Prema konačnim rezultatima Popisa 2021., u Republici Hrvatskoj živjelo je 3 871 833 stanovnika, od čega njih 3 829 989, odnosno 98,9 posto, u privatnim kućanstvima te 41 844, odnosno svega 1,1 posto, u institucionalnim kućanstvima. Ako pak promatramo broj kućanstava, ukupno ih je bilo 1 436 893, od čega 1 435 440 privatnih te 1 453 institucionalnih, navode iz Državnog zavoda za statistiku u svom priopćenju.
Uspoređujući strukturu kućanstava u popisima od 1953. do 2021., uočava se konstantan pad veličine kućanstva, odnosno prosječnog broja njegovih članova. Naime, 1953. u jednom je kućanstvu prosječno živjelo 3,8 osoba, a 2021. bilo ih je 2,7.
U 2021. prosječno najveća kućanstva imale su Krapinsko-zagorska županija (3,1 osoba), Međimurska (3,1), Varaždinska županija (3,0) i Zagrebačka županija (3,0), dok su najmanja bila u Primorsko-goranskoj županiji (2,4), Ličko-senjskoj (2,4), Šibensko-kninskoj (2,5) te Gradu Zagrebu (2,5).
Smanjuje se i udjel kućanstava od tri i više članova te rast udjela samačkih i dvočlanih kućanstava u ukupnom broju kućanstava. Tako je, primjerice, udio samačkih kućanstava 1953. bio 14,1 posto, a u 2021. porastao je na 27,8 posto. Udio tročlanih kućanstava u ukupnom broju kućanstava 1953. bio je 18,8 posto, a da bi u 2021. pao na 17,9 posto, dok je udio kućanstava od pet i više članova u ukupnom broju kućanstava u 1953. bio 32,4 posto, a u 2021. iznosio je 12,4 posto.