Aktualno

Napad poskoka u Konavlima! Imamo li dovoljno doza protuotrova?

lovci izlozba poskok 2

Iako ugrizi zmija otrovnica nisu česti, jedan takav slučaj dogodio se prošlog tjedna na području Konavala. Potvrdio nam je to ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić, s kojim smo htjeli provjeriti ima li ova zdravstvena ustanova dovoljno doza protuotrova.
—Prošlog četvrtka imali smo slučaj pacijenta s područja Konavala kojega je ugrizao poskok. Hospitaliziran je te je dobio dozu protuotrova s Objedinjenog hitnog bolničkog prijema – kratko nam je rekao Bekić.

Godišnje jedan do dva slučaja
Inače, Opća bolnica Dubrovnik u svakom trenutku ima tri doze protuotrova, na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, Zaraznom odjelu i u Bolničkoj ljekarni. U prosjeku, govore nam, godišnje bilježe jedan do dva ugriza zmija otrovnica. Kako je rekao dr. Bekić, čim se jedna doza potroši, ona se nadoknadi novom. I Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije u svojim dislociranim ispostavama ima dovoljne količine seruma za zmijski ugriz. Potvrđuje to za DuList ravnatelj Luka Lulić.
—U proteklih 5 godina serum je upotrijebljen samo jednom – dodao je te napomenuo kako se serum ne daje svakoj osobi kod koje postoji sumnja na otrovni zmijski ugriz, a u pravilu se daje u bolničkim zdravstvenim ustanovama na odjelima infektologije samo u slučaju kada to zahtijeva stanje ugrižene osobe. Godišnje u našoj Županiji u prosjeku i Zavod za hitnu medicinu bilježi dvije intervencije radi ugriza zmije.

Hitno stanje koje se mora odmah liječiti
—Otrovni zmijski ugrizi su hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Ugriženu osobu treba što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na broj 194. Potrebno je ostati miran i priseban – otrov se brže širi po tijelu dok se krećemo pa hitnu pomoć treba čekati u mirnom položaju – savjetuje ravnatelj Lulić. Ako se ikada nađete u takvoj situaciji, potrebno je imobilizirati nogu ili ruku na kojoj je ugrizna rana, kako bi se onemogućilo pokretanje, što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav. Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje. Također se savjetuje skidanje prstenja i satova prije nego što dođe do oticanja ekstremiteta. Svi ti savjeti nalaze se i na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Savjeti
Potrebno je također pokriti mjesto ugriza čistom, suhom oblogom te označite rub otekline na koži. Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć, savjetuje HZJZ te dodaje da se ne podvezuje ugriženi ud zato što se tako sprečava protok krvi što može uzrokovati nekrozu. Ne pokušavajte isisati otrov, rana se ne smije zarezivati niti nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu. Ne preporučuje se piti alkohol kao ni sredstvo protiv bolova. Jedna od važnih savjeta je i da zmiju ne pokušavate uhvatiti jer tako riskirate dodatni ugriz.
— Ne pokušavajte uhvatiti zmiju – točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstveni protuotrov – savjetuje se na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Tri otrovnice u Hrvatskoj
Inače, u Hrvatskoj obitava 15 vrsta zmija, a samo tri su otrovnice. No, iz HZJZ-a napominju da je 12 vrsta strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu. U Hrvatskoj obitavaju tri zmije otrovnice iz porodice ljutica: poskok, riđovka i planinski žutokrug. Mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica). Također, u Hrvatskoj obitavaju i dvije slabo otrovne zmije tzv. poluotrovnice. Jedna od njih je zmajur koji je sive crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje, uglavnom jednolično obojen, s velikim očima i istaknutim nadočnim pločicama (‘obrvama’). To je velika zmija i do dva metra, a ako je pokušavamo uloviti, glasno sikće. Dolazi u priobalju sve od Istre do južne Dalmacije te na mnogim otocima. Druga je dosta manja, crnokrpica, sličnog areala, najčešće je sivkasta ili smećkasta s tamnim mrljama. Lovi najčešće u sumrak i noću, izvlači plijen iz zaklona. Poluotrovnice imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov. Nakon ugriza zmajura nastaje samo blaža lokalna reakcija s bolom na mjestu ugriza. Iako crnokrpica ima otrovan ugriz, zbog malih usta ne može iskoristiti svoje otrovne zube pa je klinička slika, ističu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ista kao i nakon ugriza zmajura. No, i u slučaju njihova ugriza preporuča se odlazak liječniku radi čišćenja rane i dopunske doza cjepiva protiv tetanusa, ako je prošlo više od pet godina od prethodnog cijepljenja. Otrovi poskoka i riđovke su pretežito hemotoksični jer izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i simptomi kao nesvjestica, mučnina, povraćanje, znojenje zato što se u otrovu, iako u puno manjem opsegu, nalaze komponente koje djeluju neurotoksično.

Pročitajte još

Dubrovnik i Sanya jačaju suradnju: Skulptura “Sveti Vlaho i Grad” predana gradonačelniku Sanye

Dulist

Požar kod Orebića brzom intervencijom vatrogasaca stavljen pod kontrolu

Dulist

MORE JE REKORDNO TOPLO Ovo su posljedice!

Dulist