AktualnoUrednički izbor

DOMAGOJ GAJSKI I ANTE ROTIM Pojačanja na Neurokirugiji dubrovačke bolnice

DOMAGOJ GAJSKI I ANTE ROTIM Pojačanja na Neurokirugiji dubrovačke bolnice

Odjel neurokirurgije Opće bolnice Dubrovnik dobio je pojačanja. Jednom mjesečno će na tjedan dana. Naime, iz svoje zagrebačke matične ustanove u dubrovačku bolnicu dolaziti neurokirurg dr. Domagoj Gajski i specijalizant neurokirurgije dr. Ante Rotim. Više o svemu rekao nam je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić.
—Opća bolnica Dubrovnik ima već nekoliko godina formiran Odjel neurokirurgije na kojemu trenutno radi dvoje djelatnika. Vodi ga prof. dr. sc. Velimir Lupret, doajen naše neurokirurgije koji je s nama petnaestak godina. Međutim, s obzirom da neurokirurgija kao odvojena grana kirurgije danas ima svoju ekspanziju, a mi u našoj bolnici, gradu i županiji imamo s druge strane određenu potrebu za intervencijama neurokirurga, svakako se pojavila potreba za angažiranjem dodatnih stručnjaka. U ovom slučaju smo se obratili Klinici za neurokirurgiju i ravnateljstvu KBC-a Sestre milosrdnice i s njima imamo dogovor da će ove i iduće godine u našoj bolnici boraviti dva liječnika. To su dr. Domagoj Gajski i stariji specijalizant dr. Ante Rotim. Na taj način, uz ‘beck up’ našeg profesora Lupreta, imamo 24 sata dostupan tim neurokirurga koji će se baviti ne samo stanjima koja smo i dosad zbrinjavali već i edukacijom naših liječnika, konkretno traumatologa koji će izvoditi određene zahvate koji su u domeni i neurokirurgije, ali i traumatologije – objašnjava nam dr. Bekić koji vjeruje kako će dijagnostičko terapijsko edukacijski boravak kolega iz Vinogradske bolnice naići kod pacijenata na jako dobar odaziv i odgovor. Napomenuo je i kako OB Dubrovnik ima jako dobru suradnju i s KBC-om Rebro, odakle u ispomoć dolazi dr. Marjan Rožanković.
— I on će redovito dolaziti jednom mjesečno tijekom iduće godine. Razlog ovih dolazaka leži u tome da naši pacijenti što manje moraju ići na liječenje izvan Dubrovnika – naglašava ravnatelj.

Niz djelatnosti koje prosječna opća bolnica nema
Za opće bolnice nije standard imati odjele neurokirurgije, no Dubrovnik je tu poseban.
—Mi smo tu specifični. Dubrovačka bolnica je na neki način hibrid između opće i kliničke bolnice. Znate za našu ambiciju osnivanja kliničkog odjela kirurgije, koji bi uključivao i Neurokirurški odjel i u tom kontekstu je i ovaj dio priče o suradnji i dolascima stručnjaka. Mi smo prije dvije godine dobili suglasnost za osnivanje Odjela za neurokirurgiju po specijalnim uvjetima prilagođenim našim potrebama, ali i našim kadrovskim i prostornim specifičnostima. Dubrovnik je dosta daleko od najbližeg KBC-a, onog u Splitu, a kamoli u Zagrebu i to je upravo razlog zašto OB Dubrovnik ima cijeli niz djelatnosti koje jedna prosječna opća bolnica nema. Radimo neke stvari koje drugi ne rade i imamo opremu koje druge opće bolnice nemaju i to je ono na čemu će se i dalje inzistirati u budućem razvoju bolnice – ističe nam dr. Bekić. Pitali smo i kakvi smo po pitanju opreme na Odjelu neurokirurgije.
—S obzirom da duže vrijeme imamo stalnog neurokirurga, oprema je manje-više tu. Dio opreme koja nedostaje će biti nabavljena, međutim to je uglavnom sitni instrumentarij i potrošna oprema tako da nam to ne predstavlja problem. To će biti dostupno u par dana sukladno potrebama struke – zaključio je na ovu temu dr. Bekić.

