Maro Saulović već je dvadeset godina u turizmu, a lani se odlučio na novi poslovni potez. U listopadu 2020. godine osnovao je novu turističku agenciju Gulliver DMC. Napustio je, kaže nam, dobar posao u Gulliver Travelu gdje je došao davne 2003. godine. Smatrao je da je vrijeme za takav iskorak u vlastitoj turističkoj karijeri. Tvrtku je iznova utemeljio s osnivačem i bivšom čelnom osobom Gulliver Travela Goranom Hrnićem, a koji u novoj tvrtki djeluje i kao prokurist. Sada ovaj dvojac spremno radi na stvaranju nove ponude u Gradu, dosad možda i neviđene. Saulović je za DuList prokomentirao svoj prelazak u samostalne poslovne vode, ali i situaciju po pitanju turizma u Gradu.
Tijekom pandemije koronavirusa, u listopadu prošle godine, pokrenuli ste tvrtku Gulliver DMC. Kako ste se odlučili na takav potez?
Cijelo moje razdoblje sazrijevanja, što se turizma tiče, odvijalo se u Gulliver Travelu. Lani sam u rujnu odlučio ‘dignuti sidro’ i krenuti dalje, u nove izazove. To je konkretno osnivanje vlastite agencije Gulliver DMC u kojoj obnašam poziciju direktora. Počeo sam sve ispočetka, svoje znanje sam odlučio uložiti u novu agenciju. Napustio sam dobar posao, ali sam mislio i smatrao da je ovo nešto što treba napraviti. Koronakriza je neke stvari ‘raščistila’. Bio sam dio jednog velikog sustava, velikog turističkog ‘igrača’ i najvećeg svjetskog turoperatora – TUI-ja. Sigurno je da sam tijekom rada u toj tvrtki dosta toga naučio. No, zadnji koraci i odluke nisu bile u onom smjeru u kojem sam smatrao da bismo trebali ići. Jednostavno, da ne bih dolazio u konflikt s nečim što ne podržavam, mislio sam da je korektno da napravim ovo što sam napravio, odnosno da krenem u novu poslovnu avanturu.
Koji su to bili koraci i odluke koje spominjete?
U modernom smo dobu i vremenu digitalizacije. Ali ipak vjerujem da je čovjek taj koji doprinosi iskustvu gosta u destinaciji. Smjer u kojem su krenuli je digitalizacija, usluga i proizvoda, u smislu da se čovjek zamijeni mobitelom, odnosno aplikacijom. Svjestan sam da je to nešto što nas svih čeka, ali ne u toj mjeri u kojoj su oni krenuli. Čovjek je najbitnija karika u turizmu.
Dakle, puno posla je iza Vas. Sad ste kažete – opet na početku? Možete li nam reći jeste li zadovoljni s trenutnim poslovanjem?
Možda jest malo paradoksalno da gosta još uvijek nema, kao ni brodova, ali posla ima preko glave. No, to je razumljivo jer krećemo ispočetka što se nekog set upa tvrtke tiče. Imamo posla po pitanju baze podataka, partnera, klijenata, softvera, edukacije… I naravno, dosta je vremena uloženo u razvoj ekskluzivnih programa u Gradu i okolici. Mislim da je to nešto što će nas pozicionirati kao prepoznatljivu destination management agenciju. Nudit ćemo posebne doživljaje svim posjetiteljima Grada.
Jedan od Vaših novih proizvoda je – vlakić. O čemu se točno radi i koja su obilježja ovog projekta?
