Aktualno

Igor Legaz: Zahvaljujući Niku Srabotnaku nemamo granicu pomorskog dobra na Belvedereu

igor legaz 3

Skale Elite SW, kupalište Sumartin, granica pomorskog dobra Belvedere i Gjivović te dozvole na pomorskom dobru teme su konferencije za medije Igora Legaza održane ovog petka kraj skala na Eliti.
-Grad Dubrovnik je prije desetak dana započeo gradnju obalnog puta koji povezuje šetnicu Nika i Meda Pucića s kupalištem ispred vile, a također predstavlja obnovu starog originalnog puta Nika i Meda Pucića. Put Nika i Meda Pucića je još u prva dva desetljeća mog života išao i ispred i iza vile Elite s tim da je onaj original gdje smo svi prolazili bio baš ovaj ispred i sad je taj put obnovljen. Prošle godine, sjetit ćete se, je bilo dosta kritika. NO sad toga više nema, a promijenio se i narativ iz srušiti u graditi. Utihnuli su kritičari. Još jednom se zahvaljujem gradonačelniku Matu Frankoviću da je uvažio značaj ove lokacije i da je inkorporirao sve skaline koje sam napravio u općinski put tako da sad imate općinski put u kojeg su u potpunosti inkorporirana sva moja djela koja sam napravio. Moj dio nije moj, to je općinski. Sve što sam napravio to je gradsko, gradska komunalna infrastruktura – istaknuo je Legaz te napomenuo kako sad sve to on promatra kao obični građanin.

Dio parka Gjivović mora pripasti pomorskom dobru
Druga tema o kojoj je govorio jest granica pomorskog dobra Gjivović.
-Krajem ožujka je Županija postavila oglas na svojoj web stranici i pozvala je sve da se javno očituju o prijedlogu granice pomorskog dobra koja bi zahvatila obalnu zonu od Vile Dubrovnik do Vile Đeherezade. Od cijele te prilično duge zone, nama je najbitnija Gjivović. On mora biti odsječen tako da dio parka pripadne pomorskom dobru – objašnjava Legaz te dodaje kako je razdoblje za primjedne trajalo mjesec dana.
-Nakon tih mjesec dana, prema proceduri ide pisanje izvješća o javnoj raspravi i šalje se ministarstvu. Ovog puta se to nije dogodilo, zastali su. Nešto se dogodilo, očigledno je da se primijetilo da su nešto kiksali, a očigledno je da su kiksali. U zoni Gjivović su tako približili granicu pomorskog dobra kako je htio valjda Braslav Turčić, a ona bi išla točno iznad onih ogromnih špilja iznad trotoara koji je napravljen kad je Gjivović odsječen od javnosti. Trotoar je postavljen baš iznad jama koje su svake godine i šire i dublje uslijed erozije i udara lebića. Razgovarao sam s geolozima i teško je procijeniti kad bi se one jame mogle urušiti. Tamo granica ni u kom slučaju ne smije biti. Jer ako se uruše, nema nikakvog pristupnog puta. Stoga granica mora biti kroz park. Gdje je sve zapelo možete pitati najvećeg mešetara tih granica Iva Klaića, pitajte ga što je zakuhao i zašto su zastali – istaknuo je na temu Gjivovića.

‘Zahvaljujući Srabotnaku nemamo sređenu situaciju’
Za status quo po pitanju granice pomorskog dobra na Belvedereu optužio je Nika Srabotnaka.
-Imam akt, odnosno zahtjev hotela Belvedere d.d. iz 1. 12. 1997. Hotel je tražio da se odredi granica pomorskog dobra i naveo tri čestice, one obične obalne čestice, gdje je mrtkinta. I već početkom 1998. je komisija koju je predvodio Niko Srabotnak predložila tako plitku zonu pomorskog dobra da to nije normalno. Čak je čitav amfiteatar s podzidima bio izvan pomorskog dobra. To je bio tipičan prijedlog pljačke pomorskog dobra. Kad je došlo u Zagreb na Pravobraniteljstvo RH, a to je danas DORH, oni su to odbili jer nema nikakvog smisla da terasasti dijelovi budu izvan zone pomorskog dobra. 2001. vraća se dopis komisiji da preinači taj prijedlog i onda dolazi do novog pokušaja podvale. Tada Srabotnak samo malo mijenja granicu u koju doduše uvrštava sam plato amfiteatra, ali ne i važni terasasti dio gdje su skale. Vraćaju predmet Pravobraniteljstvu koje daje zeleno svjetlo, ali se tada umiješalo Ministarstvo plovidbe i protivilo se da su terase usječene u stijene i izviru iz morskih stijena te da se ne smije granica prilagođavati taracama nego obratno. Ministarstvo nije dalo da se prema taracama prilagođava granica pomorskog dobra i to je nas spasilo i zato granica nije donesena onako kako je Srabotnak to pokvareno htio podvaliti. Pitajte ga zašto je htio opljačkati pomorsko dobro – rekao je Igor Legaz na konferenciji za medije te Srabotnaka nazvao pogrdnim imenima.
-Zahvaljujući njemu uopće nemamo granicu pomorskog dobra. Htio je opljačkati pomorsko dobro u korist Belvedera koji se raspadao. Nije uspio na sreću i čitava ova priča u vezi granice vezana je uz njega – dodao je te još jednom napomenuo kako zahvaljujući Srabotnaku nemamo sređenu situaciju za Belvedere.
-Sad je status quo, ništa se ne događa. Ništa se neće učiniti ukoliko se ne vrati na ponovni postupak i ne nacrta nova pomorska granica – zaključio je na ovu temu.

