Državni zavod za statistiku još uvijek pruža informaciju o stanju zaposlenosti po pojedinim županijama samo jednom godišnje, i to na dan 31. ožujka, što malo iskrivljuje sliku u županijama koje imaju najizraženije sezonske oscilacije na tržištu rada zbog velike važnosti turističke djelatnosti. Stoga u ovoj analizi analiziramo i broj osiguranika mirovinskog osiguranja kao podatak koji oslikava područje zaposlenosti (budući da je dominantna većina osiguranika zaposlena) iako ga ne poistovjećujemo s brojem zaposlenih. U prilog relevantnosti broja osiguranika kao podatka koji dobro oslikava stanje zaposlenosti ide i činjenica da je Državni zavod za statistiku ove godine revidirao statistiku administrativnog broja zaposlenih od 2016. godine nadalje (ali samo na razini RH) uključivši i grupe zaposlenih koji do tada nisu bili uključeni u obuhvat (kao što su mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima te radnici izaslani na rad u inozemstvo), zbog čega je postojao nerealno velik raskorak između broja osiguranika HZMO-a i anketnog broja zaposlenih s jedne, te administrativnog broja zaposlenih s druge strane.
Uključivanjem prethodno navedenih, dotad izostavljenih radnih osnova, revidirani podaci o administrativnoj zaposlenosti znatno su se približili podatku o osiguranicima mirovinskog osiguranja i podacima o broju zaposlenih iz Ankete o radnoj snazi, što dokazuje njihovu bolju kvalitetu te ujedno i relevantnost podatka o osiguranicima mirovinskoga osiguranja. Nažalost, podatak o stopi nezaposlenosti na razini županija ostaje samo onaj sa stanjem 31. ožujka (podatak koji se dobiva iz obrasca RAD-1G koji se u pravnim osobama ispunjava na temelju evidencija o zaposlenima) te smo ga promatrali više u njegovoj dinamici u pojedinoj županiji, dok se kod usporedbe županija međusobno treba uzeti u obzir da je stopa vjerojatno više precijenjena u županijama s najvećim sezonskim oscilacijama zaposlenosti (najjače turističke županije).
OSIGURANICI MIROVINSKOG OSIGURANJA
U 2018. godini, u pet od 21 županije živjelo je 52% stanovnika, a u pet od 21 županije bilo je registrirano 59% osiguranika mirovinskoga osiguranja. Od toga je samo u Gradu Zagrebu bilo registrirano gotovo 30% osiguranika te gotovo 20% stanovništva Hrvatske. Grad Zagreb imao je i najveći udio broja osiguranika u ukupnom stanovništvu županije (55,6%), ali i drugi najveći udio stanovništva u dobi od 20 do 64 godine (61,3%) koji bi se mogao nazvati najboljom radnom dobi radno sposobnog stanovništva.
Redoslijed većine ostalih županija nije isti prema veličini (broju stanovnika) i apsolutnome broju osiguranika, na što utječe razina nezaposlenosti, ali u određenoj mjeri i dobna struktura stanovništva. Primjer je manje naseljene županije koja ima veći apsolutni broj osiguranika odnosno veći udio osiguranika u ukupnome stanovništvu Ličko-senjska županija koja ima najmanje stanovnika i osiguranika, ali je omjer osiguranika i stanovnika osmi najveći (34,2%). Međutim, na to utječe i činjenica da je ova županija među županijama s najstarijim stanovništvom (ima treći najniži udio stanovnika mlađih od 19 godina).
Naime, struktura stanovništva prema dobnim skupinama, posebno u nekim županijama, ima veći utjecaj na nepovoljniji odnos broja osiguranika i stanovnika. Primjer takve županije je Zagrebačka koja je treća najmnogoljudnija županija, ima šesti najveći apsolutni broj osiguranika, ali ujedno i najmanji udio osiguranika u svojem stanovništvu od svih županija (tek 25,7%). No Zagrebačka je županija ujedno četvrta „najmlađa“ županija (prema srednjoj vrijednosti starosti stanovništva), s petinom stanovništva mlađim od 19 godina (šesti najveći udio ove dobne skupine stanovništva u ukupnome stanovništvu županije). Slično je i kod Splitsko- dalmatinske županije koja je druga najmnogoljudnija hrvatska županija, a ima tek sedmi najveći udio broja osiguranika u svojemu stanovništvu, ali je i županija koja ima najveći udio stanovništva u dobi do 19 godina (22%). No kod ove je županije razlog manjeg broja osiguranika i visoka nezaposlenost.
