Minimalna plaća u Hrvatskoj u posljednjih je pet godina rasla više od 36 posto, ali je i dalje među najnižima u Europskoj uniji.
Niži iznos minimalne plaće od Hrvatske imaju samo Mađarska, Litva, Rumunjska i Bugarska i tu činjenicu u svom prijedlogu izmjena i dopuna zakona o minimalnoj plaći ističe i Vlada kao razlog da se minimalna plaća još bolje uredi, a samim time posredno, ako je to moguće, i poveća.
Iako u prijedlogu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koji je je objavljen na Vladinom portalu e-savjetovanje, nema odredbi kojima bi se povećavao iznos minimalne plaće, vjeruje se da je to boljim uređenjem, gotovo pa obilaznim putem, moguće postići.
Tako bi se, za početak, zabranilo ugovaranje minimalne plaće u neto iznosu. Vlada je tu odredbu odlučila ugraditi u ovaj zakon, iako je u krovnom Zakonu o radu jasno propisano da se plaća ugovara u bruto iznosu. No to nije priječilo poslodavce da s radnicima potpisuju dogovore na neto iznos minimalne plaće, čime oni s najnižim primanjima zapravo nisu imali nikakve koristi od poreznih rasterećenja jer bi njihova plaća i dalje ostajala ista.
To znači da bi svaki poslodavac s radnikom, primjerice za ovu godinu trebao ugovoriti minimalnu plaću u bruto iznosu od 4.250 kuna, a ne u neto iznosu od 3.400 kuna. Poslodavcu koji to ne učini prijeti kazna od 60 do sto tisuća kuna. Nije to jedini način na koji su poslodavci zakidali radnike s minimalnom plaćom, dio njih radnicima nije isplaćivao ni taj minimum, i još su potpisivali ugovore kojima se radnici odriču isplate minimalne plaće. Ta se praksa sada zabranjuje, takav se sporazum radnika i poslodavca proglašava ništetnim, a poslodavcu prijeti kazna od 60 do sto tisuća kuna.
Nadaju se u Vladi da će boljim definiranjem onoga što ne ulazi u minimalnu plaću, a to su dodaci za prekovremeni rad, rad nedjeljom, ali i svi dodaci za uvjete rada i iz kolektivnih ugovora, barem malo povećati plaću onih koji primaju minimalac, piše Novi list.