U prostorijama Županijske komore Dubrovnik pri HGK u ponedjeljak se održala konferencija za medije povodom obilježavanja 10 godina članstva u Europskoj uniji.
Na konferenciji su, uz predsjednicu ŽK Dubrovnik Nikolinu Trojić, sudjelovali državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja te dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić. Iako je bio najavljen, na konferenciji nije sudjelovao državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Frano Matušić. Inače, Raguž je ovo bio prvi put da službeno sudjeluje na nekom događaju u Dubrovniku u svoju svojstvu državne tajnice.
‘Civilno društvo ipak postoji’
Predsjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić podsjetila je kako je Hrvatska, prije ulaska u EU, imala ‘desetogodišnji, trnovit i težak put kako bi se uskladila s europskom pravnom stečevinom, kako bi došla na jedan standard koji Europa nudi i garantira’.
-Vidimo kako smo danas određeno društvo kvalitete. Strane delegacije Hrvatsku vide kao punopravnu članicu EU koja ima određene zagarantirane procedure i standarde te nas kao takvu smatraju vjerodostojnom. Kao društvo smo podigli neku ljestvicu, prije svega u strukturnom pristupu planiranju, strategijama, provođenju projekata i organizaciji civilnog društva. Posljednji primjer je projekt ‘Golf na Srđu’. Danas smo u Europskoj uniji možda i lideri kad pokazujemo da se možemo oduprijeti određenim velikim korporacijama. Snažno civilno društvo ipak postoji – naglasila je među ostalim Trojić.
‘Daleko stabilnija ekonomija’
Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja iznio je ekonomske pokazatelje i rezultate desetogodišnjeg članstva u Europskoj uniji. Nakon iznošenja određenih podataka, Šaravanja je među ostalim istaknuo kako smo iz kroničnih neravnoteža prešli u stabilniju ekonomiju. Također, rekao je kako su tri ključna sektora ekonomije – tvrtke, kućanstva i država, manje zadužena nego što su bila prije deset godina.
-Svi znamo da referentne kamatne stope rastu, Europska središnja banka ih diže, ali su danas, zahvaljujući tome što smo u Europskoj uniji, Schengenu, Eurozoni i NATO-u, hrvatske tvrtke konkurentne kad je riječ o cijeni novca na europskom bankarskom tržištu. To je iznimno važno radi novih poslova, kao i u kontekstu viših kamatnih stopa – rekao je Šaravanja.
Naglasio je kako se u proteklom desetogodišnjem razdoblju stvorilo 200 tisuća novih radnih mjesta, od čega dobar dio u privatnom sektoru ‘koji onda generira porezne prihode i omogućuje državi da funkcionira’, dodao je. No, spomenuo je kako Hrvatsku pa tako i Europu muči manjak radne snage što je veliki izazov za gospodarstvenike. Upravo je, spominjući idućih deset godina u EU, naglasio kako je privlačenje i zadržavanje radne snage jedno od ključnih pitanja, kao i kako unaprijediti suradnju obrazovnog sustava s gospodarstvenicima.
Bespovratna sredstva
Državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž predstavila je iskorištenost bespovratnih sredstava iz EU fondova kroz 10 godina uz isticanje onih segmenata, odnosno sektora kroz koje je Hrvatska imala najveći učinak i postotak iskorištenosti sredstava. Raguž je naglasila je kako je ‘Hrvatska pravi primjer dobrog korištenja svih instrumenata kohezijske politike’.
Na području Dubrovačko-neretvanske županije, u proteklih 10 godina ugovoren je 131 projekt ukupne vrijednosti 742 milijuna eura, po čemu je jedna od uspješnijih županija po korištenju EU fondova. Među ostalim je naglasila kako se najviše uložilo u projekte u vodnom i prometnom sektoru.
-Zahvaljujući ulaganjima u vodni sektor i 60 aglomeracija koje se provode, više od 300 tisuća stanovnika Hrvatske dobit će lakši pristup pitkoj vodi, a više 800 tisuća stanovnika kanalizacijskom sustavu – kazala je među ostalim te dodala kako Hrvatska u idućem financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine na raspolaganju 25 milijardi eura.
‘Bolja, uređenija država’
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić govorio je među ostalim o mogućnostima koje su županije, kao regionalna razina uprave dobile kroz sudjelovanje u Europskom odboru regija. Rekao je kako smo danas ‘bolja, uređenija država nego što smo bili prije 10 godina’.
-Deset godina Hrvatske u EU možemo smatrati velikim uspjehom i možemo biti ponosni. Članstvo u EU i okretanje prema zapadu, bila je vjekovna želja svih naraštaja našeg naroda. Nažalost smo uvijek bili na nekoj margini, ali smo ulaskom u EU za istim stolom i ravnopravno odlučujemo s najuspješnijim državama svijeta. Veliku zaslugu u tome imaju naši branitelji koji su oslobodili ovu zemlju. Bez toga nikad ne bismo bili dio EU. Prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman jasno je usmjerio hrvatsku prema euroatlantskim integracijama. Naporima kasnijih vlada, danas smo članovi EU, NATO-a i schengenskog prostora – naglasio je među ostalim župan. Isto tako, rekao je kako bi sve zemlje zapadnog Balkana trebale postati članice Europske unije. No, kako kaže, ‘svaka zemlja mora ispuniti sve kriterije za članstvo te ne postoji prečica prema EU’.