Pravna situacija s kupalištem Sumartin
Potom se osvrnuo na situaciju s kupalištem Sumartin.
-Dobili smo ono što smo oduvijek željeli, da nema nikakvog koncesionara, samo da ga nema. Tamo je kupača krcato i sve štima, ali ne štima iza onog dijela gdje je pijeska. Najgora stvar koja ne štima je vodurina. Molio sam gradonačelnika da uputi neku cisternu da se to ispumpa jer je to leglo komaraca, to je zaraza – naglasio je te krenuo na pravnu situaciju.
-Odluke o dodjeli koncesije su poništene i za sjeverni i za južni dio još 2020., ali su dostavljene na znanje strankama 2021. i od tada koncesije više pravno ne postoje. Međutim, župan i Klaić još uvijek tvrtku, koja je sad u likvidaciji, a to su Dubrovački zalasci sunca navode u registru koncesija kao da jesu koncesionari. To je falsifikat – ističe Legaz te napominje kako se čak nisu potrudili u registru promijeniti naziv tvrtke u Dubrovački zalasci sunca u likvidaciji.
-Presuda Visokog upravnog suda je pravomoćna i u slučaju južne i sjeverne zone. Kad slušate izjave Klaića i župana uvijek ćete čuti: ‘Dvije oprečne presude istog suda. Jedna nam daje za pravo, druga nam ne daje za pravo’. To su ta izvlačenja. Ja imam sve tri presude. U sjevernom dijelu je samo jedna presuda, a radi se o žalbi koja je usvojena grupi zajednice ponuditelja kolokvijalno zvana Zrće. U drugom dijelu jesu bile dvije žalbe. Jednu je izjavio naš sugrađanin Antun Levanat. Vidio sam je i on je nju napisao traljavo i nije uvrstio činjenice koje se diraju Zakona o javnoj nabavi. Sud je tu žalbu odbio. Međutim, ekipa Zrće je napisala vrlo kvalitetnu i opširnu žalbu gdje se pozvala na činjenice Zakona o javnoj nabavi i sud je uvidio da je ostvarena takva povreda da je odluke trebalo poništiti – objasnio je te dodao kako je Mucić bio blefer koji nije imao love te je županija izabrala najgoreg mogućeg ponuditelja.
-To nisu nikakve dvije oprečne presude, nego je jedna nekvalitetno napravljena žalba odbijena, a druga koja je bila izuzetno kvalitetna usvojena jer sud rješava u okviru onoga što si naveo. To nisu dvije oprečne presude. Moglo je biti milijardu žalitelja, ali da je samo jedna usvojena – poništeno, gotovo – smatra Legaz.
Zadnja tema su dozvole na pomorskom dobru.
-Jako dugo smo se borili za Zakon o pomorskom dobru te da dozvole moraju biti dodjeljivanje prema javnim natječajima a n kao ranije daj maminoj mazi. Ljudi koji su se natjecali bore se za svoj status sljedećih pet godina. Ničega tu nema sporno, a druga je stvar što se bune neki koji su vidjeli da će izgubiti. Trebao si dati veću lovu. To je žrvanj javnog natječaja i za to smo se borili. Mnogi raniji šlepavci su otpali. I oni najviše gunđaju – zaključio je.

Pročitajte još

Dubrovnik i Sanya jačaju suradnju: Skulptura “Sveti Vlaho i Grad” predana gradonačelniku Sanye

Dulist

Požar kod Orebića brzom intervencijom vatrogasaca stavljen pod kontrolu

Dulist

MORE JE REKORDNO TOPLO Ovo su posljedice!

Dulist