Središnja svečanost povodom obilježavanja 28. obljetnice Hrvatske ratne mornarice održala se u petak u Kazalištu Marina Držića.
-Zahvaljujem na dolasku na svečano obilježavanje našeg dana, ovdje u ponosnom Dubrovniku, na mjestu gdje je 29. listopada 1992. održana velika dubrovačka festa slobode – rekao je zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Oružanih snaga RH komodor Ivo Raffanelli i podsjetio svih kako su tog dana odzvanjala zvona diljem Domovine, slaveći slobodu Hrvatska vojska i policija.
-Oslobodile su 2300 kilometara četvornih, kopnenog i morskog prostora i izašli na naše južne granice. Nakon teških šestomjesećnih borbi, u ustavno-pravni poredak vraćen je privremeno okupirani teritorij krajnjeg juga Hrvatske. U obrani i oslobađanju, poginulo je 465 branitelja, oboljelo je ili je ranjeno 5 tisuća ljudi. O broju raseljenih, o opljačkanom, popaljenom i devastiranom prostoru da ne govorimo. Uz osjećaj ponosa na junački potpor hrvatskih branitelja u tim dramatičnim događajima nezaobilazan je i osjećaj tuge za našim poginulim i umrlim prijateljima te se u ovoj prilici klanjamo za njihove žrtve – istaknuo je zapovjednik koji je dodao da ne smijemo zaboraviti kako se, ‘iako malobrojni, hrabri branitelji Dubrovnika nisu dali uplašiti’.
-Naprotiv, stali su u obranu, spremni napraviti sve za slobodu svoga Grada i Domovine. Ipak, znatno nadmoćniji neprijatelj okupirao je dio prostora Prevlake do Stona pa se sam Dubrovnik našao u okruženju. U opkoljenom Gradu, bez struje i vode, u zatočeništvu ostalo je preko 50 tisuća stanovnika. Stalni napadi nastavili su se sve do primirja, a prizori divljačkog razaranja kulturne baštine vrlo brzo obišle su svijet i pridonijele istinitoj percepciji rata u Hrvatskoj – naglasio je. Posebnu ulogu iz Hrvatske ratne mornarice u tim događajima imao je Odred naoružanih brodova Dubrovnik sa zadaćom izviđanja borbenog djelovanja te probijanja neprijateljskih pomorskih blokada u cilju prevoženja ljudi, dopreme hrane i lijekova te vojne obrane u Grad.
-Spremnost za obranu Domovine, domoljublje, pomorsko iskustvo i znanje bili su pokretačka snaga naših branitelja u tim trenucima. U tim teškim vremenima rođena je ratna mornarica. Nakon ustrojavanja i naoružvanja postrojbe, stvoreni su uvjetiza suspostavljanje neprijatelju i preuzimanje inicijative. To najbolje utvrđuju događanja sredinom studenog 1991. godine, na području srednjeg Jadrana koja su bila presudna u razbijanju neprijateljske pomorske blokade te su među prvim pobjedama i prvim uspješnim akcijama Hrvatske vojske. Daljnji djelovanjem takozvana JRM je bila prisiljena na povlačenje u svoja zadnja uporišta na Visu. Obranom našeg mora, težište je prebačeno na kopno te s drugim postrojbama Hrvatske vojske krenuli su u borbe za deblokadu Pelješca i oslobođanje šireg područja Dubrovnika. 28 godina poslije, na braniku smo Domovine. Obzirom da je pomorska orijentacija naše zemlje neupitna, pitanje zaštite i nacionalnih interesa na moru zahtijeva najveću odgovornost – istaknuo je. Hrvatska ratna mornarica, kao grana Hrvatske vojske, usmjerena je na opremanje, obučavanje, modernizaciju i integraciju pomorskih snaga.
-Ustrajni smo u nastojanjima da ostanemo glavni instrument moći u zaštiti suvereniteta teritorijanog integriteta te nositelj pomorske obrane Republike Hrvatske. Za takvu zahtjevnu misiju, potrebno je značajnije ulaganje u opremu, tehniku i infrastrukturu. Dugoročni plan razvoja Hrvatske vojske trebao bi omogućiti realizaciju projekata koji će mornaricu izdići na razinu kakvu naša vojska i zaslužuje – zaključuje zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Oružanih snaga RH te dodao: ‘Iza nas je 28 godina napornog rada, odricanja, stjecanja novih znanja i vještina, a pred nama su novi izazovi… No časno služeći i iskreno vjerujući u nove naraštaje koji će donijeti novu snagu, čuvati hrvatske interese na moru, možemo osigurati budućnost naše mornarice. Poklanjajući se žrtvih palih za slobodu, njihovim obiteljima te svima koji su doprinijeli izgradnji ratne mornarice, izražavam svoje najdublje poštovanje’.
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov naglasio je kako se Dubrovnik obranio snagom svojih ljudi i uz pomoć postrojbi Hrvatske vojske i policije iz drugih dijelova RH.
