Hrvatska odustaje od klasičnog popisa stanovništva koji se provodio svakih deset godina te uvodi Središnji registar stanovništva – sustav koji objedinjuje ključne podatke o građanima i kućanstvima. Kako prenosi Tportal, registar će sadržavati informacije poput OIB-a, prebivališta i boravišta, podataka o članovima kućanstva, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te bračnom statusu.
Iz Ministarstva financija poručuju kako će novi sustav smanjiti administrativno opterećenje građana i omogućiti jednostavniji pristup podacima. Vrijednost projekta procjenjuje se na 13,8 milijuna eura, dok je, prema procjenama Tportala, posljednji popis stanovništva stajao oko 23 milijuna eura.
Ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da je riječ o velikom iskoraku za javnu upravu i vođenje fiskalne politike. Kako prenosi Tportal, građani će putem registra moći provjeriti temeljem kojih podataka ostvaruju određena prava.
Središnji registar stanovništva u punoj primjeni trebao bi biti od 1. siječnja iduće godine, dok će građani već od 1. lipnja moći provjeriti točnost svojih podataka.
Iz Ministarstva financija najavili su da će se Središnjem registru stanovništva moći pristupiti putem sustava e-građani ili osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave.
Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, rekao je da je na projektu sudjelovalo više institucija koje razmjenjuju podatke i koriste sustav. Osam institucija trenutačno je izvor podataka dok ih je dvadesetak prepoznato kao buduće korisnike registra, kako prenosi Tportal.
Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica, naglasila je važnost sigurnosti i podataka u registru te je nadodala da će građani nakon 1. lipnja moći dobiti potvrdu sa evidentiranim podatcima, uključujući informacije o kućanstvu i životnim zajednicama.
Kako poručuje Ministarstvo financija, svaka osoba upisana u registar zapravo će imat pravo na uvid u svoje podatke uz prethodnu obaveznu identifikaciju, mogućnost traženja potvrde te prijave eventualnih netočnosti.
