno, izvršeno je i uređenje okoliša, predziđa tvrđave i samog ulaznog prostora u Muzej. Neizostavno je napomenuti da MDRD jedino uz pomoć vlasnika i osnivača Grada Dubrovnika i budućom obnovom tvrđave Imperijal, za koju se nadamo da će nakon jedanaest godina rada Muzeja u neprimjerenim uvjetima biti pokrenuta, može imati adekvatan smještaj i pripadajući prostor propisan Zakonom o muzejima. Na taj način Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik bili bi stvoreni uvjeti za unapređenje muzejske djelatnosti i realizaciju davno planiranog stalnog postava Muzeja.
Također, u tvrđavi Imperijal, iste večeri posjetiteljima će biti omogućena kupnja muzejskih izdanja: nedavno izašle iz tiska Monografije ‘Matko Biljak – Božidar Vukičević, svjetlom pisana povijest Domovinskog rata’, kataloga izložbe iz projekta Hrvatska ratna fotografija ‘Oluja pobjede i slobode“, kataloga izložbe „Grad to ste vi – razvoj oružanih snaga RH na dubrovačkom području u Domovinskom ratu 1991. – 1995.’, te knjiga ‘Sjećanja dubrovačkih logoraša 1991. – 1992.’ po promotivnim cijenama.