Prema objavljenim ljetnim prognozama Europske komisije, procjene rasta BDP-a Europske unije za ovu i iduću godinu ostale su neizmijenjene u odnosu na prethodne proljetne procjene, 1,4 posto za ovu godinu i 1,6 posto za iduću, pri čemu su neizmijenjene ostale i procjene rasta za najveća gospodarstva EU; Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku (blago je povećana procjena za 2020.) i Italiju.
Hrvatska se, s druge strane, našla među deset članica EU kod kojih su procjene rasta BDP-a poboljšane u odnosu na prethodne, i to kod Hrvatske za ovu godinu s 2,6 posto na 3,1 posto , a za iduću s 2,5 posto na 2,7 posto. U toj skupini članica prevladavaju bivše tranzicijske zemlje, odnosno zemlje EU10, a među ostalim članicama priključile su im se još i Irska, Španjolska i Švedska. Znatan utjecaj na sve prethodne procjene Europske komisije za ovu godinu imalo je predviđeno usporavanje globalnog rasta i rasta EU, pa tako i globalne potražnje, što se trebalo odraziti na usporavanje rasta izvoza roba i usluga i posredno na niže stope rasta manjih, izvozno ovisnih gospodarstava (kada se govori o izvozu roba i usluga). Međutim, kada je Hrvatska u pitanju, prvi je kvartal pokazao dinamičniji rast robnog izvoza od prošlogodišnjeg i dinamičniji rast domaće potražnje od očekivanja, pri čemu je posebno naglašen znatan rast osobne potrošnje te visok rast investicija u fiksni kapital, u znatnoj mjeri financiran sredstvima fondova EU.
S obzirom na to da se predviđa nastavak pozitivnog doprinosa svih čimbenika koji određuju razinu domaće potražnje; zaposlenosti, neto plaća, kreditnih plasmana i korištenja EU fondova, Europska je komisija takvim očekivanjima prilagodila i svoje nove procjene rasta za ovu i iduću godinu. Europska komisija ipak navodi i čimbenike koji bi trebali negativno utjecati na dinamiku rasta BDP-a, odnosno dinamičan rast uvoza te daljnje usporavanje rasta izvoza usluga, ponajprije zbog veće konkurencije drugih turističkih destinacija. U konačnici bi stope rasta za Hrvatsku tako trebale ostati ispod poželjnih, ali bi s takvim rastom Hrvatska i u ovoj i narednoj godini trebala biti jedna od brže rastućih članica EU, točnije u ovoj bi godini prema dinamici rasta trebala dijeliti osmo mjesto s Litvom. Također, treba napomenuti da se nastavlja rast brži od onog na razini cijele Europske unije što omogućuje nastavak približavanja prosječnoj razini razvijenosti EU.
Izvor: HGK