Dva velika javna sustava u Hrvatskoj koji zapošljavaju i najviše ljudi, zdravstvo i obrazovanje, ne mogu se nadati da će dobit više novca dok god se sa sredstvima kojim trenutno raspolažu ne počnu ponašati racionalno
, poručio je to ministar financija Slavko Linić odgovarajući na pitanja građana pristigla preko društvenih mreža Twittera i Facebooka.
Vlada je objavila video s najčešćim upitima, a Linić je zaprijetio da zdravstvo neće dobiti ni dvije milijarde kuna, koje su već osiguarne kreditom, za sanaciju županijskih bolnica dok god u tom resoru ne prestane nered koji vlada godinama, prenosi NoviList
– Pripremljen je kredit od gotovo dvije milijarde kuna za sanaciju županijskih bolnica, ali novac neće biti isplaćen dok god vlada nered, pa i u ovoj godini bolnice stvaraju gubitke,dok god ne smanjimo broj bolnica, ne zatvorimo nepotrebne odjele, smanjimo broj zaposlenih i sve svedemo na razinu proračuna. Nije problem likvidnost, nije problem plaćanje dugova, problem je što ne provodimo reforme, kazao je Linić. Požalio se da Vlada nema ni potporu sindikata u zdravstvu, jer su se bivši ministri dodvoravali sindikatima pa je država »plaćala skitanje po Hrvatskoj i sjedenje kod kuće«.
– Nema novca za rasipanje. Ili ćete se prilagoditi krizi u Hrvatskoj i disciplini u radu ili ćemo ratovati, poručio je Linić sindikalnim čelnicima, a očito i liječnicima koji su još u štrajku.
Na pitanje kad će školstvo dobiti više novca ministar je odgovorio »neće biti više novaca za školstvo«, jer je sustav neracionalan, troši vipše od 80 posto proračuna za plaće, a financiraju se velike školske zgrade sa samo 20 učenika.
– Kada to promijenimo više ćemo trošiti za programe u školstvu, rekao je Linić.
Porezna politika
Ne odustaje ministar ni od poreza na nekretnine i vjeruje da će u sljedećoj godini dobiti saborsku većinu koja bi podržala taj zakon, iako je prvi pokušaj uvođenja poreza na nekretnine blokirao koalicijski HNS bez kojeg će Linić teško dobiti dovoljno ruku za uvođenje tog poreza.
Pretpostavljam da ćemo dobiti većinu tijekom 2014. godine za uvođenje poreza na nekretnine i on će se vjerojatno primijeniti 2014. jer moramo dodatnim porezima prikupiti prihode za smanjenje deficita. S druge strane, Vladina politika je smanjiti namete privredi kako bismo bili konkurentniji i potaknuli privredu da otvara nova radna mjesta. Zdravstveni doprinos smanjio bi se i prebacio na nekretnine, kazao je ministar. Dodao je i da je uvođenje tog poreza pripremljeno za 2013. godinu, ali da promjene očito i »dalje ostaju svima problem«.
Taj će porez, pojasnio je Linić odgovarajući na pitanje kad će država oporezivati Crkvu, plaćati i Crkva koja neće biti izuzetak kad su u pitanju nekretnine koje nisu u funkciji. Dodao je i da Crkva neće plaćati porez na nekretnine na sakralne objekte i one koje koristi za svoj rad. Porez na nekretnine bio bi i obveza banka, ali te se institucije pojasnio je ministar ne mogu oporezivati drukčijim porezom na dobit, jer on mora biti jednak za sve. To je bio Linićev odgovor na pitanje kad će Vlada uvesti porez na banke, velike tvrtke i korporacije.
Ministar je zainteresiranima pojasnio i da Vlada ne uvodi nikakve nove stope poreza na dohodak, nego i dalje ostaju stope od 12, 25 i 40 posto, a novine u porezu na dohodak ne donose nikakve promjene za građane koji žive od svoje plaće, ali da promjene stižu onima koji ostvaruju drugi dohodak i na njega bez obzira na iznos plaćaju porez od 25 posto.
– Osoba koja godišnje zaradi 150 tisuća kuna u jednoj tvrtci, nakon 106 tisuća kuna plaća porez od 40 posto. Netko do bije takozvanog drugog dohotka s još sto ili više tisuća kuna i na njega plati samo 25 posto. Moramo svi biti ravnopravni, ne može se jednom obračunavati po jednoj stopi, a drugoj osobi po punoj stopi. To bi bilo varanje, to je novac koji je bio ukraden gradovima i općinama, kazao je Linić. »Svi su za promjene, a kada reforme treba provesti, svi su protiv. Neodgovornost prošle vlasti koji su trgovali sa sindikatima sada mi moramo rješavati. Budite uz Vladu i 2014. godine jer nas čekaju teške promjene« zaključio je ministar Linić.
Reprogram duga
Najavio je i mogućnost da Vlada u sljedećoj godini građanima ponudi još jedan reprogram duga. U ovoj godini građani su dobili priliku otplatiti svoj dug u najviše 60 rata, uz otpis zateznih kamata i obračun znatno niže kamate od 4,5 posto. Na taj način građani s u zatražili otplatu više od tri milijarde kuna svojih dugova, što je tek jedna petina njihova duga državi. Slična prilika građani bi se mogla pružiti i u sljedećoj godini, također uz povoljnije kamate, ali ministar financija ističe kako rok otplate neće moći biti dulji od tri godine.