Grad hoće Graditi parking mjesta, ali nam to nije prioritet! Jer parking mjesta nisu ispred škola, vrtića, domova umirovljenika i nikad neće biti. Parking nije socijalna kategorija i nije pravo; on dolazi kao posljedica, jer je cijeli niz naših sugrađana kupio parking mjesta kad su se negdje useljavali. Parking dolazi kao povlastica i nado gradnja nakon što ste napravili školu, vrtiće, oborinsku odvodnju, kanalizaciju te riješili komunalnu i sportsku infrastrukturu. Tada možemo pričati o garažama – poručio je u veljači ove godine gradonačelnik Mato Franko vić svojim sugrađanima. Na to ga je potaknulo pitanje oporbene vijećnice Anite Bonačić Obradović, koja je tije kom rasprave na Gradskom vijeću upi tala zašto nijedna garaža nije prioritet.
Kontradiktorne izjave
Svi oni koji žive u Dubrovniku ili mu gravitiraju zbog posla vrlo dobro znaju kako je pronalazak slobodnog parkirnog mjesta često prava lutrija. Taj problem nije nastao jučer – o njemu se govori godinama, no malo se po tom pitanju doista napravilo. Grad i dalje nema nijednu javnu garažu; ona na Ilijinoj glavici, izgrađena još 2009. godine, to zapravo i nije. Svi gradonačelnici, od Dubravke Šuice preko Andra Vlahušića do Mata Frankovića, kojemu je ovo treći mandat, obećavali su rješavanje gorućeg problema prometa u mirovanju, koji bi posljedično rasteretio i promet u kretanju. I dok s jedne strane aktualni gradonačelnik poručuje kako parkirna mjesta nisu prioritet, s druge strane svojim potezima dovodi u kontradikciju vlastitu izjavu te upravo u tom segmentu najavljuje konkretne projekte. Naime, na istoj sjednici najavio je rješava nje nedostatka više od 200 parkirnih mjesta u Mokošici već u idućoj godini, na zemljištu koje je Grad kupio u dva navrata. Spominjao je i mogućnost izgradnje modularne garaže u Ulici Bartola Kašića, dakle isto u Mokošici. Istodobno, najavljuje i značajnu promjenu prometne politike: nakon izgradnje park-and-ride sustava na Pobrežju, sva ulična parkirna mjesta u gradu bila bi rezervirana isključivo za građane. To znači da se na njima više neće moći parkirati bez povlaštene parkirne karte, dok će svi ostali biti upućeni ili na parkiranje na Pobrežju uz korištenje javnog prijevoza, ili na privatne garaže s naplatom po satu. Cilj je, kako kaže, smanjiti priljev vozila u grad.
Garaže su ranije bile ključ za prometno rasterećenje
No, aktualna retorika znatno se razlikuje od one koju je gradonačelnik zastupao u ranijim godinama. Još 2019. godine jasno je isticao kako se prometni problemi ne mogu riješiti bez sustavnog rješavanja prometa u mirovanju.
— Promet ne može biti riješen bez rješavanja prometa u mirovanju – poručio je tada, naglašavajući kako je upravo izgradnja garaža ključna za uklanjanje automobila s ulica i povećanje protočnosti prometa. U istom je razdoblju najavljivao i konkretne projekte. Među njima i garažu kod zgrade OTP banke, za koju je tvrdio da bi značajno rastere tila Vukovarsku ulicu i Ulicu dr. Ante Starčevića. — Cilj je da u ovom mandatu započnemo gradnju garaže kod zgrade OTP-a – rekao je tada. No, unatoč najavama, izgradnja te garaže je pala u zaborav zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Isto dobno, 2019. godine predstavljena je i ambiciozna vizija mreže javnih garaža raspoređenih po cijelom gradu. Gradonačelnik je tada govorio o nizu lokacija – od Lapada i Vojnovića, preko Gruža i Hladnice, do zone iza Grada i garaže ispod žičare – uz naglasak da bi takav sustav omogućio rasterećenje postoje ćih prometnica.
Što je danas ostalo od ambicioznih planova?
Dodatno, u sklopu tadašnjih planova osnovan je i Savjet za promet, koji je trebao predlagati rješenja – od manjih zahvata do velikih infrastrukturnih projekata. Garaže su u toj strategiji činile jedan od ključnih stupova.
—Osnovali smo Savjet za promet koji se sastoji od stručnjaka. Promišljaju o određenim olakšicama koje se mogu provesti u prometu. Mala rješenja će riješiti problem jednim dijelom, garaže drugim dijelom, a onda treba vidjeti velike infrastrukturne zahvate što nam je treći i krajnji cilj. Postoje određene zone gdje bi bile sve garaže, odnosno bile bi ‘raspršene’ po gradu. Glavni cilj je da u biti postojeće i dovoljno široke ceste rasteretimo automobila. Sve te ceste, kad ih gledate bez automobila koji su inače parkirani s lijeve i desne strane, mogu postati u velikom broju slučajeva čak i četverotračne. Što znači da bi sama komunikacija na tim područjima bila brža kad bi se ceste oslobodile vozila. Primjerice, jedna garaža bit će u neposrednoj blizini DOC-a koja bi ‘riješila’ dio parkiranih vozila na lapadskim ulicama. Druga garaža za područje Vojnovića nalazila bi se poviše Gospinog polja. Tu je i garaža u Hladnici, na postojećem parkingu ispred Domouprave. Dalje, to je u Gružu garaža na Radeljeviću te još jedna garaža za koju smo ishodovali potrebne dokumente i na čijem glavnom projektu radimo. Još ostaje Centar iza grada, odnosno garaža ispod žičare koju ćemo razvijati s grupacijom Lukšić – nudio je 2019. godine ambiciozna rješenja gradonačelnik. Takva politika zadržala se i u predizbornim obećanjima za mandat započet 2021. godine. U programu razvoja grada do 2025. najavljivana je čitava mreža javnih garaža – iza zgrade OTP banke, u Mokošici, Zlatnom potoku, TUP-ovom naselju, Ulici Janka Bobetka i na Vojnoviću. Među prioritetima se posebno isticala garaža u Zlatnom potoku, za koju je još 2020. godine najavljena izgradnja.
— Izgradnja te garaže je jedan od naših prioriteta – poručio je tada gradonačelnik, govoreći pak o još jednoj garaži – onoj ispod ispod povijesnih vrtova. Danas, međutim, nijedan od tih projekata nije došao do konkretne realizacije, dok se istodobno mijenja i ton poruka prema javnosti – od garaža kao nužnog preduvjeta rješavanja prometa do stava da parkirna mjesta nisu prioritet jer – nisu socijalna kategorija!
Slagao se i Raguž
Svakako treba istaknuti kako je istu Frankovićevu retoriku iz prijašnjih godina podržavao i njegov programski partner u Gradskom vijeću, šef DUSTRA-e Željko Raguž. Vidljivo je to iz rasprave na jednoj od sjednica Gradskog vijeća 2024. godine. Raguž se tada založio za model koji u velikoj mjeri podsjeća na ranije Frankovićeve ideje – uklanjanje parkiranja s prometnica i izgradnju garaža.
— Predlažem četverotračni Vojnović, a da Sanitat sagradi nekoliko garaža. Tako se promet rasterećuje, nema parkinga na cesti i svi su zadovoljni – poručio je Raguž. S gradnjom garaža složio se i Franković, ali uz važnu ogradu.
— Slažem se za garaže, ali to košta milijune i riješit će samo jedan segment prometa – onaj u mirovanju. Neće riješiti aktivni promet – iznio je gradonačelnik tada. Njegova izjava da parkirna mjesta ‘nisu prioritet’ tako ostaje u raskoraku s konkretnim najavama njihova rješavanja u Mokošici, ali i s ranijim godi nama u kojima su upravo garaže bile jedno od ključnih prometnih rješenja