U usporedbi omjera osiguranika i stanovništva najbolje radne životne dobi od 20 do 65 godina, što bi mogao biti približni pokazatelj stope zaposlenosti radno sposobnog stanovništva te dobi, najbolji omjer i ovdje ima Grad Zagreb (65%), a najniži Zagrebačka županija (30%).
Udio osiguranika u ukupnom stanovništvu županije u pravilu je veći u županijama Jadranske Hrvatske nego Kontinentalne, koja ima u prosjeku i starije stanovništvo. No neke se manje i mlađe županije Kontinentalne Hrvatske ipak ističu visinom omjera, a to su Varaždinska i Međimurska. Pritom posebno treba istaknuti Međimursku županiju koja ima ujedno i najmlađe stanovništvo u Hrvatskoj (medijalna dob iznosi 41,9 godina, a udio stanovništva do 19 godina iznosi 22%).
Županije Kontinentalne Hrvatske imaju dva puta više stanovnika i osiguranika u odnosu na županije Jadranske Hrvatske. Kada se u omjer stavi broj osiguranika i broj stanovnika, on je gotovo isti u obje regije (37% u Jadranskoj i 37,4% u Kontinentalnoj Hrvatskoj). No na rezultat Kontinentalne Hrvatske znatno utječe ekstremni Grad Zagreb bez kojega se omjer Kontinentalne Hrvatske znatno pogoršava (29,8%). Pogoršanju omjera Kontinentalne Hrvatske znatno doprinose slavonske županije koje imaju omjere ispod 30% (osim Osječko-baranjske županije).
U 2018. godini u svim je županijama zabilježen godišnji porast broja osiguranika mirovinskoga osigu- ranja. Najveći je apsolutni godišnji rast zabilježen u Gradu Zagrebu, što je i očekivano s obzirom na domi- nantnost njegove veličine u odnosu na sve druge županije. No u relativnim omjerima, rast je u Gradu Zagrebu bio među najnižima te je iznosio samo 1,4%. Druga najveća županija, Splitsko-dalmatinska, imala je drugi naj- veći apsolutni porast broja osiguranika, ali i dvanaestu najvišu stopu rasta (2,4%). S druge strane, Zagrebačka županija, treća najveća, imala je i najveći relativni rast od 4,5%.
Među deset županija koje su ostvarile najviše godišnje stope rasta broja osiguranika u 2018. godini nalazi se pet županija iz regije Jadranske Hrvatske od ukupno sedam (ovdje nisu samo Splitsko- dalmatinska i Primorsko-goranska županija). Stoga se i na razini cijele regije Jadranske Hrvatske bilježi nešto viša godišnja stopa rasta (2,6%) nego na razini regije Kontinentalne Hrvatske (2,0%). U ovome slučaju regiji Kontinentalne Hrvatske sliku kvari Grad Zagreb te Kontinentalna Hrvatska bez Grada Zagreba ima višu stopu rasta (2,5%) nego s njime. Istodobno, slavonski dio regije Kontinentalne Hrvatske diže prosjek rasta cijele regije Kontinentalne Hrvatske jer su slavonske županije ostvarile iznadprosječne stope rasta (najveći su rast među njima imale Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Virovitičko-posavska županija).
Apsolutno povećanje broja osiguranika u pet slavonskih županija iznosilo je 5,3 tisuće, što je činilo 16,2% apsolutnog porasta na razini cijele Hrvatske. Broj osiguranika u pet slavonskih županija zajedno započeo je rasti na godišnjoj razini 2015. godine, a godišnja stopa rasta u 2018. godini bila je najviša u te četiri godine. Isti je trend prisutan i kada se gleda cijela regija Kontinentalne Hrvatske (najbrži rast u posljednje četiri godine), dok je u regiji Jadranske Hrvatske stopa rasta usporila u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu.
Trend rasta broja osiguranika mirovinskog osiguranja započeo je u većem broju županija prije četiri godine, a 2017. i 2018. godine zabilježen je rast baš u svim županijama. Najraniji početak kontinuiranog oporavka zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji (2014. godine), a najkasniji u Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje broj osiguranika raste tek posljednje dvije godine. Dinamika godišnjega rasta u 2018. godini u odnosu na onu iz 2017. godine bila je niža u 12 županija, a od županija u kojima je ona ubrzana, najviše je ubrzana bila u Sisačko-moslavačkoj županiji (ali koja je ujedno i jedna od dvije županije u kojoj je najkasnije počeo oporavak, kao što je prethodno navedeno).
