.jpg "Može li revizija promjeniti sudbinu Omble? 44")
Dan nakon podnošenja ostavke zbog “nanošenja političke štete Vladi RH” bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy ispucala je svoj posljednji eko-metak kazavši kako su tri od četiri revizorska mišljenja o utjecaju na okoliš gradnje HE Ombla negativna, a samo je jedno pozitivno.
Također je istaknula kako Ministarstvo “nije imalo alate da zaustavi ovaj projekt”, pa će to biti “politička odluka Vlade”.
Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić kazao je kako očekuje od novog ministra Mihaela Zmajlovića sigurnu realizaciju projekta, a izjava kako je “dosta s dječjim vrtićima” posebno je zaparala uši javnosti.
Premijer Milanović je, pak, na sjednici Sabora kazao kako će zatražiti mišljenje europskih i svjetskih stručnjaka, a od novog ministra Zmajloviće odgovore na sva pitanja, te time barem deklarativno “povukao ručnu” u davanju odobrenja za provedbu projekta.
VISOKORIZIČAN PROJEKT?
I dok su se državne glavešine u metropoli nabacivali obećanjima o objektivnom sagledavanju projekta, na terenu se situacija još više zahuktala. Građanske i ekološke udruge po tko zna koji put su digle “glas za spas Omble”, tražeći odustajanje od provedbe, kako su naveli, visokorizičnog projekta HE Ombla.
– S obzirom da su čak 3 od 4 stručnjaka, koji su radili reviziju Studije utjecaja na okoliš, zaključili da Studiju treba odbaciti smatramo kako Vlada mora poslušati mišljenje građana i neovisne struke – kazali su u priopćenju dubrovački eko-aktivisti, te upozorili da je Studija utjecaja na okoliš izrađena 1999. godine, “kada su standardi zaštite okoliša bili niži nego danas”.
Ministar Zmajlović najavio je kako će sudjelovati u timu koji će donijeti odluku oko projekta Ombla, pri čemu je glavni cilj zaštita okoliša i prirode te održivi razvoj hrvatskog gospodarstva. Kazao je kako je zbog interesa javnosti Ombla jedan od prioriteta te najavio konzultacije s predstavnicima ulagača HEP-a i svim relevantnim institucijama.
– Važnije je osigurati zakonsku proceduru i poštivanje standarda zaštite prirode. Europska komisija izrazila je, temeljem primjedbi udruga, zabrinutost za pojedine projekte i tražila očitovanje Vlade RH. Provjerit ćemo opravdanost te zabrinutosti. Imamo dobre zakone, a Ministarstvo će prilikom ocjene biti rigorozno, jer želimo osigurati održivost projekta – kazao je Zmajlović, dodavši kako treba vidjeti koliko je Studija utjecaja za okoliša iz 1999. godine usklađena sa trenutnim zakonima. Najavio je dolazak u Dubrovnik kako bi otvoreno razgovarao s građanima, jer se “niti jedna investicija takve vrste ne smije raditi bez uključivanja javnosti, koja može imati različit stav”.
ODRUBLJENA GLAVA ODRŽIVOM RAZVOJU
Dr. sc. Ognjen Bonacci, najcitiraniji hrvatski tehnički znanstvenik u svijetu i autor knjige o hidrologiji krša, još je 1999. godine kao član Komisije za ocjenu studije utjecaja na okoliš HE Ombla upozorio kako je projekt štetan, a zatim je bio izbačen iz Komisije. Bonacci je zaključio kako bi “formiranje stalne podzemne akumulacije utjecalo na povećanu seizmičku aktivnost u ionako trusnom području”.
– Ovu činjenicu ne smije se zanemariti jer bi to moglo imati teške posljedice – napomenuo je u svojoj ocjeni projekta Bonacci, koji nakon izjava prvog podpredsjednika Vlade koje smatra omalovažavajućima odlučio ne istupati u javnosti.
Stručnjak za krš dr. sc. Ivo Lučić ističe kako se u Vladi RH prilično manipulira znanstvenim podlogama oko Omble. Osvrnuo se i na stavove HEP-ovog voditelja projekta HE Ombla Tomislava Paviše, koji brani projekt s inženjerskog stajališta.
