Mada je protekla školska godina od njih zahtijevala dodatne napore, u UŠ Luke Sorkočevića, reći će ravnatelj Slobodan Begić, zadovoljni su postignutim rezultatima. Štoviše, upravo tijekom nje ostvaren je povijesni uspjeh pa tako nakon desetljeća čekanja svoja vrata na jesen otvara srednja baletna škola. O navedenom, ali i o ERASMUS projektu ‘Arts now and before’ u kojem sudjeluju te u okviru kojega su dobili zadatak prirediti završnu svečanost, Begić je progovorio za čitatelje DuLista.
— Pandemija nas je dovela u situaciju u kojoj smo se morali prilagoditi. Jasno, kao i u ostalim resursima, u školama je uvedena online nastava koja ne može zadovoljiti sve programe. Mi smo, djelomično, zbog broja učenika u razredima, ali i zbog same zgrade koja daje mogućnost da se epidemiološki ispoštuju mjere, školsku godinu završili uspješno. Djeca su mogla uživo pohađati dio praktične nastave na slikarskom odjelu, a na glazbenom gotovo u potpunosti. Bilo je manjih odstupanja, ali vjerujem da su satovi polučili željeni rezultat kojeg bi inače dobili. Kolege nastavnice i nastavnici su se zaista potrudili da učenici dobiju sve što im je potrebno. Također, ovo je bila dobra prilika koju nismo propustili iskoristiti pa su djeca itekako profitirala od individualne nastave prilikom koje je cijela pažnja bila samo njima posvećena. Iz takvih situacija, a zbog čega sam jako zadovoljan, nije se proširila zaraza. Zapravo smo imali samo pojedinačne slučajeve i prema mojim saznanjima oni su se dogodili izvan škole. S epidemiolozima smo čitavo vrijeme bili u kontaktu. Postupali smo prema svim uputama i istog trenutka neutralizirali smo tih par slučajeva – kazao je.
Kako smo već spomenuli, krizi usprkos uspjeli su realizirati nešto na što se već generacijama čeka – srednju baletnu školu u Dubrovniku.
— To je među najvećim uspjesima ove školske godine, zapravo zadnjih nekoliko desetljeća škole uopće. Jednostavno smo bili njom zakinuti. Imamo djecu koja su izuzetno zainteresirana za balet i kad napune 14 godinu alternativa im je samo odlazak u Zagreb kao grad koji jedini ima srednju baletnu školu. Sve je započelo tako što su mi se obratile kolegice s baletnog odjela i pitale možemo li pokušati nešto napraviti. Od listopada 2020. prikupljena je sva potrebna dokumentacija – projekcija nastave, satnice, eventualni nastavnici… Nju sam poslao na aplikaciju u Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Slijedom toga ono je zatražilo suglasnost Dubrovačko-neretvanske županije kao suosnivača i Županijska skupština je na sjednici pred Božić odobrila proširenje. Početkom veljače dobili smo izvještaj od resornog ministarstva da je određeno povjerenstvo, a što je davalo naznake da bi se nešto moglo dogoditi. U cijelom tom razdoblju naš je slučaj bio i na Ministarstvu financija jer proširenje zahtijeva dodatne financijske intervencije. U svibnju je rečeno da nam je sve odobreno i da u rujnu ove godine možemo krenuti s nastavom. Zanimljiv je podatak da smo mi jedina škola koja je dobila odobrenje što znači da smo osigurali uvjete i dokazali kako ono što mi otvaramo nije hir već potreba na razini čitave Hrvatske te čak i šire. Kadra baletnih plesačica nema dovoljno. Sva naša kazališta ih ‘uvoze’ i nadam se da ćemo mi to promijeniti. Generacije odlaze, plesačicama je radni vijek kratak pa će naše učenice pronaći svoje mjesto. Potrudit ćemo se da netko od njih ostane u Dubrovniku kako bi nastavile raditi u školi – iznio je ravnatelj te pojasnio kako će se odvijati nastava i kad kreću prijave.
Oko 25. lipnja kreću prijave
— Prijemni ispit održat će se 29. i 30. lipnja te 1. srpnja. Poslije toga slijedi procedura ‘prijavnice i dopisnice’ te objava lista. Moramo raditi prijemne ispite, žao mi je ako netko ostane ispod crte, priliku će opet imati dogodine. Sedam bi učenika trebalo biti primljeno i oni će startati prvi ponedjeljak u rujnu. Bit će to jedan razred koji je kombiniran. Jedan dio će raditi po gimnazijskom programu i biti ovdje, a drugi će nastavu pohađati u gimnaziji te ovdje dolaziti na satove baleta. Nastava će se odvijati u dvije smjene i za očekivati je da će biti i do 21 sat. Morat ćemo pronaći još jednu dvoranu. Vidjet ćemo može li nam je ustupiti jedna od osnovnih škola i tamo ćemo prebaciti najmlađe balerine. Veliku dvoranu koristit će srednjoškolke jer je ona najopremljenija. Zaposlit ćemo tri nova korepetitora i nastavnicu baleta s tim da računamo da ćemo jednu ostaviti nakon mirovine. Na povremenom angažmanu bit će svakako onaj nastavnik koji će učenicima predavati folklor, odnosno narodne plesove. Dogovorili smo se s FA Linđom i on će dolaziti na jedan sat tjedno. Morat ćemo dovoditi i stručni kadar koji će nekoliko dana održavati radionice. To je praksa i kroz sve ostale odjele pa ćemo osigurati da je ima i balet – poručio je Begić.
