Ohrabrujuće je jer je hrvatski turizam ispred nekih drugih konkurentskih zemalja. U okviru Hrvatske, DNŽ je iz niza razloga nešto slabijih rezultata, nego je to sjeverni Jadran koji je dostupan automobilima. DNŽ u normalnim godinama ostvaruje oko 2 milijuna dolazaka turista izvan Hrvatske. Od toga je 500 tisuća turista iz drugih kontinenata. Toga ove godine praktično nismo imali i teško da će se ostvariti do kraja godine – rekao je direktor TZ DNŽ Vladimir Bakić pojasnivši da se britansko tržište otvorilo tek prije svega desetak dana, a to je vodeće tržište po broju turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Susreo se, naime, na koordinacijskom sastanku s direktorom Hrvatske turističke zajednice Kristjanom Staničićem u hotelu Adria ovog utorka, ali i s još 20 predstavnika turističkih zajednica gradova i općina Dubrovačko-neretvanske županije. Naglasio je kako je Dubrovačko-neretvanska županija na 24 posto turističkog prometa u usporedbi s prošlom godinom.
-Kada se govori pak o samom srpnju trenutno se bilježi 38 posto turističkog prometa u odnosu na prošlogodišnji srpanj – rekao je Bakić te istaknuo kako su limitirani u pogledu tržišnih aktivnosti te su one usmjerene prema tržištima koja inače nisu toliko dominantna na našem području, u skromnijem obujmu. Dodao je kako su na sastanku govorili o svemu što ih očekuje u nastavku izazovne turističke godine, za koju, kako ističe, ‘ne možemo sa sigurnošću procijeniti u kojem će smjeru ići’.
-Po uplatama turističke pristojbe za prvih šest mjeseci na naš račun pristiglo 290 tisuća kuna, a za sve druge TZ, uključivo i dubrovačku i druge gradove općine, još 880 tisuća kuna, onda mislim da je slika naše trenutne situacije jasna i saglediva kroz ove podatke. Pogođeni smo, ali uz sve aktivnosti, pokušat ćemo do kraja godine izdržati sve okolnosti i krenuti u adekvatnu pripremu na aktivnosti u 2021. godini – naglasio je Bakić.
Sastankom su iz HTZ-a htjeli dobiti uvid u trenutno stanje na terenu, ali i razmijeniti informacije o odrađivanju turističke sezone u vidu marketinških aktivnosti na tržištima. Govorilo se i o jeseni te pripremi aktivnosti za 2021. godinu na tržištima koja su važna za hrvatski turizam, ali i o prilagobi novim zakonima.
-Zakon o turističkim zajednicama se promijenio te imamo fazu prilagodbe do kraja ove godine – rekao je Staničić.
20 tisuća gostiju u privatnom smještaju
Trenutno je malo više od 100 registriranih hotela na području DNŽ, a otvoreno je njih 60-ak.
-Popunjenost hotelskog smještaja trenutno je, uključivo i one koji su zatvoreni – jer ti su kapaciteti u sustavu registrirani kao nešto što je evidentirano, na razini je 33 posto. Privatni smještaj ima oko 20 tisuća prijavljenih turista i na razini je 50 posto rezultata prošle godine u ovo vrijeme. Dubrovnik, Župa dubrovačka i Konavle su na 30 posto prošlogodišnjeg prometa. Pelješac, Korčula, Neretvansko priobalje i Mljet su negdje između 55 i 65 posto, ovisno od općine do općine. Riječ je o domaćim turistima, onima iz Poljske i Slovenije – naglasio je Bakić. Nešto je lošija posjećenost turista iz BiH, ali zbog mjera koje su državljanima te države u primjeni.
Dubrovačko područje najpogođenije
Je li se moglo napraviti više po pitanju većeg broja linija i cestarina, bilo je novinarsko pitanje.
