Turizam je jedna od vodećih i najbrže rastućih grana u Hrvatskoj. Kao takav, nosi sa sobom brojne benefite i pozitivne konotacije, ali i one negativne.
Kad govorimo o Dubrovniku, govorimo o jednom od najjačih turističkih gradova, odnosno brendova, ne samo u Lijepoj Našoj, već i u cijelom svijetu. No, takav status potrebno je održavati. To dobro zna i izv. prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, ujedno i predsjednica dubrovačkog ogranka Udruge poslovnih žena KruG. Naime, jedna je od autorica prve faze Strategije razvoja turizma i odredbe o kruzing turizmu na području grada Dubrovnika koju je predstavila na 12. sjednici Gradskog vijeća. Iako je u svojoj prezentaciji iznijela brojne informacije i odrednice Strategije, odlučili smo s njome porazgovarati detaljnije o procesu nastanka, glavnim obilježjima, ali i daljnjoj provedbi ovog vrijednog dokumenta.
Tko je sve sudjelovao u kreiranju ‘Strategije razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025. godine’?
Autori Strategije maksimalno su se potrudili i odradili zahtjevan i kvalitetan posao. Sudjelovali su nastavnici s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, a izradu Strategije je koordinirala profesorica Vesna Vrtiprah. Osim autora koji su izrađivali sve analize, uključili smo sve ključne dionike za razvoj turizma u Dubrovniku. Provodili smo dva anketna istraživanja – jedno, u kojem smo uključili hotelijere, ugostitelje, agencije, turističke vodiče te u drugo istraživanjeu kojem smo gledali obilježja, zadovoljstvo i potrošnju turista, s cruisera i izletnika tijekom predsezone. Nadalje smo organizirali tri strateške radionoice gdje smo kroz brainstorming došli do ključnih strateških planova – viziju, misiju, pojedinčane ciljeve, ključne razvojne projekte… Tu smo dobili stavove svih ključnih dionika, od primjerice dura-e do Zavoda za obnovu Dubrovnika. Prihvatili smo veliki dio njihovih sugestija i ideja te usuglasili konačnu verziju Strategije. Dali su nam veliku pomoć kao ljudi iz prakse. S time se susreću svakodnevno zbog čega i mogu razgovarati o temi kao što su trendovi koji će se pojaviti u turizmu 2025. godine. Na samom kraju, to je sve trebalo prodiskutirati s Klubovima vijećnika prije samog Gradskog vijeća koji su također imali mogućnost dati svoje komentare, što smo analizirali te dobar dio toga uključili. To je sve bio korak po korak izrade Strategije.
Govorimo o prvoj fazi Strategije. Što nam dalje slijedi?
Sveučilište je svoj dio posla završilo nakon prezentacije i usvajanja Strategije na Gradskom vijeću. Druga faza je zapravo akcijski plan, odnosno projekt Respect the City koji je vjerojatno svima već poznat, a koji mora biti u skladu sa Strategijom. Naravno, mi smo spremni i otvoreni za daljnju suradnju. Strategija je zapravo ‘kostur’ za akcijski plan. Sve mjere i aktivnosti koje će se provoditi moraju biti utemeljeni na šest strateških i njihovih pojedinačnih ciljeva.
Spomenuli ste šest strateških ciljeva. Što biste izdvojili kao najvažniji?
Prvi cilj je postizanje dugoročnog i konkuretnog turizma na međunarodnom turističkom tržištu. Najvažnija je autentičnost prostora i poštovanje tradicije te uvažavanje potreba lokalnog stanovništva. Naravno kako je cilj pri izradi svake Strategije u turizmu – suživot lokalnog stanovništva sa svim turistima koji dolaze u grad. Mi želimo da grad živi, ali moramo biti svjesni pritiska na gradsku jezgru. Znamo kako najveći broj turista upravo ide u povijesnu jezgru, što je reprezentativno zbog čega i žele posjetiti Dubrovnik. Zbog toga smo u svim segmentima Strategije naglasili – ako želimo imati održiv razvoj turizma, moramo pomiriti one interese lokalne zajednice, naravno ne remeteći njihov način života, s gostima koji posjećuju naš grad.
Kako postići taj cilj?
Nešto što se stalno spominje i naglašava jest disperzija posjetitelja povijesne jezgre. Potrebno je nuditi atraktivne i inovativne turističke proizvode koje će gosti grada moći koristiti u drugim dijelovima Dubrovnika i okolici. Govorimo o posebnim tematskim turama što druge turističke destinacije već odavno rade. Potrebno je poraditi na široj ponudi. Najviše gostiju dolazi kod nas zbog sunca i mora te kulture… Ali postoje gosti koji su željni drukčije ponude gdje mi zapravo vidimo priliku za razvoj.
O kojoj ponudi govorimo?
Dali smo nekoliko primjera selektivnog turizma čime bi došlo do diverzifikacije turističkog portfelja. To je gastronomski turizam kojeg možemo u budućnosti još više poboljšati. Mediteranska kuhinja je jedna od najboljih u svijetu. Zatim tu su i vinske ture. Kad dođete u neku drugu zemlju, oni vam prodaju cijelu vinsku priču. Potrebno je prodati taj doživljaj. Također, spominje se manifestacijski doživljaj zbog kojeg će gosti poželjeti posjetiti upravo Dubrovnik. Nadalje, to su sportski turizam te ciklo turizam koje smo također naveli u našoj strategiji. Postoji manevarski prostor, samo ga treba dobro isplanirati i ponuditi gostima.
