Bivša dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica nedavno je svom stranačkom kolegi Matu Frankoviću dala recept za rješenje prometnih muka Dubrovčana, ali i za doživotni gradonačelnički mandat.
Poručila mu je, naime, na društvenim mrežama da ‘samo nastavi projekt Pile u svim fazama i Centar iza Grada i bit će doživotni gradonačelnik’. Podsjetila nas je time na dva dugovječna dubrovačka projekta koja su zapravo u svom većem dijelu već godinama zaključana u ladici. Njima bi se, vjeruju neki, a očito i bivša gradonačelnica, riješio prometni kolaps oko Grada. I dok je garaža nužno potrebna, i to nitko ne spori, za projekt platoa Pila, čijom bi se realizacijom promet u potpunosti izmjestio s ulaza u Grad, i prije deset godina čule su se brojne kritike, a podsjetimo, bilo je i prosvjeda zbog zaštite, prije svega, platana, ali i povijesnih objekata.
Prva od četiri faze
Treba prvo podsjetiti kako je još 2004. godine tadašnja gradska uprava na čelu sa Šuicom raspisala natječaj za urbanističko-arhitektonsko rješenje platoa Pila, a prvonagrađeni rad bio je onaj arhitekta Igora Franića, autora današnjeg Spomenika branitelja. Inače, gradnja Spomenika i uređenje Brsalja predstavlja prvu od ukupno četiri faze koje su obuhvaćale taj projekt. Zapravo, bilo je planirano preusmjeravanje prometa novom trasom ceste preko bivšeg restorana Ocean te ‘cjelovito uređenje Pila u cilju valorizacije prostora uz očuvanje specifičnosti i naglašavanje postojećih kvaliteta’, kako je 2007. godine rekla tadašnja pročelnica Nike Sudarević. Odnosno, predviđao je uklanjanje nekoliko objekata, a među ostalima i prostora kavane Dubravka. Cjelokupni promet koji na Pile dolazi Ulicom iza Grada trebao se preusmjeriti iza ljetnikovca Pucić čime bi Pile postale isključivo pješačka zona, a turistički autobusi bi se s nove ceste zaustavljali na prostoru današnjih autobusnih stajališta Libertasovih linija 4 i 6 na novom terminalu.
Ocean, platan, prosvjedi…
– Grad Dubrovnik kupio je nekretnine koje se nalaze na budućoj prometnoj trasi, a očekuje nas rješavanje imovinsko-pravnih pitanja nad nekretninama koje se nalaze u ulici Branitelja Dubrovnika koja će, nakon rekonstrukcije, postati dvosmjerna za sve autobuse, a imat će i propisane nogostupe s obje strane – objasnio je tada pročelnik uo za gospodarenje nekretninama Đani Dedović. Tako su u svibnju 2007. godine, kako su se pohvalili iz Grada Dubrovnika, na prostoru bivšeg restorana ‘Ocean’ na Pilama započela arheološka ispitivanja prema rješenju Ministarstva kulture Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Arheološka ispitivanja bila su sastavni dio projektne dokumentacije vezano za osmišljavanje i zaštitu prostora bivšeg ‘Oceana’ čemu je prethodilo čišćenje terena od građevinskog i ostalog otpada.
– Radovi na prostoru bivšeg Oceana pripremni su radovi za drugu od ukupno četiri faze urbanističko-arhitektonskog rješenja Platoa Pile koje će, po završetku, dovesti do potpunog uređenja platoa Pile kako u estetskom tako i u prometnom smislu – isticali su iz gradske uprave te 2007. godine. No, osim arheoloških ispitivanja, drugoj fazi projekta prethodilo je i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i preseljenje dijela stanovnika iz objekata predviđenih za uklanjanje, a kada su počeli radovi na uklanjanju objekata uz platan, došlo je i do provjeda građana i ekoloških udruga koje su se još četiri godine ranije stavile u zaštitu ovog stabla na Pilama. Tvrdili su tada kako se radovi izvode bez dokumentacije, no iz Grada Dubrovnika to su demantirali.
– Dana 16. i 19. studenog 2007., Služba za prostorno uređenje, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove Dubrovačko-neretvanske županije izdaje Gradu Dubrovniku dozvole za uklanjanje građevine, a na temelju priložene, čl. 147. Zakona o gradnji propisane dokumentacije. Nakon uklanjanja objekata slijedi izmještanje glavne gradske prometnice iza ljetnikovca Pucić, izgradnja stajališta i okretišta za turističke, autobuse JGP i taxi vozila te dovršetak uređenja svih pješačkih i zelenih površina sukladno važećem PUP-u i provedenom urbanističkom natječaju. U svakoj fazi projekta uređenja Platoa Pile posvećivala se i posvećivat će se maksimalna pažnja zaštiti i očuvanju platana – isticali su na protivke iz Grada Dubrovika. Građani su u ovom slučaju izvojevali pobjedu te je platan zaštićen kao spomenik krajobrazne arhitekture.