S našim partnerima iz Makarske dogovorili smo suradnju i doveli vlakić koji je pogonjen na plinski pogon. To znači da zadovoljava sve ekološke standarde zaštite okoliša. Nastojimo i taj segment poslovanja pratiti kako bismo bili što više održivi i u skladu s prirodom. Našim gostima želimo pokazati ne samo Grad već i ostale dijelove koji inače nisu na uobičajenim rutama izletničkih programa. Vlakić kreće iz Gruža, dolazi na Poštu Lapad i kružni tok. Gosti se zatim spuštaju niz Uvalu Lapad. Na dno Rašice se ponovno ljudi ukrcavaju na vlakić, a potom idu preko Ulice Iva Vojnovića do Boninova, odakle se spuštaju na Pile. S obzirom na to da se radi o eko-vlakiću, dobili smo dozvolu Grada Dubrovnika da možemo napraviti taj transfer, odnosno da možemo prometovati od Boninova do Pila. U sklopu izleta radit ćemo orijentacijski pregled samoga Grada te ćemo goste voditi u Lazarete. Među ostalim bismo ih vodili u lađu FA Linđo. U suradnji s ravnateljem Linđa, dogovorili smo da se pripremi 10-minutni film koji će gostima prezentirati tradiciju Linđa te plesove kako našeg kraja, tako i ostatka Hrvatske. Također, u prostorima Linđa bit će izložene pojedine nošnje o čijoj će vrijednosti gostima više reći kustosica. Postoji i kasno-popodnevni đir vlakićem koji smo nazvali ‘Sunset tura’. Gosti bi vlakićem dolazili na park Višnjica. Tamo će, uz zalazak sunca i pogled na Grad, uživati uz lagani snack i čašu vina. Nakon toga, goste vraćamo preko Pila na njihovu početnu točku.
Možemo reći da je dosta autohtonih turističkih proizvoda, ponuda i projekata proizašlo iz tvornice ideja ‘Gulliver Travela’ u kojem ste radili skoro 18 godina. Primjerice, prije dvije godine nastao je luksuzni izletnički katamaran ‘seaGuLL 30’. Očito je da ste to prenijeli i u ovu tvrtku. Mogu li se očekivati još neki noviteti od Vas? Možete li se odvažiti na nekakva financijska ulaganja?
Istina. Inače, SeaGull30 je bio projekt Gorana Hrnića i mene osobno. Svi znamo da su gruba vremena, pogotovo za turistički sektor. No, sama činjenica da smo se odlučili na ovakav poslovni potez, i da smo krenuli s vlastitom agencijom, je isto neka vrsta ulaganja. S idejama smo uspjeli naći kvalitetne partnere koji su prepoznali priču i krenuli s nama u određene investicije. Spomenut ću projekt kočija s dva lipicanca s kojima će gosti ići kroz Konavle. Krenut će od samostana u Pridvorju, preko farme Bio Konavle te kroz Konavosko polje. Imat ćemo isto jutarnji i popodnevni đir. Tijekom jutarnjeg ćemo đira servirati snack, a u drugom ćemo programu nuditi večeru u Konavoskom polju. Gosti će moći sami brati verduru te će moći sami spravljati svoj ‘shake’. Sjetit ćemo se kako je ekipa Gullivera također bila razvila i projekt vlakića kroz Konavle. Sada idemo s kočijom jer smo opet htjeli nešto drukčije. Također, dogovorili smo s vrhunskom sommelirkom Ksenijom Matić i restoranom ‘Urban & Veggie’ radionicu koju smo nazvali ‘Unique Wine Experience’. Djelovat ćemo na drukčiji i možda neuobičajen način. Ideja je da gost s Ksenijom Matić pođe na placu gdje će kupiti verduru, prošeta do restorana gdje djelatnici kreću s pripremom hrane, a Matić počinje s radionicom hrvatskih vina. Želimo predstaviti našu vinsku regiju, ali i ostatak Hrvatske. Želimo vina na ovim radionicama sljubiti s veggie hranom. Inače sam ljubitelj mesa, ali sam osobno probao neke od veggie specijaliteta i mogu reći da me pogustalo. Isto tako smo s turističkim vodičem Ivanom Vukovićem dogovorili suradnju. Riječ je o nešto drukčijem razgledavanju Grada. Stvarajući ovaj program i projekte, htjeli smo podržati dobre lokalne ideje, pogotovo u vrijeme pandemije. Ne pokušavamo biti konkurentni s uobičajenim redovnim programima, s izletima prema Crnoj Gori, Mostaru ili Elafitima. Smatram da svatko može napraviti i ponuditi jedan takav program. Želimo biti posebni, izdvojeni od ostatka i ponuditi nešto što dosad nitko nije.
