Hrvatska će imati najmanje plaće u eurozoni ako je suditi po iznosima iz 2020. i 2021. Prosječna plaća u Hrvatskoj je 2021. iznosila 947 eura, najmanje među svim državama koje koriste euro kao nacionalnu valutu, kako piše Index.
To je malo manja prosječna neto plaća nego što je u sličnom razdoblju zabilježena u Latviji, Litvi, Grčkoj i Slovačkoj, u kojima je iznosila između 1000 i 1100 eura. U Italiji je tijekom 2021. prosječna neto plaća bila dvostruko veća nego u Hrvatskoj, a u Njemačkoj, Austriji i Irskoj skoro tri puta veća.
Usporedba prosječnih neto plaća među različitim državama je komplicirana, čak i kada koriste istu valutu. Razlog je taj što svaka zemlja ima različit porezni sustav, s različitim porezima na plaće, doprinosima, olakšicama i odbicima.
Većina država ima određenu razinu plaće koja se ne oporezuje, osobni dobitak, a taj iznos raste s određenim brojem uzdržavanih članova. Ista plaća se različito oporezuje s obzirom na broj djece koji je prijavljen kao olakšica na plaću, a neke zemlje dopuštaju i poreznu olakšicu na nezaposlenog bračnog partnera.
Dodatno, postoje i drugi razlozi zbog kojih se neka osoba može prijaviti kao dodatna olakšica na nečiju plaću, kao što je teški invaliditet. To je tek početak problema usporedbe neto plaća.
Socijalni doprinosi se također razlikuju, a radno vrijeme je drugačije zakonski regulirano među državama. U nekima radnici imaju više neradnih dana, veća prava na godišnji odmor ili jednostavno sami biraju raditi manje sati godišnje.
Zbog toga međunarodne statističke agencije, kao što je Eurostat EU, izbjegavaju koristiti prosječnu neto plaću u nekoj zemlji kao pokazatelj. Umjesto toga se neto plaće daju po tipu kućanstva, primjerice s obzirom na to radi li se o kućanstvu s jednom osobom bez djece, dvije osobe bez djece, dvije osobe s dvoje djece itd.
Kombiniraju se grupe i prema iznosu plaće; samac koji ima neto plaću 2/3 državnog prosjeka, bračni par u kojem radi samo jedna osoba za prosječnu neto plaću, bračni par u kojem jedna osoba radi za prosječnu plaću, a druga za manju od prosjeka itd.
Jako je puno kombinacija jer sami nacionalni prosjek plaće ne govori dovoljno standardu, i to ne samo zbog različitog poreznog tretmana s obzirom na broj djece, uzdržavanih osoba i lokalnih poreza (u Hrvatskoj prireza). Samac s prosječnom plaćom ima bolji standard od radnika u obitelji sa supružnikom i dvoje djece.
Ali ako se gleda i taj način, u Hrvatskoj će biti najmanje plaće u eurozoni. S 22.380 eura godišnje, koliko je 2021. radom zarađivala prosječna obitelj s dvoje djece i oba supružnika zaposlena za prosječnu plaću, Hrvatska je na dnu država eurozone.
U Slovačkoj je isti tip obitelji 2021. prosječno zarađivao gotovo tisuću eura više godišnje (23.334 eura), u Latviji 1808 eura više (24.188 eura), a Litvi 2896 eura više (25.276 eura). To su tri države eurozone s najmanjim plaćama poslije Hrvatske.
U susjednoj Sloveniji je prosječna plaća istog sastava obitelji imala za 8987 eura veća primanja kroz 2021. U Italiji su takve obitelji imale više nego dvostruko veća primanja (48.448 eura), a u Njemačkoj, Austriji i Irskoj više nego trostruko veća.
Jedine članice EU koje su imale manju plaću s obzirom na navedeni tip obitelji su Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Ali one nisu u eurozoni. Cijeli članak, kao i iznose plaća pročitajte ovdje.