Rast koji je prisutan u svim županijama, a koji traje najkraće posljednje dvije godine, a najduže poslje- dnjih pet godina, bio je dovoljan da se premaši broj osiguranika iz 2008. godine u samo šest županija. Od toga su četiri iz regije Jadranske Hrvatske, a samo dvije iz regije Kontinentalne Hrvatske (Zagre- bačka i Krapinsko-zagorska). Pritom je najveći pozitivan pomak zabilježen kod Zadarske županije koja je u- većala broj osiguranika za više od 4 tisuće odnosno za 8%. Treba pritom naglasiti da je Zadarska županija je- dina uz Istarsku u kojoj je zabilježen i porast broja stanovnika u tom razdoblju. S druge strane, najsporiji opo- ravak u odnosu na 2008. godinu bilježi se u županijama Kontinentalne Hrvatske, najviše u slavonskim i njima rubnim županijama.
BROJ NEZAPOSLENIH
U Hrvatskoj je u 2018. godini bilo prosječno 153,5 tisuća nezaposlenih (koji su prijavljeni na Hrvatski zavod za zapošljavanje), od čega 65,3% u regiji Kontinentalne Hrvatske te 34,7% u regiji Jadranske Hrvatske, što su gotovo isti udjeli regija kao i kod osiguranika mirovinskoga osiguranja. Najveći apsolutni broj nezaposlenih imala je Splitsko-dalmatinska županija, više od znatno većeg Grada Zagreba, kao i prethodnih 13 godina.
U 2018. godini godišnje stope pada broja nezaposlenih bile su u 13 županija više od 20%, a najviša stopa pada zabilježena je u Koprivničko-križevačkoj (-32%), Međimurskoj (-30,9%) i Zagrebačkoj (-26,5%) županiji.
Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija ostvarile su najveću stopu pada broja nezaposlenih u posljednjih pet godina, iznad 70%. Najsporija je stopa pada u istom razdoblju ostvarena u Dubrovačko- neretvanskoj (-38,7%), Ličko-senjskoj (-40,8%) te Splitsko-dalmatinskoj (-44,3%) županiji.
Povoljni trendovi u segmentu nezaposlenosti počeli su nešto ranije nego u segmentu zaposlenosti (veći utjecaj emigracije). Kontinuirani trend pada broja nezaposlenih započeo je u većini županija 2014. godine, a sve županije bilježe pad posljednje četiri godine. Najkasniji početak oporavka (u 2015. godini) zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji.
U odnosu na 2008. godinu, u svim je županijama 2018. godine bilo manje nezaposlenih, a najveća je stopa pada ostvarena u Karlovačkoj županiji (-59%).
STOPA NEZAPOSLENOSTI
Stopa registrirane nezaposlenosti po županijama izražava se i objavljuje samo jednom godišnje, i to stanje 31. ožujka.
U 2018. godini, kao i ranijih godina, postojala je velika razlika u stopi nezaposlenosti čiji je raspon od najniže do najviše iznosio 19,6 postotnih bodova. Ipak, vidljiv je trend smanjenja raspona u posljednje četiri godine, koji je prvi put otkad raspolažemo podacima (od 1998.) bio niži od 20 postotnih bo- dova. Županija u kojoj se ostvaruje najniža stopa nezaposlenosti u većem je broju godina Grad Zagreb kojem primat sporadično uzima Istarska županija. S druge strane, najčešće se najviša stopa nezaposlenosti ostvarivala u županijama Kontinentalne Hrvatske, i to najčešće u trima slavonskim županijama (Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska), a posljednje dvije godine pretekla ih je Sisačko-moslavačka žu- panija.
Najniža je stopa nezaposlenosti u 2018. godini zabilježena u Gradu Zagrebu (4,7%), a najviša u Sisačko-mo- slavačkoj županiji koja je bila 5,2 puta viša od one u Gradu Zagrebu. U 2018. godini kod svih je županija os- tvareno godišnje smanjenje stope, najviše u županijama koje imaju i najviše stope, a najmanje u onima koje imaju najniže stope, pa se i poredak županija prema visini stope i nije znatnije promijenio. Tako je najviše smanjena stopa u Virovitičko-podravskoj županiji koja je bila i ostala druga županija s najvišom stopom. S druge strane, najmanje smanjenje stope ostvareno je u Istarskoj županiji, koja je u 2018. godini imala drugu najnižu stopu nezaposlenosti, što je bila nešto lošija pozicija nego 2017. godine kada je imala najnižu stopu.