Pripremate li ponudu za neke druge hrvatske gradove?
Trenutno smo se fokusirali na Grad, ali razvijamo programe za Split i Istru. S obzirom da radimo programe koji uključuju izlete za brodove koji plove na Dunavu, s ekipom u Slavoniji i Baranji razvijamo i taj segment turizma. Vidimo da tamo ima dosta potencijala. Nismo samo ograničeni na naš dio, nego radimo i ostatak Hrvatske.
Smatrate li da trenutno u Dubrovniku ponude za goste zapravo nedostaje? Jesu li se kolektivno turistički djelatnici mogli bolje pripremiti?
S obzirom na restrikcije u putovanjima i nemogućnosti prelaska granice, ovaj naš program je nešto što će gostima trebati, imat će raznolikost te će na odmoru moći doživjeti različite stvari. Kad gledamo trenutnu situaciju, smatram da nema dovoljno raznolikosti i ponude. No opet, ne mogu govoriti za kolektiv. Vjerujem da su naši programi koje smo pripremili rezultat entuzijazma koji se stvara na početku. Mogu shvatiti kolege u turizmu koji već godinu i pol dana preživljavaju. Dolazi do zamora te su u stalnom iščekivanju kad će nešto krenuti. U bivšoj tvrtki nas je krasilo to da smo uvijek htjeli stvarati nove proizvode. Sada je to još možda izraženije s obzirom na to da smo krenuli u novu priču pa smo puni elana i motivacije. Svi će reći da je ludo vrijeme za ulaganje u turizmu, ali kažem – ‘sreća prati hrabre’.
U javnosti se komentiralo kako u Dubrovniku nedostaje događanja, za razliku od, primjerice, Šibenika, koji tijekom ljeta ima različitih festivala i koncerata. Jesmo li i tu mogli bolje?
Taj sektor, organizaciju koncerata i festivala, mi je jako teško komentirati. No, vjerojatno da jesmo mogli bolje. Dugo je vladala ‘suša’, a s početkom Igara bi se stvari mogle promijeniti. Uvijek nas se, po pitanju noćenja, uspoređuje s drugim dijelovima Hrvatske, primjerice s Istrom, a svi znamo kako je ona autodestinacija, dok mi nismo.
Koliko je moguće da Dubrovnik krene u drugom smjeru u segmentu turizma?
Turizam je grana od koje većina ljudi u ovom gradu živi i vidim ga kao našu osnovnu djelatnost u koju moramo ulagati i stvarati nove ponude. Potencijal u razvitku vidim u okolici Grada. Hoćemo li uspjeti ‘izvući’ nešto iz ove sezone, kakve su najave? Moram reći da sam prošle godine krivo procijenio situaciju s koronavirusom. Mislio sam da virus u Kini ne može zaustaviti cijeli svijet. Za ovu godinu su moja očekivanja bila takva da sam mislio da ćemo tijekom prve polovice šestog mjeseca doživjeti pravi turistički oporavak. U nas se to još nije ostvarilo, ja se nadam da će srpanj i kolovoz biti bolje nego lani. Veliki je uspjeh što su Delta Airlines i United Airlines uveli direktne letove iz Sjedinjenih Američkih Država za Dubrovnik. Također, uz srpanj i kolovoz, mislim da će i u rujnu te listopadu biti ostvaren dobar turistički promet. Naježim se kad netko reče da je početak sezone 1. srpnja. U normalnim bismo se godinama već umorili u tom razdoblju. Dakle, Dubrovnik je bio destinacija koja je počinjala s radom u turizmu u ožujku, s prvim brodovima, a završavala je krajem studenog. Kažem, vjerujem da možemo kao destinacija naše turističko djelovanje ove godine produljiti na rujan i listopad, a da dogodine krenemo kako smo i naviknuli.
Članak objavljen u tiskanom izdanju DuLista 16. lipnja 2021.