Ukupni dug građana na dan 30. lipnja 2019. godine je iznosio 16,6 milijardi kuna. Najveći broj građana (više od 95 tisuća) ima dug prema tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području J – Informacije i komunikacije, u koje su svrstani i teleoperateri (62.983 blokirana građanina).
U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade. Na njih se odnosilo 15,3 milijarde kuna ili 91,9% ukupnog duga građana, koji je 30. lipnja 2019. godine iznosio 16,6 milijardi kuna.
Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 30. lipnja 2019. godine u ukupnom dugu bio je 33,2%, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 37,9%. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s udjelom od 16,4%, građanima kao vjerovnicima s udjelom od 4,4%, tvrtkama u području djelatnosti J – Informacije i komunikacije s udjelom od 3,3% s tim da se veći dio toga duga odnosi na telekomunikacijske tvrtke te osiguravajućim društvima s udjelom od 3,0%.
Znakovito je da je dug blokiranih građana prema telekomunikacijskim tvrtkama (373,0 milijuna kuna), veći od duga s osnove potrošnje električne energije i plina (97,7 milijuna kuna) te opskrbe vodom i uklanjanja otpadnih voda i gospodarenja otpadom (178,8 milijuna kuna). Najveći broj građana (više od 95 tisuća) ima dug prema tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području J – Informacije i komunikacije, u koje su svrstani i teleoperateri (62.983 blokirana građanina).
Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 30. lipnja o. g. bilo 120.796. Blokiranih građana čiji je dug veći od milijun kuna bilo je 1.476 građana (udio u broju blokiranih građana 0,6%), a 31. prosinca 2018. godine bilo ih je 1.575. Dug tih građana 30. lipnja o. g. iznosio je 6,6 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 39,6%), a 31. prosinca 2018. g., 7,3 milijarde kuna.