Novi apel
Budući da se proteklih tjedana zbog prometnih gužvi na cestama grada, koje su zapravo svakodnevna pojava tijekom turističke sezone, ponovno na neki način aktualiziralo pitanje ovprojekta Dubravke Šuice, reagirala je i ekoaktivistica Jadranka Šimunović.
– Posljednih dana zbog gužvi na prometnicama ponovo se aktualizira započeto prometno rješenje Projekta Pile iz 2006./2007. godine! Tada se namjeravalo napraviti prometnicu iza ex. zgrade Atlasa na Pilama, posjeći 300-godišnje stablo platana na Pilama i srušiti dvije povijesne kuće! Prisebnošću naših ekoloških udruga i građana, posebno Pilara, kada smo danima danima organizirali javne prosvjede da bi zaštitili platan, povijesne zidove, vrtove povijesne kuće, platan je spašen zauvijek – navodi Jadranka Šimunović u priopćenju medijima. Naime. 16. ožujka 2007. Ministarstvo kulture RH donijelo je odluku o njegovoj trajnoj zaštiti kao spomeniku krajobrazne arhitekture.
– Tako je stablo platana na Pilama spašeno od nakane sječe dok su povijesni zid, staro nahodište i povijesni vrt nažalost do temelja uništeni za što još nitko nije odgovarao! – napisala je Šimunović, podsjetivši kako je i Županijska skupština 2010. godine donijela odluku o trajnoj zaštiti ovog stabla.
– Zaštita platana baca novo svjetlo na projekt uređenja platoa Pile u kojemu je bilo predviđeno izmještanje ceste i autobusnog okretišta na područje sada zaštićenog spomenika krajobrazne arhitekture. Vjerujemo da će se nakon ovog našeg ponovnog otvorenog zelenog apela za zaštićeni platan na Pilama dobro razmisliti i zaustaviti svaka pomisao na sječu jednog od najvrijednijih stabala ne samo u Gradu nego i u cijeloj našoj županiji – apel je Šimunović.
(Dugo)vječni projekt
Iz svega navedenog moglo bi se zaključiti kako će puna realizacija projekta uređenja platoa Pila sukladno ovom projektu teško ikada zaživjeti, no nešto se po pitanju prometovanja oko povijesne jezgre mora učiniti. Svjestan je toga i gradonačelnik Mato Franković koji je na jednoj od sjednica Gradskog vijeća rekao kako je cilj u budućnosti izmjestiti autobusni promet s Pila, ali nije definirao na koji način. Možda će to pitanje riješiti još jedan dugovječni projekt – Centar iza Grada. Naime, odgovarajući na pitanje svog stranačkog kolege dr. Marija Bekića oko Centra iz Grada Franković je istaknuo kako će se uskoro sjesti za stol s tvrtkom Excelsa nekretnine, koja je suvlasnik zemljišta. Nakon što se utvrde njihove želje, krenut će se u projekt, rekao je, a kad se ta garaža izgradi, Zagrebačka ulica moći će postati dvosmjerna. — Naš cilj je izmjestiti autobusni promet s Pila. Rijetke su turističke destinacije gdje autobusom možete doći do same povijesne jezgre. Je li to na krovu Centra iza grada ili javne garaže, obje opcije su u igri. Ne smiju više biti na platou Pile – rekao je tada Franković. Inače, o gradnji garaže iza Grada govorilo se još ‘90-ih godina prošlog stoljeća, a ozbiljnije se počela promišljati 2002. godine kada je tadašnje Gradsko poglavarstvo dobilo pismo namjere agencije Atlas o gradnji trgovačkog centra s podzemnom garažom na lokaciji sadašnjeg parkirališta iza Grada. Projektom se trebao riješiti ne samo kronični nedostatak parkirnih mjesta već i opskrba Grada. — Projekt je davna želja brojnih Dubrovčana, a sada je riječ o konačnom idejnom rješenju i buduća automatska garaža imala bi oko 600 parkirnih mjesta i veliki trgovački centar – izjavila je tada, prenosili su nacionalni mediji, gradonačelnica Šuica. Idući korak bilo je potpisivanje ugovora o zajedničkom pothvatu Atlasa i Grada u realizaciji ovog projekta, a bilo je u planu i osnivanje zajedničke tvrtke u kojoj bi Grad imao 49 posto udjela, a Atlas 51 posto, zbog, govorilo se tada, vlasništva većeg dijela zemljišta na prostoru buduće garaže. No, projekt nikada nije krenuo u realizaciju, a u predizborno vrijeme 2009. godine Šuica je svojim kritičarima poručila kako Grad nije kriv što ova garaža nije izgrađena budući da je u vlasništvu Grada tek 10 do 15 posto zemljišta.