Pozitivna iskustva
Budući da je iza liječnika Gajskog i Rotima prvi tjedan rada u našoj bolnici, popričali smo s njima o dojmovima, ali i o onome što će njihov dolazak značiti za dubrovačku bolnicu i njene pacijente.
—Ideja je bila pomoći sa satnicama, s obzirom na to da je dosta naporno za dva neurokirurga raditi 30 dana. Nije tu samo stvar dnevnog rada u smislu operacija i pregleda, nego tu su i dežurstva, što ipak traje 24 sata. Imati telefon u džepu 24 sata je dosta naporno. U sklopu suradnje koja je postignuta među institucijama, ideja je da dr. Rotim i ja dolazimo ovdje kao jedan tim, koji bi na tjedan dana preuzeo posao na sebe. On uključuje ambulante, preglede vezane uz glavu, mozak, kralježnicu, periferni živčani sustav, također i izvođenje operacija po potrebi iz istog područja te pokrivanje dežurne službe 24 sata dnevno za sve neurotraume koje se dogode u području koje pokriva OB Dubrovnik – objašnjava nam dr. Gajski. Prvi tjedan obilježen je, govore nam, pozitivnim iskustvima.
—Svi su jako susretljivi prema nama, upoznali smo puno ljudi, ostvarili lijepe suradnje i s Neurologijom te se povezali sa svima kojima možemo pomoći. To su, naime, svi odjeli čiji pacijenti ponekad trebaju usluge neurokirurga u smislu operacija, pregleda ili davanja mišljenja. Jako je važna ta međuodjelna suradnja, koju mi u našoj instituciji imamo i definitivno želimo i ovdje ostvariti taj kontakt iako dolazimo samo na tjedan dana – ističe dr. Gajski te napominje kako su se u Dubrovniku i dosada izvodili brojni neurokirurški zahvati. ‘Oprema postoji i na nama je samo da je upotrijebimo’, dodao je. Objasnio je i što će njihov dolazak značiti za dubrovačke pacijente, ali i zdravstveni sustav. —Veliki broj građana po mišljenja uvijek ide u druge centre tercijarne zdravstvene zaštite poput KBC-a, bio to Split ili Zagreb. Na ovaj način mi dolazimo iz tih tercijarnih centara ovdje, tako da pacijenti mogu doći kod nas na pregled te ne moraju putovati do Zagreba. Ista operacija koja bi se izvela u Zagrebu može se sada izvesti u Dubrovniku. To je veliki plus. Uz to, rasteretit će se zdravstveni sustav jer neće biti potrebe za odlascima, za putovanjima, putnim i inim troškovima, a kvaliteta usluge je jednaka – ističe dr. Gajski.

‘Dubrovniku treba jaka i razvijena bolnica’
—Suradnju smo pokrenuli, nadamo se da će se sve odvijati u pozitivnom smjeru kao što se dosad odvija i da će to biti trajno, odnosno dokle god bude potrebno – napomenuo je. Pitali smo liječnike i koji se zahvati mogu izvoditi u Dubrovniku. To su, istaknuli su, zahvati na glavi (operacije tumora mozga na raznim pozicijama unutar mozga), operacijski zahvati na lumbalnoj kralježnici, terapije boli na lumbalnoj kralježnici, minimalni invazivni zahvati u smislu dekompresije karpalnog kanala… Budući da je Dubrovnik zbog svoje udaljenosti specifičan, zanimalo nas je mišljenje dr. Gajskog o važnosti postojanja ovakvog jednog odjela unutar Opće bolnice Dubrovnik.
—Dubrovniku je zbog njegove geografske pozicije jako važna jaka, dobra i razvijena bolnica, koja je iznad prosječnih standarda općih bolnica u Hrvatskoj. Ona se nalazi na samom južnom kraju Hrvatske te je dosta udaljena, a postoje neka hitna stanja u neurokirurgiji i kardiologiji koja zahtijevaju puno brži tretman od transfera pacijenta. Mislim da je zato definitivno opravdano i jako pozitivno da se ovdje razvijaju i te grane medicine. Mislim da zbog geografske pozicije Dubrovnik treba i mora imati šire djelatnosti od prosječnih općih bolnica u Hrvatskoj. Ako gledate neke druge bolnice, one se sve nalaze dosta blizu KBC-ova, na udaljenosti od 40, 50, 60 kilometara… Možda je negdje ta udaljenost 100 kilometara, ali onda su tu autoceste, kojima je transport puno brži, a Dubrovnik još nije autocestom spojen s ostatkom Hrvatske. Stoga ovdje imate potrebe za helikopterskom i brodskom službom, ali činjenica je kako na taj način ne možete prebacivati dva pacijenta. Ako je helikopter otišao u Split, dok se ne vrati, vi ne možete novog pacijenta prebaciti. Ovdje stoga definitivno treba razvijati područja za koja je znanost pokazala da ako u određenom intervalu, mi to zovemo zlatni intervali u smislu sati i minuta, izvedete neki zahvat, podigli ste značajno šanse oporavka za tog pacijenta. Neurokirurgija je jedna od takvih grana – objašnjava nam dr. Gajski.

