Pelješki most ili koridor kroz Neum nije samo pitanje povezivanja dvaju dijelova Hrvatske nego je to i pitanje kad će Hrvatska ući u schengenski režim.
kako piše Večernji list, ako Europska komisija odluči sufinancirati gradnju mosta, Hrvatska bi u roku od tri godine, koliko bi trajala gradnja, mogla ispuniti kriterije za ulazak u Schengen. No ako se odluči za koridor te kriterije nećemo moći ispuniti gotovo nikad.
Francuski konzultanti uskoro bi trebali iznijeti rezultate studije predizvodljivosti za povezivanje Hrvatske. O tim rezultatima ovisi i stajalište Komisije. Od svih opcija – tunel, trajekt, most, koridor – najviše bodova dobili su most i koridor. No upućeni tvrde da je most jedino realno rješenje.
Taj projekt izmijenjen je prije početka izrade studije te je cijena u odnosu na prošli projekt snižena na oko 285 milijuna eura, a ispunjava i schengenske kriterije povezanosti, dostupnosti i sigurnosti. Uz to, dokumentacija za gradnju mosta već je spremna. No most je nešto skuplja varijanta od koridora i to mu ne ide u prilog, kao ni crna sjena još iz vremena HDZ-ovih vlada. Stoga u EK-u neki negativno gledaju na taj projekt.
Bosanskohercegovačka strana pak gura koridor kroz Neum i tvrdi da bi realizacija toga projekta stajala 30-40 milijuna eura. No hrvatska strana izračunala je da bi zbog zadovoljavanja schengenskih kriterija gradnja koridora stajala više od 130 milijuna eura.
Prema stavu EK-a iz 2012., da bi zadovoljio schengenske kriterije, koridor bi morao biti apsolutno neprobojan i ne bi smjela postojati nikakva šansa za neovlašten ulazak u njega, odnosno na teritorij EU čiji bi on bio dio. A to znači da bi koridor kroz Neum morao biti eksteritorijalni dio Hrvatske i ograđen tako da ne može nitko iz BiH neovlašteno stupiti u njega.
To je moguće ako bi se koridor ogradio sa svih strana, kao kavez. A onda bi takav koridor presjekao BiH na dva dijela, što je neprihvatljivo Bosancima i Hercegovcima. Ako bi se pak Neum povezao s ostatkom BiH prolazom ispod ili iznad koridora, taj bi prolaz bio slaba sigurnosna točka koridora i time to opet ugrožava schengenske kriterije sigurnosti jer bi bilo lako izvesti, primjerice, teroristički napad na teritorij EU.
A prije nego što bi se koridor uopće počeo graditi, o tome bi se trebalo dogovoriti s bosanskohercegovačkom stranom, a ti pregovori o ustupanju teritorija bili bi teški i dugotrajni. U najboljem slučaju koridor bi se mogao sagraditi tek za 10 do 15 godina, ako bi se Hrvatska uopće uspjela dogovoriti s BiH.
Hrvatska bi stoga bez pelješkog mosta ostala još dugo vremena izvan Schengena. Novca pak za gradnju mosta Hrvatska nema pa bi u slučaju da EK odbije sufinancirati taj projekt, dubrovački kraj do gradnje u tom slučaju koridora, ako se za njega odluči Komisija, i dalje bio izoliran.