Rast primanja ne znači nužno i jednako povećanje iznosa koji zaposlenima ostaje na računu. Dio razlike između bruto i neto iznosa odlazi kroz poreze i doprinose, a pitanje poreznog opterećenja ponovno je otvorilo raspravu o tome koliko od rasta zarada u konačnici ostaje radnicima.
Na porezno opterećenje upozorio je hrvatski poduzetnik i investitor Nenad Bakić, koji se u javnosti često bavi gospodarskim i demografskim temama. On tvrdi da je porezni teret na prosječnu plaću izjednačio rekord, dok je kod medijalne plaće dosegnuo rekordnu razinu.
Prema njegovoj analizi, realne bruto plaće, odnosno iznosi nakon uračunavanja inflacije, u godinu dana porasli su u prosjeku 4,1 posto. Istodobno je neto rast iznosio 3,1 posto.
Bakić razliku pripisuje sve većem udjelu koji kroz porez na dohodak uzimaju lokalne samouprave.
– To znači da gradovi i druge lokalne samouprave plivaju u novcima zbog enormnih poreza – jer porez na dohodak ide njima – naveo je.
Smatra da je krajnje vrijeme za promjenu poreznih razreda, odnosno njihovo povećanje, kako bi se veći dio dohotka oporezivao po nižoj stopi.
Podsjetio je da je država lokalnim samoupravama prepustila određivanje stopa poreza na dohodak, očekujući da će ih smanjivati kada ostvare dovoljno velike prihode.
– Krajnje je vrijeme da Porezna uprava digne razrede oporezivanja kad već lokalne vlasti ne žele smanjiti stope poreza na dohodak – poručio je Bakić.