– Nije svijet hidrogeologija, već kompleks svih mogućih znanosti, ali i emocija. Potezi bivše ministrice Holy bili su pravi potez odgovorne osobe i rezultat je poznat. Studija je proglašena bezvrijednom, a to ona doista jest, i tu nema spasa – kazao je Lučić, koji smatra kako bi trebalo pokrenuti pitanje kažnjavanja cijelog sustava koji je dopustio “takvu katastrofu od studije”.
Ističe kako je smjenom Mirele Holy “odrubljena glava agregatu politike održivog razvoja”. Holy je po Lučiću unijela novu politiku održivog razvoja kroz razne mjere koje je planirala, a imala je povjerenje javnosti, posebno udruga.
– Nije se lako nametnuti udrugama koje uzimaju sebi za pravo da pravovjerno gledaju na okoliš. Doveli su čovjeka koji neće raditi što je Holy zacrtala, već će poslužiti kao paravan za politiku visokog kapitala – istaknuo je Lučić te dodao kako je Čačić svojom izjavom uvrijedio mnoge ozbiljne i čestite ljude.
– U hrvatskoj znanstvenoj javnosti to je doživljeno kao šok, jer većina znastvenika živi prosječno i loše, jer znanost ne donosi bogatstvo. Znanstvenici svoje radove izrađuju besplatno, a oni koji dobivaju novce su mešetari koji rade oko Čačića i takvih, koji su spremni uvijek napisati studiju utjecaja kako vam treba i zato dobiti novce – zaključuje Lučić.
HEP-ov voditelj projekta izgradnje Tomislav Paviša nije se htio osvrtati na izjave političkog vrha. Kazao je kako HEP provodi akcijski plan koji je prihvaćen u dogovoru s EBRD-om, kao jedan od uvjeta koji je banka postavila kod dobivanja kredita.
EBRD-OV MONITORING
– Privodimo zadnja istraživanja, kroz ronilačko ispitivanje podzemlja cijelog tog sustava špilja. Na osnovu nedovoljnih istraživanja i nekih pretpostavki donesena je odluka da se čitav prostor zaštiti i uvrsti u sustav Natura 2000. Studija utjecaja na okoliš donesena je puno prije donošenja zakona prema kojima se provjeravaju elementi NATURE, pa smo prihvatili i to napraviti. Ako nađemo te elemente, tražit ćemo rješenja kako to riješiti – kazao je Paviša.
Istaknuo je kako program ne završava na tome, već se nastavlja kroz EBRD-ov monitoring ekoloških i socijalnih aspekata, na primjer prilikom otkupa zemljišta.
– Što se tiče tehničkih elemenata projekta, sve je navedeno u tehničkom izvještaju “Technical Due Diligance” koji je dao EBRD. Sve je tamo analizirano, zapisano i prihvaćeno – ističe Paviša.
– Što se nas tiče, mi s projektom idemo normalnom dinamikom. Ako se i događaju određene revizije, to se sve radi u hodu, nema potrebe za zastojima. Mediji su puni, ja vjerujem nenamjernih dezinformacija, i ljudi puno toga ne razumiju – zaključio je Paviša.
Treba poštivati mišljenje struke
Htjeli smo saznati što o projektu HE Ombla misle gradonačelnik Vlahušić i župan Dobroslavić. Gradonačelnik Vlahušić, međutim, u jeku zbivanja oko tog vrućeg problema vrijeme provodi putujući svijetom, ovog puta od Kalinjingrada do Gdanjska, tražeći ulagače i uživajući u nogometu. Župan Nikola Dobroslavić kazao je kako Vlada u slučaju HE Ombla djeluje na netrasparentan način.
