U sklopu građanske akcije ‘’Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj’, koja se održava od 25. do 27. listopada, ove se subote u Čitaonici Narodne knjižnice Grad održalo predavanje prof. Ivana Cikatića ‘Zdravlje – poljoprivreda – okoliš’.
Živimo li u ekosustavu ili ekosustavu? Jeste li ‘nasjeli’ održivom razvoju? Što je to razvoj? Kako se manipulira činjenicama i znanošću? Hranimo li se pravilno, znamo li uopće što je to hrana, odakle dolazi i kako djeluje na naš organizam?
Odgovore na ova pitanja, otvarajući i neka nova, u svome predavanju dao je ovaj profesor biologije u Osnovnoj Školi Lapad.
Svoje predavanje je podijelio na tri dijela: zdravlje, prehrana i okoliš. Profesor se u svom izlaganju dotakao tema zdravlja i inteligencije te različitih definicija istih. Posebno se osvrnuo na različite vrste inteligencija poput EQ (emocionalna inteligencija) i SQ (duhovna inteligencija). Relevantni su to pojmovi kada govorimo o brizi za vlastito zdravlje jer ono nije samo fizičko i psihičko, već i duhovno. Cikatić je u svom predavanju također skrenuo pažnju na zakonske definicije hrane koje u svojoj nedorečenosti dopuštaju mnogim stvarima poput žvakaćih guma, da nose titulu hrane, odnosno prehrambenog proizvoda. Rezultat takvog zakona, tvrdi profesor, je poplava junk fooda i nezdravih umjetnih proizvoda.
Posebnu pažnju skrenuo je i na kravlje mlijeko, odnosno mliječne proizvode, koje svakodnevno konzumiramo, bez da imamo biološku potrebu konzumirati ih.
– Nešto što mnogi ne znaju je da je jedna tipična kombinacija hrane poput mesa i krumpira zapravo loša kombinacija. Kada biste htjeli jesti jedno i drugo tada to ne biste smjeli raditi zajedno, već u razmaku od sat-dva. Zašto? Odgovor leži u različitim ph vrijednostima kiselina koje su potrebne za probavu mesa i krumpira. Tada vaše tijelo jednostavno ne može to odmah probaviti i leži vam u želucu i po desetak sati – ističe profesor Cikatić.
Dotaknuo se i pitanja obilatog doručka, gdje Cikatić ističe kako baš u razdoblju od 4 sata ujutro do 12 sati ne bi trebali jesti nikakvu tešku hranu. Razlog tome je, tvrdi, što je to doba dana kada se naše tijelo čisti od otpadnih tvari te bi tada trebali jesti samo lako probavljivu hranu – voće.
Profesor se u svom predavanju dotakao i problema pesticida i antibiotika u hrani, ali i važnosti destilirane vode. Tvrdi, kako je baš ona jako bitna, jer jedino iz nje tijelo dobiva najviše potrebne količine vode i ničeg drugog. Naime, minerali i ostale dobre tvari u vodi zapravo dobivamo kroz hranu, a dodatan unos nepotrebnih minerala i soli kroz vodu stvara nakupine istih u organizmu.
Građanska akcija “Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj, pokrenuta je putem Facebooka, a potaknuta požarima u Amazoni, Sibiru, Africi i Aljasci.