Aktualno

FOTO / GRAD I KRUZERI ‘Glavni cilj treba biti bolji suživot turizma i svakodnevice’

‘Grad na kružnom putovanju’ naslov je tribine koja se održala u srijedu u Sveučilišnom kampusu.

Na tribini se analizirao koncept održivog turizma u Dubrovniku. Poseban naglasak stavljen je na cruising turizam.
Glavni cilj tribine bio je predstaviti objektivnu analizu problematike (pozitivne i negativne strane, rizike, primjere dobre prakse, preporuke) i to s raznih aspekata (ekonomskog, sociološkog, kulturnog, ekološkog, pomorskog).

Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika u svojem je izlaganju istaknula što je trenutna gradska uprava napravila u razdoblju otkad su ‘preuzeli odgovornost na Gradom Dubrovnikom’. Govorila je o prekomjernom turizmu, odnosno o povećanom broju gostiju na svim, žarišnim točkama, pogotovo u gradskoj jezgri. Također se dotaknula kruzera koji se najviše kritiziraju, ali smatra kako kruzeri nisu jedini problematični.

– Kulminacija je bila u 2012. i 2013. godini. Ove nas godine očekuje manje ticanja, a više putnika. To nije posljedica aktivnosti Grada Dubrovnika, nego globalnih kretanja – rekla je Tepšić i istaknula kako nas u idućoj godini očekuje 451 ticanje i oko 700 tisuća ljudi.

Kaže kako su kruzeri 1999. dočekivani limenom glazbom i folklorima i brojnim napisima u medijima, a sada se ‘naglašava izbjegavanje gradskih zidina i da se ne dolazi u Dubrovnik’.

-Ali u Dubrovniku nismo imali javne prosvjede kao u drugim gradovima, kao u Veneciji. Svi se trude mijenjati stvari pa tako i mi – rekla je Tepšić.

-Jasno nam je bilo kako imamo problem, ali smo neposredno poduzeli vatrogasne i kratkoročne mjere koje su dale rezultate. To je prije svega konop koji razdvaja smjerove na ulazu u grad. Spomenut ću projekt ‘Respect the city’, koji treba biti dugoročno zanimanje svih relevantnih dionika u turizmu. Treba jamčiti visoku kvalitetu života građana i svi koji u njega dolaze. Održivi turizam mora također jamčiti siguran prihod za turistički sektor kroz kombinaciju mjera, od kratkoročnih do dugoročnih – istaknula je Tepšić i naglasila neke od mjera za 2018. godinu kao što je bolje raspoređivanje ticanja i ‘namjera oslobađanja platoa Pila od svih vozila u razdoblju od 17 do 20 sati’.

– Za ovu godinu smo zadovoljni, još ima nekih dana koji će biti problematični. S obzirom kako se na dnevnoj osnovi sve kordinira, vjerujem kako ćemo sve prevladati – zaključila je.

Prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović, naslovni redoviti profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu na Sveučilištu u Zagrebu iznio je problematizaciju situacije koja je trenutno postojanja. Istaknuo je na koji način turizam utječe i mijenja život lokalne zajednice.

Smatra kako se ne smijemo previše petljati po baštini, pogotovo po Dubrovniku koji je biser našeg Jadrana. Ima vrijednost u svom totalitetu, a dubrovačka jezgra sve više postaje ugrožena naglim, masovnim i prekobrojnim posjećivanja. Istaknuo je kako gužva može imati negativan utjecaj.

-Dokad će ta pretrpana jezgra biti atraktivna posjeteiteljima? U Veneciji, kažu mi, tuku turiste šibama po cesti, da se maknu jer se ne mogu kretati. Kako to sve urediti i poboljšati situaciju i zadržati poželjan broj posjetielja, ali i očuvati uvjete za život stalnih stanovnika? – rekao je Čaldarović i istaknuo kako glavni cilj treba biti bolji suživot turizma i svakodnevnice.

Doc. dr. sc. Marijana Pećarević docentica na Odjelu za akvakulturu na Sveučilištu u Dubrovniku govorila je na tribini kakav utjecaj imaju kruzeri na okoliš.

-Svaki poremećaj u ekosustavu, može dovesti do prestanka njegovog funkcioniranja. Brodovi utječu na morski, kopneni i zračni dio. Najviše je štetno, uz ispuštanje otpadnih voda, i ispuštanje balasnih voda – morske vode koja se ‘uzima’ kako bi brodovi imali bolju stabilnost. Dakle, uzima se u jednoj luci, a ispušta u drugoj luci. Neke se vrste tako premještaju na druga staništa što može biti pogubno za neke vrste jer se remeti funkcioniranje ekosustava. Rizik od ove vrste onečišćenja nije značajan. Veći su čimbenici trgovački brodovi koji prenose veče količine balasta – kaže Pećarević.

Onečišćenje zraka je po njoj ‘najrazvikanije’. Prema istraživanju godišnjeg taloženja sumpora na mjernim postajama u 5 hrvatskih gradova – Splitu, Zadru, Rijeci, Dubrovniku i Slavonskom Brodu, došlo se do zanimljivh podataka. Naime, u 2013. godini najviše sumpornih izmjereno je u Dubrovniku, a ne kako bi se možda očekivalo u Slavonskom Brodu.

