U zadnjih nekoliko godina, otkako sam čula i čitala, da će se poviše Dubrovnika, na Srđu, tom prirodnom zaleđu Grada, graditi megalomanski projekt villa i golf igrališta, nastojim pronaći što više znanstvenih studija o upotrebi pesticida, fungicida i herbicida na golfskom terenu. Pogotovo što je namjera da se gradi na krškom, poroznom tlu, gdje bi se otrovna voda, putem podzemnih hodnika i škrapa , lako pomiješala s pitkom vodom. Gradnja golfa obično se obavlja na zemlji koja je pomiješana s pijeskom, a unutar , duboko nekoliko metara, nalazio bi se stjenoviti dio. Na krsu, pri vrhu, ima vrlo ili nimalo zemljanog dijela. Na koji način ce se graditi golf na tako stjenovitom području?
Još 2007. godine, današnji gradonačelnik Dubrovnika, Andro Vlahusić, na svom blogu, “projicirao” je prostor na Srđu, s villama, čak i s tri golf igrališta! Dopustit ćete da bi se morala raditi ekološka studija prije nego se ostvari “stoljetni , strategijski san” o golfu – netipičnom sportu za naše podneblje? Andro je , na kratko, bio zaboravio na svoj san, kad se kandidirao za gradonačelnika i kad se dosjetio da bi za pobjedu trebao negirati projekt na Srdju. Nakon što je to uradio i javno istupao protiv svoje prethodnice Dubravke Šuice, uspio je u naumu preuzimanja vlasti. Čak je pripremao papire za slanje u Zagreb, izjavivši da je rasprodaja Srđa bila nemoralna. Ipak, nakon kratkog vremena, nemoralna prodaja se, po Andru, pretvorila u moralnu. Pri tom mu nije bilo važno ni to što je to područje puno veće od Dubrovnika ispod, nije mu bilo važno ni što se tu nalazi Muzej Domovinskog rata, niti legendarni repetitor. Jer, mora se pogodovati i nečije “Stoljetne snove”ostvariti , po cijenu Dubrovnika ispod, njegovih stanovnika, Memorijalnog brda Srđ, povijesne utvrde Imperial i Domovinskog Muzeja.
Dakle, što je, ustvari golf igralište?
Od mnogobrojnih studija , posebnu vrijednost ima ona Nonprofitne organizacije Beyond Pesticides, sa sjedištem u glavnom gradu SAD –a. Od 1981. godine oni prate utjecaj pesticida na ljudsko zdravlje. Jedan od osnivača je Jay Feldman, dugogodišnji direktor i kasnije, od 2009. godine, član je Nacionalnog Organskog odbora , pri Američkom Uredu za Agrokulturu.
U njegovim analizama, tvrdi se, da pesticidi, koji se upotrebljavaju na golf igralištima, mogu biti uzrok akutnih i kroničnih bolesti, od prehlada, glavobolja, nesvjestica, kožnih bolesti, kod djece – rođeni s problemima disleksije, kod žena – teškoće da zatrudne , općenito – bolesti leukemije, rak na dojci, rak na mozgu, rak prostate, non Hodgkins lymfoma. Preko otjecanja pesticida putem vode u tlo i preko zraka , ljudi su u opasnosti – oni koji žive blizu i oni koji igraju golf , ili rade na njemu.. Pesticidi ne ostaju na mjestima na kojima se nanose. Oni se kreću, odlaze u potoke i rijeke , na kraju u more. U zadnjih nekoliko godina, naročito se studira povezanost tzv. endokrinih ometaca, tj. napad na žlijezde u tijelu , koje luče hormone. Smetnje se mogu pokazati i kasnije u životu. A u međuvremenu pesticidi već rade na razvoju organa i općem razvoju tijela (o tome je i Europski Parlament imao sjednicu u siječnju 2015.). S pesticidima se susrećemo s onim što znamo i onim sto ne znamo. Tako je pesticid Chlorpyrifos , pod drugim imenom Dursban , još uvijek upotrebljavan na golf igralištima, iako je dokazano da prouzrokuje neurološke probleme. U zadnjih nekoliko godina, razvijaju se nove “kemijske familije”. Tako se teški metali zamjenjuju sa ogranochlorinima , a oni sa organo – fosfatima. Tako se ti noviji pesticidi pojavljuju i u vodi i tako se nastavlja pronalaženjem novih kemikalija i novih opasnosti. Golfski teren postaje sve više otporan na pesticide koji su u njemu i korov je ,zbog toga, sve više otporan. Dolazi do začaranog kruga, a posljedice su nesagledive po ljudsko zdravlje, floru i faunu.