Natječaj i radionice Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić Centar iza Grada pokušao je aktualizirati putem urbanističkih radionica pa i međunarodnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za izradu idejnog rješenja za Centar iza Grada u suradnji s Europan Hrvatska. Na natječaj iz 2011. godine pristigla su čak 52 rada, a prema podacima Društva arhitekata Zagreba, nagrađeni su radovi autorskih grupa iz Španjolske, Nizozemske i Hrvatske. Prva nagrada dodijeljena je autorskoj grupi profesora i studenata la Salle University – School of Architecture iz Barcelone. Kako smo pisali uoči objave rezultata
natječaja, njegov je cilj bio urbanom preobrazbom zone Centar iza Grada ostvariti izgradnju urbanističko-arhitektonskog sklopa u skladu s odredbama GUP-a Grada Dubrovnika, ali i ispuniti program javnog gradskog interesa u četiri tematska područja i to izgradnje, prometa i infrastrukture, javnih gradskih sadržaja i javnih gradskih prostora. S druge strane, rezultati natječaja ukazali su na potrebu za širim sagledavanjem prostora njegovoga obuhvata i postavljanjem cjelovite urbanističke koncepcije razvoja prostora oko povijesne jezgre u odnosu na njegovo uže, ali i šire okruženje, što je bio poticaj za organizaciju međunarodne urbanističke radionice, navelo je Društo arhitekata Zagreba u najavi radionice. Cilj radionice bio je, naveli su tada iz Grada, problematizirati i analizirati mogući scenariji urbane transformacije prostora oko povijesne jezgre Dubrovnika. Propituju se mogućnosti preobrazbe područja ‘Centar iza Grada’, utjecaj uspostavljanja nove prometne veze (tunela) koji povezuje luku u Gružu s povijesnom jezgrom Dubrovnika kao i proširenje turističkih atraktora izvan područja povijesne jezgre s ciljem njezinog rasterećenja. Tek 2015. godine Vlahušić je s Excelsa nekretninama održao prvi radni sastanak na temu ovog projekta, a uz nazočnost i španjolskog arhitekta Jaime Vont Furest, jednog od partnera u tvrtki Mesura i član pobjedničkog tima na spomenutom natječaju. Kako su tada naveli iz gradske uprave, obje strane spremne su partnerski sudjelovati u realizaciji projekta, koji će se zbog složenosti uzrokovane smještajem u neposrednu blizinu povijesne jezgre, raditi u fazama, a prvi korak trebalo je biti formiranje zajedničkog tijela sastavljenog od predstavnika Grada, Excelse i arhitektonskog tima.
Od projekta se očekivalo objedinjenje javnih interesa Grada i komercijalnih Lukšić grupacije. Javni interesi, istaknuo je tadašnji gradonačelnik, prvenstveno se ogledaju u rješavanju pitanja prometa oko povijesne jezgre, odnosno na čitavom području od Ilijine glavice, preko Belvedera do Čingrije. Drugo pitanje odnosi se na osiguravanje odgovarajućeg broja parkirnih mjesta za stanovnike na području unutar zidina, ali i adekvatnog trgovačkog i logističkoopskrbnog centra za povijesnu jezgru.
Promet, promet, promet…
I dok se Centar iza Grada ne realizira (iako je teško predvidjeti kada bi se to moglo dogoditi) aktualna gradska vlast mora početi rješavati promet oko Grada. Gradonačelnik je već najavio mogućnost uvođenja zone posebnog režima prometa, a i njegov je prethodnik imao takvu ideju s uvođenjem rampe na javnoj garaži na Ilijinoj glavici, kako bi prema Gradu puštao samo domaće stanovništvo. Nismo vidjeli ni nultu Vlahušićevu fazu koju je predstavio javnosti kao gotovo rješenje, no od njega nas takvo nešto ne treba niti čuditi s obzirom na sve ono što smo u osam godina njegovog mandata čuli da je izišlo iz ‘tvornice ideja’. S druge strane, jedan od ključnih problema ovog dijela grada svakako jest parking. E, upravo po tom pitanju Gradsko vijeće donijelo je odluku da će se na potezu od Ilijine glavice preko Zlatnog potok i Ploča do Pila, uključujući i parkiralište Tenis-Tabor te gornji plato Žičare moći parkirati samo građani s PPK (povlaštene parkirne karte), dok će donji plato Žičare biti uz naplatu. Za građane s povlaštenim kartama tako je na ovom potezu osigurano 390 parkirnih mjesta, no, kako je najavio gradonačelnik, odluka će se promijeniti ako se vidi da nije dobra.
– Ne možemo znati hoće li ovo uspjeti ili ne. Ako vidimo da ljudi lakše dolaze do parking mjesta, možemo ostavti odluku. Ako ne, odmah je resetiramo. Moj je prijedlog da pokušamo mjesec dana – rekao je gradonačelnik, dodavši da će se odluka poništiti i prije ako se vidi da će sve eskalirati. Na kraju spomenimo i kako je bivša gradonačelnika imala sličan potez uoči izbora 2009. godine kada je parkiranje na potezu od Ilijine glavice do Boninova bilo rezervirano samo za stanare okolnih ulica, odnosno povijesne jezgre. Nazvano je to eksperimentalnom fazom koja je ‘propala’ odnosno povućena za tri mjeseca, svega nekoliko dana prije odlučujućeg, drugog izbornog kruga kada je na koncu i izgubila treći mandat.