U proteklom razdoblju ostvarili su i značajnu suradnju s osječkom Akademijom za umjetnost i kulturu.
— Zahvaljujući našem sugrađaninu Vlahu Ljutiću, inače profesoru na osječkoj akademiji došao sam u kontakt s tamošnjim kolegama s glazbenog odjela. Razgovore smo započeli još za vrijeme pandemije. Čekali smo kad će se situacija smiriti. Želja nam je bila postaviti operu ‘Cosi fan tutte’ Wolfganga Amadeusa Mozarta kao jedno od najsloženijih djela u glazbenoj literaturi uopće. Ona objedinjuje sve. To je nešto što bi se moglo odvijati u UŠ Luke Sorkočevića svake godine. Mi smo dogovorili termin 30. svibnja u Kneževu dvoru izvesti glazbeno-scensko djelo kojim ćemo zaključiti školsku godinu. Sudjelovao je orkestar UŠ potpomognut nastavnicima i operni ansambl osječke Akademije. S učenicima sam počeo raditi odmah nakon završetka drugog lockdowna. Moram reći da su oni bili jako dobri. Napravljena je revizija orkestra kako bi se ispoštovao dopušten broj glazbenika na sceni. Uspjeli smo s 25 ljudi napraviti operu koja je izazvala oduševljenje kod svih koji su je imali priliku čuti. Sama djeca reagirala su s oduševljenjem. Studenti s osječke Akademije su sjajni. Gledano pjevački, ali i glumački vrlo su profesionalni za tako mlade ljude ispred kojih je karijera. S Osijekom ćemo nastaviti suradnju i dogodine u Danima škole opet ćemo je ponoviti, a kad stasaju naše djevojke s baletnog odjela i njih ćemo uključiti jer to je prava svrha umjetničke škole – trasiranje njihovog budućeg zanimanja. U rujnu s Cosi fan tutte gostujemo u Bjelovaru i Vukovaru. Odlazimo na turneju Hrvatskom pa ćemo pokušati posjetiti i još neke gradove. To učenike jako veseli te očekujemo ukupno dvije-tri uspješne izvedbe – najavio je.
Upitali smo ga i kako napreduju arheološki radovi u parku škole nužni za proširenje zgrade.
— Arheološki radovi su pred krajem. Dobit ćemo dozvolu za obnovu tvrđave i u nju se mora vratiti nastava. U planu je rekonstrukcija parka i za očekivati je da će se u njemu ona odvijati. To će biti dozvoljeno svim drugim školama koje imaju želju ovdje doći i promatrati direktno dubrovačku povijest. Tvrđavu ćemo dati na upotrebu i glazbenoj mladeži koja će je moći koristiti ljeti za probe, koncerte i druženja. Postoji vanjski ulaz kroz kojeg mogu ući. Također, park ćemo dati na raspolaganje Dubrovačkim ljetnim igrama te ostalim sadržajima od kojih možemo skupiti novac kako bi financirali projekte, gostovanja, seminare i odlaske u europske centre od Beča do Pariza. Naš je zadatak podizati kulturnu razinu kako bi Dubrovnik u pravom smislu postao dio EU. Mi smo najudaljenija točka Hrvatske, ali mislim da možemo nešto promijeniti koristeći sve dobrobiti koje nam današnja tehnologija pruža – istaknuo je. U tom kontekstu spomenuo je još jedan važan projekt koji će potrajati do 2023., a to je ERASMUS projekt ‘Arts now and before’. U njemu sudjeluju Finska, Poljska, Latvija, Portugal, Njemačka i Hrvatska.
ERASMUS projekt ‘Arts now and before’
— Mi smo zaduženi za završnu svečanost. Planira se formiranje simfonijskog orkestra i zbora UŠ. U njemu će, ako nam bude nedostajalo ljudi, biti članovi dubrovačkog simfonijskog orkestra i naši studenti. Koristit ćemo sve resurse s kojima raspolažemo i za koje su predviđena sredstva. Naš je zadatak da pokažemo koliko je hrvatska tradicijska glazba, a koju smo naslijedili stoljećima boraveći na ovim područjima, utjecala na onu klasičnu Europe. Izvest ćemo Haydenovu simfoniju br. 104. nazvanu Londonska, a čiji zadnji stavak nosi temu ‘Oj, Jelena, Jelena, jabuka zelena’, zatim ‘Era s onoga svijeta’, neke nove skladbe sa sličnim motivima, ali i uvertiru Sorkočevićeve simfonije. Inače, u izradi je i film o našoj školi od 7 i pol minuta kojim ćemo se predstaviti ostalim zemljama. Prvi susret uživo svih voditelja i profesora ćemo imati nekad sljedeće školske godine kako bismo razvili strategiju u svezi pandemije COVID-a. Ako ona iščezne, dio učenika vodit ćemo na određene destinacije gdje ćemo promatrati što druge škole rade i dočekati ih sa završnim programom – zaključio je za DuList ravnatelj UŠ Luke Sorkočevića Slobodan Begić.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 9. lipnja 2021