Naime, stopa nezaposlenosti je u 2018. godini u Gradu Zagrebu pala nešto brže nego u Istarskoj te je Grad Zagreb zamijenio Istarsku županiju na prvomu mjestu. Županje na samom začelju nisu se promijenile – naj- više stope ostale su u Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji, a Splitsko-dalmatinska županija ostala je županija Jadranske Hrvatske s najvećom stopom nezaposlenosti. Sve su županije u 2018. godini prvi put imale niže stope nezaposlenosti nego 2008. godine, pri čemu je najveći pad stope u odnosu na 2008. go- dinu ostvaren u Karlovačkoj, Zadarskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Isto tako, u svim je županijama u 2018. godini zabilježena najniža stopa nezaposlenosti otkad raspolažemo podacima (od 1998. godine) osim u Virovitičko-podravskoj županiji koja je 1998. godine imala nešto nižu stopu.
STRUKTURA ZAPOSLENIH PREMA VRSTAMA POSLOVNIH SUBJEKATA
Raspodjela zaposlenih prema tipu poslovnog subjekta (pravne osobe, obrt i slobodna zanimanja, individualni poljoprivrednici) na dan 31.3. 2018. godine pokazuje da dominantna većina (86%) zaposlenih na razini RH radi kod pravnih osoba. Unutar županija, najveći udio zaposlenih u pravnim osobama je u Gradu Zagrebu, a najmanji u Virovitičko-podravskoj županiji. Istodobno, najviši udio zaposlenih u obrtima i slobodnim zani- manjima u svojoj županiji ima Zadarska i Krapinsko-zagorska županija (gotovo petinu), a najmanje Grad Za- greb (6,8%). Individualnih poljoprivrednika ima najviše u Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji (iznad 8%), a najmanje u Gradu Zagrebu. U vremenskoj dinamici unutar posljednjih deset godina, vidljiv je rast udjela zaposlenih u pravnim osobama u svim županijama, najviše u Zagrebačkoj (za 9,9 postotnih bodova). Istovremeno, u svim su županijama smanjeni udjeli zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima (osim u Virovitičko-podravskoj u kojoj je udio povećan za 0,3 postotna boda), kao i kod individualnih poljo- privrednika (osim u Primorsko-goranskoj u kojoj je udio ostao isti). Pritom je udio obrtnika smanjen najviše u Zagrebačkoj županiji (za 7,2 postotna boda), a udio individualnih poljoprivrednika u Koprivničko-križeva- čkoj županiji (za 5,9 postotnih bodova) u kojoj je ipak ostao najveći.
STRUKTURA ZAPOSLENIH U PRAVNIM OSOBAMA PREMA DJELATNOSTIMA
Raspodjela zaposlenosti po pojedinim djelatnostima u pojedinim županijama može se jedino prikazati na po- datku Državnog zavoda za statistiku o broju zaposlenih u pravnim osobama na dan 31. ožujka, iako i ovdje trebati imati u vidu da je podatak manje relevantan za primorske županije zbog zapošljavanja u turizmu i pratećim djelatnostima u najjačim turističkim mjesecima.
Podatak pokazuje da je u hrvatskome prosjeku 31. ožujka 2018. godine najviše zaposlenih bilo u prerađiva- čkoj industriji (17,5%), što je bila i djelatnost najvećeg zapošljavanja u 14 županija, od najmanje 18,2% (Osje- čko-baranjska) do najviše 44% (Međimurska). U četiri je županije najviše zaposlenih bilo u trgovini (Primor- sko-goranska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska te Grad Zagreb), od najmanje 16,5% (Primorsko-goranska) do najviše 18,7% (Grad Zagreb). Dubrovačko-neretvanska županija bila je jedina županija koja je imala najveći udio zaposlenih u djelatnosti smještaja i usluživanja hrane (17,6%), dok su se dvije županije izdvojile prema najvišim udjelima zaposlenih u javnoj upravi i obrani (Ličko-senjska i Šibensko-kninska).