Kako je cijena izgradnje jednog kilometra u Hrvatskoj u dvanaest godina porasla s 1,5 milijuna na vrtoglavih 82 milijuna kuna?
Trebat će još puno stručnih analiza, ali i USKOK-ovih istraga, kako bi se dokučio ovoliki nesrazmijer u iznosima koje je hrvatska država plaćala tijekom izgradnje mreže autocesta u RH. Tako je u Dnevniku 3 na dan 24. listopada objavljen kratki prilog u kojem su sve brojke jasno prikazane.
Vrijedi krenuti od početka, točnije 2001. godine, kada su 42 kilometra autoceste Zagreb-Bregana ugovorom plaćeni 59,5 milijuna kuna, a aneksima je doplaćeno još 3,9 milijuna kuna. Jednostavnom matematikom, izgradnja jednog kilometra koštala je tada 1,5 milijuna kuna.
Potom je uslijedila izgradnja autoceste Zagreb – Lipovac u duljini 265 kilometara. Osnovnim ugovorom država je izgradnju platila 1,2 milijarde kuna, a kroz anekse ugovoa još 39,2 milijuna kuna. Cijena jednog kilometra na ovoj dionici iznosio je 4,8 milijuna kuna, više od trostruko u odnosu na Zagreb-Bregana.
Izgradnja autoceste Zagreb-Macelj bila je još skuplja. Za 61 kilometar autocesta platili smo kroz ugovor 368 milijuna kuna, a kroz anekse još čak 50,8 milijuna kuna. Prema tim iznosima, cijena jednog kilometra na ovoj dionici iznosila je 6,8 milijuna kuna.
Za autocestu Rupa – Žuta lokva, u duljini 72 kilometra, platili smo ukupno 705,3 milijuna kuna (609 milijuna kuna po osnovnom ugovoru + 96,3 milijuna kuna kroz anekse), što znači da je na toj dionici cijena jednog kilometra iznosila 9,8 milijuna kuna.
‘Plafon’ je tek probila autocesta Zagreb-Goričan (97 kilometara), koja je koštala ukupno 1,34 milijarde kuna (1,2 milijarde po osnovnom ugovoru + 98 milijuna kuna aneksa), što znači da je cijena jednog kilometra bila 13,8 milijuna kuna.
A potom, građevinski posao stoljeća u Hrvatskoj. Gradi se Dalmatina, u prvom svom dijelu od čvora Sveti Rok do Dugopolja (170 kilometara) koštala je ukupno 6,3 milijarde kuna (5,3 milijarde kuna po osvnom ugovoru + 942 milijuna kuna kroz anekse), pa je tako cijena izgradnje jednog kilometra iznosila 31,3 milijuna kuna.
Izgradnja 142 kilometra autoceste Bosiljevo – čvor Sveti Rok po osnovnom je ugovoru koštala 9 milijardi kuna, a kroz anekse još 303 milijuna kuna. Tako je cijena izgradnje jednog kilometra iznosila 65,7 milijuna kuna.
A onda dolazimo i do rekorda. Na izgradnju 98 kilometara autoceste Dugopolje-Ploče utrošeno je ukupno 8 milijardi kuna (7,3 miliarde u osnovnom ugovoru + 719 milijuna kroz anekse), a cijena po kilometru iznosila je vrtoglavih 82,1 milijuna kuna.
Istodobno, gradi se i autocesta Beli Manastir – granica BiH u duljini 89 kilometara. Utrošeno je ukupno 4,4 milijarde kuna (aneksi 20 milijuna kuna), a cijena po kilometru iznosila je 50 milijuna kuna.
Potom je uslijedila i izgradnja autoceste od Zagreba do Lekenika. Za 30 kilometara platili smo 1,8 milijardi kuna (kroz anekse 51,6 milijuna kuna), a cijena po kilometru iznosila je čak 62,7 milijuna kuna. Podsjetimo, riječ je o ravnoj cesti bez većih građevinskih izazova, ali HAC je visoku cijenu pravdao – muljem!
USKOK sumnja da je od 2005. do 2011. godine iz državnih tvrtke Hrvatskih autocesta izvučeno 40 milijuna kuna, što se nakon ovih brojki čini kao kap u moru.