Interesantno je da u zadnjih nekoliko godina, što iz razloga da se radi o nezdravom sportu, što iz razloga da je sve više i više skupo igrati golf, da prestaje biti sport elite, jer elita izumire. Pojavljuje se nova generacija , generacija brzine i smart phonea. Tko ima vremena igrati golf šest sati, a ne pogledati vijesti sa društvenih mreža ? Tako je i Greg Norman, Androv prijatelj, u panici i živi u neizvjesnosti za budućnost golf igrališta. U njegovoj rodnoj Australiji , 50 % golf igrališta su skoro na bubnju, a onih preostalih 50 % ima 100 članova ili manje.
On nije bio optimističan u svom intervjuu od rujna 2015 godine. Kaze , za nove generacije, golf je jako spor. Tako je, nakon dubokih analiza, prodao najveći dio svog carstva povezanog sa golfom, a bio je pokrovitelj nekoliko golf turnira u SAD-u.
U SAD-u 2013. godini , otvorilo se samo 14 golf igrališta, a zatvorilo 160. Od nekih se prave organske farme. U Japanu grade solarne panele na bivšim golf igralištima. U Engleskoj u periodu između 2004. – 2013., nema novih članova, a u Škotskoj , postotak je 14 % manje novih članova..
Neotvaranje novih igrališta, opadanje interesa da se igra golf i da se gleda na TV, smanjio je i potrebu za kupovanjem golfske opreme. Tako ADIDAS ima pad od 28 % proizvodnje.
Svjedoci smo promjena klime i zatopljavanja , koje se događa već neko vrijeme. Tropski pojas se siri i zahvaća dijelove Južne Europe. Krajem ovog mjeseca, na još jednoj Konferenciji o klimatskim promjenama , donosit će se odluke o smanjenju stakleničkih plinova i štednji vode. Golf – sa svojom upotrebom umjetnih gnojiva, svakako spada u stakleničke plinove ,što ne možemo povezati s našim ‘imprintom’ za zdraviju Planetu. Pogotovo što za jedno golf igralište treba najmanje 880 litara navodnjavanja po jednom danu. Znači – za dva golf igrališta na Srđu trebat ce skoro 2000 litara vode navodnjavanja po jednom danu! Je li itko donio studiju što ce toliko navodnjavanje prouzrokovati na krškom, vodno osjetljivom području? Za usporedbu – nekada veoma “vodeno” i kišno područje British Columbije, ovogodišnje ljeto, donijelo je nezapamćene suše, probleme sa insketima koji nisu tipični za ovaj dio svijeta, probleme za ribu losos, od koje živi toliko ljudi, a na kraju , donijela se odluka da se prestanu zalijevati golf igrališta. Vjerujem da je bilo teško igrati po slami. Za još jednu usporedbu, golf se neće graditi u Motovunu, iz razloga blizine izvora pitke vode – rijeke Mirne.
I na kraju – vjerujem da ce opadajuća popularnost golfa investitoru na Srđu dati još jednu ideju da “zelene” površine , koje to ustvari nisu, pretvori kasnije u još nekoliko villa. I to sve pod blagoslovom naših političara neupućenih u globalna, klimatska zbivanja, neupućenih u potrebe Grada, njegovih građana, a nadasve, gluhih na zahtjeve naših branitelja i očuvanje Muzeja Domovinskog rata.
Ljiljana Perumal
Stavovi i mišljenja u rubrici ‘Vaše vijesti’ ne izražavaju nužno uredničku politiku redakcije portala dulist.hr, već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora.