Otkada je ljudskog vijeka, otada je i rada. Iako su se okolnosti i uvjeti tijekom stoljeća dramatično mijenjali, jedna je stvar ostala ista – milijuni ljudi diljem svijeta vlastitim radom nastoje sebi osigurati egzistenciju i poboljšati kvalitetu života. Humaniji uvjeti rada i, ponajprije, borba za osmosatno radno vrijeme bili su glavni razlozi za pokretanje jednog od najvećih ikada zabilježenih prosvjeda radnika. Zbio se 1. svibnja 1886., kad je oko 40 tisuća ljudi izašlo na ulice Chicaga zahtijevajući svoja prava. Tri godine poslije taj se prosvjed, u kojem je stradalo pedesetak ljudi, počeo obilježavati kao Međunarodni praznik rada. I nakon više od 130 godina na taj se dan organiziraju skupovi i prosvjedi, raspravlja se o trenutačnim uvjetima rada i mogućnostima njihova poboljšanja.
– Nama je ovaj dan bio povod da pregledamo najaktualnije statističke pokazatelje o tržištu rada u Hrvatskoj te njihove vrijednosti usporedimo s onima u europskim zemljama. Pri analizi stanja neke države jedan od prvih pokazatelja koji će mnogi sa zanimanjem promotriti jest stopa zaposlenosti, koja se određuje kao postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu. Na razini Europske unije ona stagnira ili lagano raste od 2010., kad je iznosila 67,8%. Posljednji raspoloživi podaci za 2020. na razini EU-27 navode stopu zaposlenosti od 72,3% za 27 europskih zemalja. Na prosječnu vrijednost stope itekako utječu zemlje s najnižom ili najvišom zaposlenosti. Podižu je u prvom redu Švedska, s najvišom stopom zaposlenosti u EU (80,8%), a slijede je Njemačka i Nizozemska (80,0%) i Češka (79,7%). S druge strane osi smjestila se Grčka, koja sa 61,1% ima najnižu stopu zaposlenosti. Pri dnu ove neslavne ljestvice smjestile su se Italija (62,6%) i Španjolska (65,7%), koju slijedi Hrvatska sa stopom od 66,9% – pišu iz Državnog zavod za statistiku.
Više pročitajte ovdje!