Stanovnici gradova žive dulje ako stanuju u zelenijim četvrtima, navodi se u studiji koja povezuje zelene zone s nižom stopom preuranjene smrti.
Blagodat stabala u gradovima odavno je poznata jer drveće rashlađuje i čisti zrak te apsorbira plinove s učinkom staklenika koji su glavni krivci za globalno zatopljenje. Znanstvenici s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni u zaključcima studije naveli su da drveće u gradu donosi još jedan velik adut – smanjuje rizike preuranjene smrti, piše ScienceDaily.
“Više zelenila = više zdravlja. Ljudi zapravo žive dulje ako su okruženi zelenim površinama”, kaže Mark Nieuwenhuijsen, direktor Instituta za urbano planiranje, okoliš i zdravlje.
Studija obuhvatila više od osam milijuna ljudi
Studija se koristila podacima iz devet drugih studija i obuhvatila je više od osam milijuna ljudi u sedam zemalja od Kanade do Kine te je najveća dosad provedena na tu temu, navode autori.
Koristili su se satelitskim snimkama da bi izmjerili količinu vegetacije, što je uključilo stabla, travnjake i grmlje u krugu od 500 metara od domova stanovnika.
Razine vegetacije mjerene su sustavom vrijednosti vegetacijskog indeksa NDVI (normalized difference vegetation index).
Ljudi uključeni u studiju praćeni su nekoliko godina i pritom su uključene preuranjene smrti izazvane bolestima srca i dišnih putova.
Studija objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health journal zaključuje da u gradovima od Barcelone u Španjolskoj do Pertha u Australiji povećanje zelenih površina za 10 posto smanjuje preuranjenu smrt za 4 posto.
Povoljan učinak na mentalno zdravlje
Znanstvenici se nisu posebno bavili specifičnim uzrocima, no Nieuwenhuijsen ističe da vegetacija ima povoljan učinak na mentalno zdravlje, smanjuje stres, smanjuje onečišćenje i potiče tjelesnu aktivnost.
“Moramo povećati zelene površine u mnogim gradovima (…) kako bi ljudi stvarno živjeli zdraviji životom”, rekao je i dodao da je “lijep zeleni grad” onaj u kojemu vegetacija pokriva 20 do 30 posto svake četvrti.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da će dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. i stoga već sada brojni gradovi nastoje povećati zelene površine.
Medellin u Kolumbiji tako je posadio tisuće stabala kako bi oblikovao “zelene koridore” duž glavnih prometnica, a Melbourne u Australiji nastoji udvostručiti zelene kupole (koje čine krošnje drveća) na 40 posto do 2040. godine.
Regina Vetter, direktorica portala C40’s “Cool Cities Network” (Mreža rashlađenih gradova), ističe i druge blagodati zelenila u gradu. “Drveće, livade, zelene površine pripremaju naše gradove za posljedice globalne promjene klime. Smanjuju opasnost od poplava, snižavaju temperature i poboljšavaju kakvoću zraka”.