Hrvatska je duboko uključena u sve ribarske probleme svijeta i vrlo smo cijenjena članica svih velikih ribarstvenih organizacija – izjavio je pomoćnik ministra poljoprivrede i šef Uprave ribarstva Ljubomir Kučić na otvaranju seminara Agencije za kontrolu ribarstva na temu provedbe Zajedničke ribarstvene politike.
Kučić je istaknuo kako je najveći hrvatski problem količinski najveći dio ribolova, gdje se na plivaricama ulovi 60 tisuća tona, a najveća visina mreže je 120 metara.
– U našem slučaju, gledajući geomorfološki, dubine variraju od 40 metara u Istri do 500 ili 600 metara na jugu, pa je to nemoguće primjeniti. Zato smo u suradnji sa Slovencima i Talijanima osmislili program i nastojat ćemo dokazati da mreže koje imamo moraju biti odobrene, premda iskaču iz europske regulacije – kazao je Kučić.
– Imamo tisućgodišnju tradiciju i teško je zanemariti neke alate koji su nam prije svega kulturološki i civilizacijski bitne. Zaštit ćemo te alate, ali nećemo zaštititi loš i neprofesionalan način s kojim se njima radilo. Na primjer, Dubrovčani na pravi način koriste šabakun, koji ima i mjeru i veličinu. Baš onako kako su lovili njihovi djedovi. S druge strane, na sjeveru imamo mreže ‘monsternet’, što nema veze ni s veličinom, ni načinom ni vremenom uporabe. Nije problem u postojanju alata već u primjenu, načinu i kontroli primjene prema Pravilniku o morskom ribarstvu – objasnio je Kučić, dodavši kako je ‘jako teško počistiti nešto što već dvadeset godina ide nizbrdo’.
Izvršni predsjednik Agencije za kontrolu ribarstva Pascal Savouret istaknuo je značaj provedbe nove politike.
– Agencija ne stvara politike već tehnički podupire zemlje članice i Europsku komisiju. Želimo potaknuti veću suradnju kako bismo na najbolji način riješili probleme ribarstva, ali i potakli održivi razvoj. Ovo nije politički, već tehnički sastanak – istaknuo je Savouret.
Ernesto Penas Lado iz Europske komisije kazao je kako pitanje kontrole ribarstva možda nije ‘seksi tema’, ali je od apsolutne važnosti, kako bi se na Mediteranu, ali i drugdje, ostvarila održivost ribarstva.
– Možda u Dubrovniku ribarstvo nije ključan ekonomski pokretač, ali u nekim djelovima Hrvatske je bitno. U mnogim djelovima EU je jako bitno. Zato moramo osigurati ekonomsku i ekološku održivost ribarskih aktivnosti – istaknuo je Penas Lado.
– Da smo od početka provodili strogu kontrolu u ovom području, danas bismo imali puno profitabilniju ribarsku industriju. Pristupanjem Hrvatske dvije trećine Jadranskog mora sad je dio EU i to može imati ogromne posljedice na upravljanje ribarstvom. U Mediteranu je jako teško upravljati međunarodnim morem gdje postoji slobodan pristup, ali u sjevernom Jadranu postoji dobra suradnja, slična onoj u Baltičkom moru – kazao je Penas Lado.
Inače, dvodnevni seminar okupio je predstavnike svih zemalja članica EU te predstavnike Europske komisije (DG MARE), znanstvenih institucija i dionika iz sektora ribarstva. Između ostalog, bit će riječi i o odredbi o obvezi cjelokupnog iskrcaja ribe, što predstavlja velik problem za zemlje s velikim brojem vrsta ribe u ulovu poput Hrvatske.
– Neke zemlje koje već praktično provode tu odredbu, Danska i Švedska, predstavit će taj problem kako bismo vidjeli kako riješiti taj gorući problem i kod nas – kazao je pomoćnik ministra Kučić.