Na što bismo još trebali obratiti pozornost?
Zasigurno na većoj težnji ka produljenju sezonu i cjelogodišnjem poslovanju, ali velik naglasak trebao bi upravo biti na kvaliteti cijele ponude. Potrebno je nadalje potruditi se oko povećanja prosječne potrošnje turista.
Kakva je zapravo kvaliteta ponude u Dubrovniku?
S obzirom na sve što se nudi, brojni će reći kako mi već imamo cjelogodišnji turizam. Ali nešto na čemu trebamo poraditi, kako bismo ga stvarno i imali, jest da naši hoteli budu otvoreni tijekom cijele godine. Nadalje, potrebna je što bolja i kvalitetnija povezanost zračnih linija s ključnim tržištima. Što se nama događa? Većina gostiju s emitivnih tržišta, u mogućnosti je doći kod nas do kraja listopada. Svakako treba poraditi na mogućnostima dolaska u našu destinaciju iz spomenutih tržišta koja su dominantna. Ali su otvorena i ona udaljenija tržišta, od Koreje, Kine, Indije do Brazila. Njima je Europa uvijek bila atraktivna. Naša su predviđanja kako će njih biti sve više, a zbog toga trebamo imati što bolju zračnu povezanost. Jer smo mi zapravo zračna destinacija.
Jedan od ciljeva je poboljšanje razine kvalitete svih smještajnih kapaciteta. Hotelski smještaj zadovoljava kriterije međunarodnih standarda, no uvijek se može i bolje. Tu se prvenstveno misli na poboljšanje privatnog smještaja koji je doživio nagli porast, postelja i kapaciteta. Mi predviđamo kako će se dogoditi integralni i difuzni hoteli, hoteli obiteljskog tipa. Govorimo o udruživanju iznajmljivača privatnog smješaja koji će naravno okrupniti smještajne jedinice i na taj način povećati kvalitetu. S druge strane, privatan smještaj se ne može ograničiti te je teško predvidjeti stopu porasta privatnog smještaja. Inače, već sada možemo govoriti o činjenici kako smo dosegli maksimalan kapacitet. A što bi se moglo dogoditi? Disbalans turističke ponude i turističke potražnje, što se već sada događa Splitu. Privatnim iznajmljivačima također nije lako održavati smještajne kapacitete.
Zašto?
Nema dovoljnog broja osoblja, radnika koji bi održavali te smještajne kapacitete. Jedan od problema koji je vezan uz jedan od ciljeva je manjak radne snage. I to posebno kvalitetne radne snage.
Jedan od važnijih segmenata Strategije je i cruising turizam. Kako i na koji način možemo doći do poboljšanja na ovom polju?
Poboljšanje bi se zasigurno vidjelo kad bi se rasteretio cestovni promet. Jedan od prijedloga kojim bi se to riješilo jest korištenje prometa morskim putem. Najviše se problema dogodi kad autobusi dođu ispred ulaza u Pile. A situacija u drugim gradovima je takva da vas iskrcaju na periferiji, a onda koordinirano dolazite do povijesnih dijelova kao što je gradska jezgra. U cijeloj takvoj situaciji potrebna je koordinacija. Za to je nužan Dubrovnik Cruise Management Centar.
Kojeg ste bili spomenuli u studiji 2011. godine?
Tako je, u Studiji koju smo radili za Lučku upravu, ali koja nije nažalost implementirana do danas. Bitno je istaknuti kako nedostaje koordinacije između svih ključnih institucija, od Lučke uprave, agencija pa do Turističke zajednice u onim danima kad je najveća gužva. Zbog toga je potrebno osnovati Dubrovnik Cruise Management Centar koji će provoditi koordinaciju. Dali smo tri prijedloga za njegovu moguću implementaciju. To su Turistička zajednica, Odjel za turizam, gospodarstvo i more, a treći je bio da to bude udruga. Na našim smo strateškim radionicama išli prema tome da to bude udruga, odnosno neprofitna organizacija. Ovaj Centar je način kako bismo se mogli riješiti velikog broja posjetitelja na istom mjestu u istom vremenu. No, povrh svega je potrebno sve dobro ispregovarati s cruise kompanijama. Ostaje nam za vidjeti hoće li se uopće implementirati. Kad postoji dobra volja, problemi će se i riješiti. Živimo od turizma što je neosporno. Treba nam, ali moramo znati upravljati njime.
Jedan od vijećnika je istaknuo kako u slučaju da se Strategija ne implementira, moći ćemo govoriti o Strategiji kao jednom ‘mrtvom slovu na papiru’. Vaše mišljenje o tomu?
Naime, riječ je o jednom dugom razdoblju. Naravno kako može doći do određenih novih trendova, do 2025. godine. Tko je mogao predvidjeti ovoliki porast privatnog smještaja u posljednjih nekoliko godina, ne samo u Dubrovniku, nego i u Splitu koji je preko 30 godina bio tranzitni grad. Neke trendove se jednostavno ne može predvidjeti. Mi smo imali situaciju da neka druga tržišta nisu bila posjećena s obzirom na sigurnosne aspekte. No, ona se polako vraćaju među omiljene destinacije. Mi smo morali dati naša predviđanja. Vrijeme će najbolje pokazati u kojoj će se mjeri sve skupa ostvariti i hoće li, obzirom na neke brojke koje smo predviđali. To ćemo moći najbolje saznati kroz Akcijski plan.