Neurokirurgija zahtijeva puno odricanja
Nismo mogli ne dotaknuti se relativno malog interesa mladih liječnika za neurokirurgiju.
—Unutar medicine specijalizacija iz neurokirurgije traje najdulje, šest i pol godina, a potrebno je i ogromno odricanje. Hrvatska, naime, nema puno neurokirurga, što znači da je u toj specijalizaciji veliki broj dežurstava. Velik broj dežurstava znači jako puno vremena provedenog u bolnici, a manje doma s obitelji. To je jedna specijalizacija koja zahtijeva da se zapravo ‘živi’ u bolnici. Kad uzmete neke druge, isto teške specijalizacije, tamo ima 10 do 15 specijalista. Kad se to podijeli na 30 dana dobiju se dva, tri dana, a u neurokirurgiji ako podijelite na 7, 8 specijalista, dobili ste 4 ili pet dana što zahtijeva i više odricanja. Uz to, dulje traje, a na kraju treba istaknuti i kako je u Hrvatskoj manje, više svima plaća jednaka. Stoga je tu ipak potrebna ekstra strast i ljubav prema tom području, prema mozgu, prema kralježnici, koja će nekoga navesti da izabere ovu specijalizaciju – mišljenja je dr. Gajski.
—U Hrvatskoj nigdje ne možete privatno operirati tumor mozga, niti aneurizmu na mozgu. Privatno možete raditi samo kralježnicu, a ipak, usudio bih se reći da se 95 posto kolega neurokirurga želi baviti mozgom i glavom više negoli kralježnicom. A tu su mogućnosti privatnog rada slabije. Inače, prema statistikama najpopularnije su one specijalizacije koje imaju dosta jaku privatnu djelatnost – govori nam dr. Domagoj Gajski. Za kraj naglašava i veliku odgovornost s kojom se moraju nositi neurokirurzi. —Velika je razlika jeste li pacijentu na stolu otvorili glavu ili neki drugi dio tijela. Operacije na glavi i na mozgu spadaju definitivno u najzahtjevnije i najkompleksnije zahvate na ljudskom tijelu s bezbroj mogućih komplikacija. Vi izvedete super operaciju, sve prođe savršeno, a onda taj pacijent dobije krvarenje, moždani udar i možda se više nikad ne probudi. To su velike odgovornosti, to je veliki stres i to je nešto s čime živite svaki dan – rekao je.

Vrhunski smo opremljeni
Unatoč malom broju liječnika, naša neurokirurgija itekako može konkurirati europskoj i svjetskoj.
— Tijekom specijalizacije proveo sam dio vremena u Americi i drugim zemljama u svijetu i mogu reći da nema toga što mi ne radimo, a da oni rade. Kad sam kolegama u jednom od najjačih američkih neurokirurških centara pričao o opremi koju imamo i koristimo, oni su gledali u šoku kako mi to imamo. Svi nas, naime, zamišljaju kao malu zemlju na Balkanu, a tehnološki imamo sve što imaju oni. Hrvatska je vrhunski opremljena, ima vrhunske neurokirurge koji su se svi redom educirali, ne samo u Hrvatskoj nego i po svijetu, što je jako važno za razvoj struke, i mislim da se sve ono što se vani može napraviti, može napraviti i u Hrvatskoj jednako kvalitetno – zaključuje naš sugovornik.

Objavljeno u tiskanom izdanju 29. studenog 2023.

Pročitajte još

U DUBROVNIKU Pretragom kuće 43-godišnjaka pronađen laboratorij za uzgoj ‘trave’

Dulist

[FOTO] DOBRE VIJESTI Provozali smo se ‘Neboderkom’ s Tatjanom Puljizević!

Nora Di Leo

Počinju nacionalni ispiti, pisat će ih više od 37 tisuća učenika

Dulist