Zahvaljujućim projektu Europske mobilnosti Grad Dubrovnik je nabavio četiri teretna bicikla. Projekt je ukupno vrijedan 28 milijuna kuna i u njemu sudjeluje 20 jedinica lokalne samouprave. Bicikle, naravno, nisu koštale milijun kuna. Tu je još dosta drugih aktivnosti – poručio je u utorak ispred Sponze gradonačelnik Mato Franković prilikom predstavljanja najnovije gradske kupnje. Naime, kako je iznio, riječ je vozilima koja su kupljena u sklopu EU projekta City Changer Cargo Bike, i to dva za potrebe Čistoće, jedan za tvrtku Vrtlar te jedan za gradsku upravu. Ukupna cijena električnih bicikla je oko 148 tisuća kuna. Ukupna vrijednost projekta je 28.564.842,23 kuna, a bespovratna sredstva za Grad Dubrovnik iznose 983.671,87 kuna.
Grad Dubrovnik će provesti neobvezujući pilot projekt pretežno na području povijesne jezgre, a gdje bi upotreba ovakvih bicikala u svrhu dostave mogla olakšati svakodnevni život kako ugostiteljima i trgovcima, tako dostavnim službama i ostalima. Nadalje, ekološki benefiti su veliki s obzirom na emisiju CO2, smanjenju buke te gužve.
– Nakon toga vidjet ćemo hoće li imati smisla ići u daljnju nabavku većeg kontigenta ovakvih električnih bicikli. Također, kao i u drugima, kroz ovaj projekt financiraju se plaće djelatnicima Grada Dubrovnika. Pokrivene su tri plaće u razdoblju od 2018. do 2022. kada je kraj samog projekta – istaknuo je Franković.
Glavni cilj projekta je poticanje održive mobilnosti kroz upotrebu inovativnih rješenja u tzv. cargo prometu. Uporaba teretnih bicikala diljem gradova EU pokazala se kao vrlo uspješan model rješavanja problema istovara tereta, a posebno u njihovim pješačkim zonama. CCCB želi putem aktivnosti ovog projekta pokazati korist ovog rješenja, podići svijest u javnom i privatnom sektoru, reducirati zagađenost i zagušenost motoriziranim vozilima te poboljšati sigurnost i upotrebu javnih površina. Gradovi Utrecht, Cambridge, San Sebastian i Copenhagen su već uveli ovu praksu na svojim ulicama i ona se pokazala kao vrlo ekonomski isplativa i efektivna.
– Naša osnovna djelatnost je pometanje i održavanje javno prometnih površina. Ove bicikle ćemo iskoristiti u djelovima gdje su radnici zaduženi za veći teren i oni će im, vjerujem, pomoći u lakšem obavljanju svakodnevnih zadataka. Jednu ćemo pokušati upotrijebiti na Elafitima, odnosno otoku Lopudu, a u gradu još razmišljamo o pravoj lokaciji – rekao je Marko Iveković, direktor gradske tvrtke Čistoća.
Vrtlar pak, poručila je doirektorica Alma Majstorović, biciklu namjerava iskoristiti na terenima koji su ‘car free’ zona kao Uvala Lapad ili povijesna jezgra grada.
U narednom razdoblju provest će se radionice i edukacije o prednostima ovakve vrste prijevoza za zaposlenike poduzeća koja ih koriste. Zbog situacije s epidemijom uzrokovanom virusom COVID 19, projekt je produljen šest mjeseci i trajat će do veljače 2022.
Ovom prilikom Franković je ponovio i mogućnost uvođenja električnih taksi vozila na dubrovačke ceste. Kako je istaknuo, Gradska uprava razgovarala je s HEP-om. Sve više električnih punionica postavlja se na našem području, a u pripremi je još jedan veliki projekt, a to je nabavka električnih autobusa. Prvi je već trebao doći u Grad na probu, no nažalost zbog korone nije, rastumačio je.
Dubrovnik se ozbiljno odučio posvetiti rasterećenju prometne inafrastrukture o čemu svjedoči i zaživljavanje car sharinga u čiju svrhu je sklopljeno 537 ugovora. Poučeni iskustvom drugih, međutim, rekao je Franković, prije svega Ljubljane koja je u ovom segmentu svojevrsni pionir, potrebno je više od pet godina da se to dogodi u obujmu kakvog su očekivali. Pokriveno je sedam lokacija, a dvije su u vlasništvu Grada Dubrovnika, ispričao je. Nada se vrlo skorom širenju i na predio Mokošice kako bi usluga bila dostupnija sugrađanima. ‘Sustav je jednostavan. Koristite tuđi automobil za malo novaca. Ne morate tražiti parking. Ostavite ga na predviđenom mjestu i idete svojim poslom’, komentirao je Franković.
Što se pak tiče električnih bicikli, naveo je, za sada ne postoji mogućnost da se njima koriste građani u privatne svrhe, no kreće se i ka tome. Po uzoru na Ljubljanu osmislit će se i prijevoz iz povijesne jezgre električnim vozilom za starije sugrađane do prve kontaktne točke gdje mogu sjesti u autobus ili taksi. Ideja je osnovati i portirsku službu, a koja će preuzimati prtljagu od posjetitelja i odnositi je na traženu lokaciju.