– Ako postoje opravdani razlozi da se studija iz 1999. godine preispita, mi smo za to, ali na transparentan način, kako bi se utvrdilo utječe li projekt na okoliš ili ne. Jedino se na osnovi relevantnih ocjena i stručne argumentacije može o tome razgovarati. Ovako to izgleda kao političko opredjeljivanje ‘za’ ili ‘protiv’. Ako projekt nije opasan po okolinu, onda ga treba provesti, a ako jest, naravno da ga treba zaustaviti. A da bismo to znali, to se mora razriješiti ozbiljno i odgovorno na najvišoj stručnoj razini. Ministarstvo je to propustilo napraviti i stvorilo je zbrku – kazao je župan Dubroslavić.
Provjeravamo dosadašnja i radimo dodatna istraživanja
Na upit radi li se projekt HE Ombla na temelju stare studije iz Hrvatske elektroprivrede, ulagača u projekt Hidroelektrane Ombla su odgovorili kako su sve dozvole na projektu Ombla, što uključuje i pozitivno mišljenje na studiju utjecaja na okoliš pravovaljane.
– HEP kao investitor završetkom upravnog postupka prihvaćanja studije utjecaja na okoliš nastavio je s aktivnostima na praćenju lokacije i istraživanjima. U sklopu praćenja stanja u okolišu prije početka izgradnje, provodi se više grupa monitoringa, te posebno, u skladu sa ESAP-om (Enviromental and social action plan), usuglašenim sa Europskom bankom za obnovu i razvoj, program bioloških i biospeleoloških istraživanja u kopnenom i vodnom dijelu špiljskih kanala u zaleđu izvora Ombla, a sve sa ciljem da se utvrde utjecaji HE Ombla tijekom njene izgradnje i korištenja, na ekološku mrežu Natura 2000, kako je definirano novim zakonom.
Trenutno je u tijeku izrada studije kojom se ponavljaju pojedina istraživanja i provode dodatna. Radovi su u tijeku, izvodi ih konzorcij Elektroprojekt – Oikon – Biospeleološko društvo s potporom instituta i fakulteta i bit će završeni u kolovozu. Upravo je započela studija kojom se analiziraju i provjeravaju sva dosad provedena istraživanja vezana za zaštitu okoliša i na temelju toga radit će se Plan upravljanja bioraznolikošću na lokaciji HE Ombla (Biodiversity Management Plan for HE Ombla). Izrada studije financira se iz fonda EC putem EBRD-a. Nabavu usluge je proveo EBRD, a izvodi je konzorcij predvođen britanskom firmom WSP. Radovi traju do prosinca – kazali su u HEP-u.
Na pitanje jesu li u okviru projekta izvršena mjerenja opasnosti od potresa, što je jedna od najvećih briga lokalnog stanovništva, te koji su pokazatelji dobiveni, iz HEP-a odgovaraju kako se područje monitoringa provodi već više od 20 godina.
– Instrumentalno se prati stanje seizmičke aktivnosti u zoni današnje podzemne akumulacije Ombla, s ciljem da se utvrdi postoje li pojave inducirane seizmičke aktivnosti. Izgradnjom površinskih akumulacija utvrđeno je da se u njihovom užem području, a nakon prvog punjenja do maksimalnih kota, povremeno javlja više malih i vrlo malih potresa, koje čovjek najčešće ne može osjetiti. Ove pojave koje se u stručnoj literaturi nazivaju inducirana seizmičnost, zabilježene su kod velikih površinskih akumulacija. Do danas, zbog svog malog intenziteta, one nisu izazvale oštećenja kako na objektima hidroelektrana tako ni na okolnim građevinama.
Kako podzemna akumulacija HE Ombla i danas postoji (formirana je u geološkoj prošlosti), pred više od 20 godina započelo je instrumentalno praćenje ove vrste seizmičke aktivnosti u široj zoni ove podzemne akumulacije, s ciljem da se utvrdi da li u kišnom razdoblju godine, kada razine podzemne vode u jednom danu narastu za preko 120 metara, dolazi do pojave inducirane seizmičnosti. U navedenom razdoblju ove pojave na Ombli nisu utvrđene. Kako je u istom razdoblju u svijetu došlo do značajne izgradnje podzemnih akumulacija, prema dostupnim podacima, takve pojave na tim već izgrađenim akumulacijama također nisu uočene – odgovorili su iz HEP-a.