– Što se tiče cestarina, Hrvatske autoceste nisu išli u primjenu ljetnih tarifa. Što se tiče avioprometa, u kontaktu smo s turoperatorima i avioprijevoznicima, te s insitucijama s obzirom na činjenicu kako moramo pratiti uvjete putovanja. Odradili smo zajedničke kampanje, u cilju da pokrenemo aviopromet na južne hrvatske destinacije, pogotovo na dubrovačko područje koje je najpogođenije – rekao je Staničić i dodao kako postoji preko 80 linija prema ZLD i Zračnoj luci Split. Očekuje da će se turistički promet intenzivirati u kolovozu, ali i kao intenzitet avioprijevoza. Rekao je da je srpanj na razini Hrvatske iznad njihovih procjena. Turistički promet je, naime, na 43 posto od prošle godine, a kad se gleda samo srpanj, na 60 smo posto.
-Učinit ćemo sve da južne destinacije podignu na tu razinu, ali sve ovisi o avioprijevozu – rekao je Staničić.
Razgovarat će s CA o zadržavanju zimske linije prema Frankfurtu.
-Vidjet ćemo koje su mogućnosti da u tom segmentu pomognemo kroz dodatne linije koje mogu povezivati s drugim zračnim lukama te da na taj način Dubrovnik ima cjelogodišnju povezanost s tržištima. No to sve ovisi o trenutnim epidemiološkim situacijama u zemljama – naglasio je.
Nakon pojave COVID-a, morali su smanjiti budžet HTZ-a, za više od polovice.
-Na realizaciji smo 80 posto rebalansiranog budžeta. Vrlo smo aktivni na društvenim mrežama te smo kroz dodatne aktivnosti s TZ-ima prije mjesec i pol dana dodali odluku o dodatnom budžetu koje ćemo koristiti za zajedničke promotivne aktivnosti – rekao je Staničić. Najveći naglasak je na Hrvatskoj kao sigurnoj turističkoj destinaciji. Je li se s promotivnim akcijama moglo početi ranije?
-Pratili smo situaciju na svakom tržištu. Provodili smo kampanje na tržištima koja su otvorila svoje granice, ali na onima koja nisu otvorena, no htjeli smo zadržati vidljivost. Mislim da smo odradili dobar posao, a kad smo dobili informacije da su dobili mogućnosti putovanja, onda smo te kampanje intezivirali – kazao je. Hrvatska je označena kao jedna od najpoželjnjih destinacija na Mediteranu. Podržava prijedlog o podjeli broja zaraženih po regijama.
-Sve turističke zajednice u kontekstu su COVID-a donijele određene odluke u pravcu racionalizacije poslovanja. U kontekstu smanjenja broja turističkih zajednica je išao i novi zakon koji je stupio na snagu 1.1.2020. godine. Postoji poseban institut udruženih TZ-a gdje se TZ-ovi na pojedinim lokalnim razinama mogu ugasiti i udružiti u jednu turističku zajednicu. Takav proces je započeo među ostalim na pojedinim otocima, Gorskom kotaru i da nije bilo COVID-a, imali bismo znatno manje turističkih zajednica. Nadam se da će se taj proces nastaviti i da će se broj turističkih zajednica smanjiti – rekao je Staničić te govorio o ‘državnom bookingu’.
-HTZ i Ministarstvo turizma provode projekt ‘Hrvatski digitalni turizam’. Jedna od komponenti je centralni registar svih subjekata u turizmu. Dobit ćemo jedno centralno mjesto na kojim ćemo imati sve subjekte koje se bave ugositeljskim objektima i pružateljima usluge privatnog smještaja. Također, tu je i nadogradnja e-visitora te novi portal croatia.hr koji će obuhvatiti centralni registar. Kroz njega će biti snažniji model komuniciranja i oglašavanja. Svi subjekti će biti selektirani te će to biti važan kanal promocije prema tržištima. Privatnim je iznajmljivačima to i najpotrebnije, da imaju centralno mjesto gdje se mogu sami oglašavati te prodavati vlastiti kapacitet – kaže Staničić. Planiraju završiti cijeli projekt do početka ljeta iduće godine.