Do naglog pada dolazi u 2014. godini. Pećarević je istaknula kako je broj ticanja tada bio isti, ali se zbog novih uredba i trendova u Europskoj uniji zapravo došlo do spomenutog naglog pada, primjerice kao što je uredba tekućih naftnih goriva.

Dr. sc. Hrvoje Carić s Instituta za turizam u Zagrebu iznio je procjene cruising turizma s ekološkog i ekonomskog aspekta.

-Mi se moramo početi baviti informiranjem o upravljanju i kakav ekološki otisak ostavlja cruising turizam – istaknuo je Carić.

Rizici po ljudsko zdravlje proizlaze iz predsrasuda kako su kruzing korporacije profesionalne i vrlo odgovorne. Dok rizici po ekonomiju proizlaze iz zabluda kako je turizam trivijalan i jednostavan, kako je više bolje te kako preciznost podataka nije važna, rekao je na samom početku izlaganja Carić.

-Fokusira se samo na broj dolazaka, kapaciteta… Liječimo probleme nedugoročnog razmišljanja – rekao je.

-Prije deset godina smatrali smo kako je brod od 1600 putnika ogroman brod. Ovo su sada plutajući gradovi. Lisabon je generalno pogođen ovim problem. Sami su se uvalili u taj problem, i sad se koprcaju. Grad sve manje živi, a dolazi do konflikta oblika turizama – istaknuo je Carić i također naglasio kako bismo se trebali osvrnuti na opasnost od teških metala, kao što je bakar, kojima se premazuju plovila.

A što je predstavio kao moguće rješenje? Kako kaže, trebali bismo uvesti ekološki prihvatljivije načine plovljenja.

-Trebamo postati prva ekološki prihvatljiva kruzing destinacija i tako ćemo postaviti više standarde za sve koji žele doći kod nas – zaključio je.

Povjesničarka umjetnosti izv. prof. dr. sc. Sandra Uskoković s Odjela za umjetnost i restauraciju na Sveučilištu u Dubrovniku približila je problematiku sa spomeničkog i kulturnog aspekta.

-Činjenica je kako Dubrovnik oduvijek živio od turizma. Bitno je naglasiti da masovni turima nije pao s neba, produkt je globalizacije svijeta čega smo svi obuhvaćeni. Neminovni je fenomen, što ne znači kako ne možemo djelovati i ublažiti posljedice koje bi bile negativne po grad. Za razliku od prije 30 godina, turizam je sad jedna od najvećih industrija – rekla je Uskoković i naglasila kako se stvorila paradigma turističke destinacije i paradigma turističkog seta. Unutar sezone je Dubrovnik preokupiran masovnim turizmom, a izvan sezone dolaze filmaši kada postaje filmski set.

– Nakon rata dolazi do promjene tržišta kada cijene nekretnina rapidno rastu, dolaze stranci, a domaći odlaze iz grada. To je dovelo do pojave gentrifikacije. Od 6 tisuća stanovnika, sad ih živi oko 800. Dolazi do odumiranja lokalnih obrta i zanata. Grad se tako polako pretvara u muzej – istaknula je i dodala kako status UNESCO-a donosi problem. Baština prema njoj postaje – komoditet.

-Dolazi do utjecaja na vizualni izgled ili perspektivu grada koja se po pitanju kruzera mijenjaju. Postoje lokalni napori za spas zajednice u kojoj senajviše ističu umjetnički projekti – zaključila je.

Prema uzoru na Veneciju, istaknula je kako bi se mogla uvesti turistička policija. Dakle, kad bi se turisti zaustavljali više od pola sata ispred sv. Vlaha, kažnjavali bi se.

Pročelnik Pomorskog odjela na Sveučilištu u Dubrovniku doc. dr. sc. Žarko Koboević istaknuo je kako smo mi zapravo najveći krivci za ‘šporkavanje’ mora fekalijama. Koja plovila najviše šporkavaju obalno more fekalijama? Prema njegovim riječima, to su jahte i jedrilice, a ne kruzeri.

-Kruzeri imaju najbolju opremu za prikupljanje, usitnjavanje, dezinficiranje i napredne uređaje za tretiranje fekalnih voda. Kruzeri ne onečišćavaju more fekalijama. Imamo jahte, barčice koji nemaju takve uređaje, ali imaju tank za sačuvati, a kasnije za isprazniti fekalije – rekao je Koboević.

Iznio je prijedlog za lokalnu samoupravu, a to je izmjena sustava prikupljanja otpadnih voda i sustava. Potrebno je poboljšati zaštitu od onečišćenja mora crnim otpadnim vodama u RH.

mp

Pročitajte još

ČETVRTAK Što donose Dani otvorenih vrata Restauratorskog odjela Dubrovnik?

Dulist

Vatrogasci imali deset intervencija ispumpavanja u sat vremena!

Dulist

[FOTO/VIDEO] Nevrijeme pogodilo grad, ceste zabijelila i tuča!

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija