U Studentskom domu Dubrovnik održana je panel rasprava “EU u praksi – Kako europski fondovi mijenjaju Dubrovačko-neretvansku županiju”. Na raspravi u organizaciji Dubrovačkog medijskog centra i RTL-a Hrvatska, sudjelovao je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Na panelu su sudjelovali također državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo te pomoćnik direktora Zračne luke Ruđer Bošković Hrvoje Spremić.
Rasprava je bila posvećena utjecaju europskih fondova na razvoj obrazovanja, infrastrukture, prometa, gospodarstva i kvalitete života građana, kroz primjere kapitalnih projekata realiziranih na krajnjem jugu Hrvatske.
Govoreći o ulozi europskih fondova u razvoju Dubrovnika, gradonačelnik Franković naglasio je kako su zahvaljujući europskim sredstvima ostvareni brojni projekti koji su unaprijedili svakodnevni život građana te doprinijeli održivom i ravnomjernom razvoju grada.
– Kada razmišljam o svim projektima koje smo realizirali, od škola i vrtića do prometne i komunalne infrastrukture, pročistač pitke vode svakako je projekt na koji sam posebno ponosan. Omogućio je da 365 dana u godini imamo zdravstveno ispravnu i kvalitetnu pitku vodu – istaknuo je gradonačelnik Franković, podsjetivši i na značaj ulaganja u vodoopskrbni sustav, uključujući izgradnju novih vodosprema.
Govoreći o konceptu održivog i pametnog grada, gradonačelnik je naglasio kako je cilj svih ulaganja stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život građana. Kao jedan od najvažnijih budućih projekata izdvojio je sustav Park ‘n’ Ride, koji će osigurati 500 parkirališnih mjesta na ulazu u grad te doprinijeti smanjenju prometnih opterećenja u užem gradskom području. Istaknuo je i kako projekt uključuje postavljanje solarnih panela koji će proizvoditi energiju za potrebe javne rasvjete, dok će lokacija u izvanrednim situacijama moći služiti kao sigurnosna točka okupljanja građana.
Poseban naglasak stavljen je i na digitalnu transformaciju Grada Dubrovnika. Gradonačelnik Franković podsjetio je na nedavno potpisani ugovor za digitalizaciju uredskog poslovanja Grada Dubrovnika, projekt koji će građanima omogućiti jednostavniji pristup informacijama i dokumentima te unaprijediti komunikaciju između građana i gradske uprave.
– Digitalizacija nije sama sebi svrha. Ona nam omogućuje kvalitetnije upravljanje gradom, veću učinkovitost sustava i jednostavnije pružanje usluga građanima. Digitalni alati danas su ključni za donošenje kvalitetnih odluka i planiranje razvoja – naglasio je Franković, navodeći kao primjere sustav Zone posebnog prometnog režima, sustave za upravljanje prometom i turističkim tokovima, predviđanje broja posjetitelja te druge digitalne alate koji se koriste u svakodnevnom upravljanju gradom.
Osvrnuvši se na važnost europskih fondova za razvoj Dubrovnika, istaknuo je kako bez europskih sredstava mnogi projekti ne bi bili ostvarivi u opsegu i dinamici u kojima su realizirani. Kao primjere naveo je ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, prometne projekte, zelenu infrastrukturu i obnovu gradskih parkova, među kojima su Park Gradac, Park u Pilama, Park ispod platane te nadolazeća obnova Bogišićevog parka.
Zaključivši raspravu, gradonačelnik Franković naglasio je kako europski fondovi nisu samo izvor financiranja, nego alat koji omogućuje dugoročno unapređenje kvalitete života građana i održivi razvoj grada.
Župan Pezo istaknuo je kako je najvažniji projekt financiran europskim sredstvima na krajnjem jugu Hrvatske Pelješki most, koji je znatno unaprijedio kvalitetu života i postao temelj daljnjeg razvoja prometne, lučke i društvene infrastrukture.
U najavi budućih ulaganja naglasio je jačanje povezanosti otoka, Pelješca i doline Neretve, uz nove lučke projekte Polačište, Prigradica i Perna vrijedne oko 55 milijuna eura te cestovne projekte, uključujući zaobilaznicu Orebića.
Među ključnim investicijama izvodjio je i rekonstrukciju Specijalne bolnice Kalos u Veloj Luci te Inkluzivni centar Pelješac, kao i projekt zaštite doline Neretve od zaslanjivanja vrijedan više od 85 milijuna eura te navodnjavanje Čarskog polja na Korčuli.