-Te dane pamtit ćemo svi. Prilikom ovakvih obljetnica uvijek odajemo počast našim nestalim i poginulim. Iznimno poštujemo njihovu žrtvu kao i žrtvu njihovih obitelji koja je duboko utkana u temelje naše slobode, Hrvatske vojske i hrvatske državnosti. Na današnji se dan sa zadovoljstvom i ponosom prisjećamo vremena u kojima je HRM nastajala, uvjeta i okolnosti u kojima su stvarane naše pomorske snage, akcijama i operacijama u kojima je sudjelovala tijekom Domovinskog rata, a posebno ljudi koji su u nju ugradili svoje znanje i sposobnost. Od srca zahvaljujem svim dosadašnjim zapovjednicima HRM-a koji su svojim radom, entuzijazmom i domoljubljem doprinijeli njezinom razvoju. HRM je nastala na čvrstim temeljima u kojima su generacije hrvatskih mornara stoljećima ugrađivali sva svoja znanja i umijeća o čuvanju mora – rekao je Šundov te podsjetio na bogatu povijest Hrvatske ratne mornarice bez koje, podcrtao je, povijest hrvatskog naroda ne bi bila cjelovita.
Podsjetio je tako da je Hrvatska ratna mornarica ustrojena 12. rujna 1991. godine ukazom prvog predsjednika dr. Franja Tuđmana. Dodao je kako HRM počiva na višestoljetnoj tradiciji hrvatskog naroda koji je nebrojeno puta morao braniti svoje obale i more.
-Dolaskom na obale mora Hrvati su brzo shvatili kako ovo blago treba braniti i čuvati. U bitci kod Makarske 18. rujna Hrvati pobjeđuju, Mlečani gube, a pogiba i sam mletački dužd. Kao sjećanje na ovu veliku pobjedu kada je udaren temelj pomorskoj snazi hrvatskog naroda, obilježavamo dan HRM-a. Od tada do danas hrvatski mornari izvojevali su mnoge pobjede, plovili mnogim morima, a posebno pamtimo one izvojevane pod hrvatskom zastavom u Domovinskom ratu. Tako se danas rado prisjećamo prvog broda koji je ušao u sastav HRM-a. Bio je to desantno-jurišni čamac 103 otet Jugoslavenskoj ratnoj mornarici iz brodogradilišta na Korčuli u noći između 14. i 15. rujna 1991. godine. Vrlo brzo gliseri i manji brodovi u Dubrovniku još od 1991. ulaze u službu i čine postrojbu Odred naoružanih brodova Dubrovnik. Te male i dobro organizirane postrojbe s kopna i otoka spasile su puno ljudskih života, prevozile vojnike i ranjenike, opremu i hranu tijekom borbi na Kruševu i tijekom blokade te deblokade Grada Dubrovnika, čemu sam osobno svjedočio. Tijekom Domovinskog rata HRM se istaknula u brojnim operacijama, od boja u splitskom kanalu 1991. preko sudjelovanja u svim operacijama obalnog ruba, od oslobađanja južnog Jadrana do Oluje i Maslenice. Posebno ističem ulogu odreda mornaričkog pješaštva i bitnica s otoka u čiju sam se hrabrost tijekom Maslenice osobno uvjerio – rekao je Šundov te naglasio kako se Hrvatska može ponositi svojom pomorskom tradicijom, svojom brodogradnjom, koja je stvorila najzahtjevnija plovila.
A, najviše se može ponositi svojim ljudima, naglaso je general zbora. Upravo oni, podvukao je, nastavljaju tradiciju svojih predaka.
-HRM mora nastaviti razvijati svoje sposobnosti, a posebno s obzirom na složenu situaciju na Sredozemlju kao i nepredvidljvost daljnjeg razvoja – poručio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov.
‘Raduje me što obljetnicu svečano obilježavamo u Dubrovniku’, rekao je ministar obrane Damir Krstičević.
-Ovaj drevni grad svjedok je bolnih vremena kroz tisućljetnu povijest, kroz koju se mudrošću i hrabrošću opirao brojnim osvajačima, izgradio svjetski ugled svojim pomorskim umijećem i vrsnom i dlomcijom. Kao i tad, tako i u Domovinskom ratu, ovaj nepokoreni grad hrabro je stajao na braniku domovine i slomio svu neprijateljsku silu koja je za cilj imala uništiti sve ono što je hrvatsko – naglasio je i dodao:
-U jeku naješćih bitki, u rujnu 1991. godine osnovana je Hrvatska ratna mornarica s ciljem zaštite hrvatskog mora i obale. Svoj veliki doprinos HRM je dala tijekom operacije Maslenica kada je mornaričko-desantno pješaštvo uspješno provelo sve zadane zadaće. Nakon Domovinskog rata pa sve do prošle godine uslijedilo je razdoblje tijekom kojeg se ta sposobnost izgubila. To nije bilo dobro. Mi smo pomorska zemlja i moramo imati tu sposobnost mornaričko-desantnog pješaštva te smo upravo poučeni iskustvom iz Domovinskog rata, ponovno ustrojilu navedenu satniju te ju smjestilu u Ploče, novo središte HRM-a. Na taj način, ponovno smo vratili pobjedničku vojsku i to je jedna od važnijih strateških odluka – rekao je Krstičević.
Ministar obrane također je naglasio da se ulažu veliki napori kako bi Hrvatska ratna mornarica bila ukorak s sigurnosnim trendovima te bila jamac sigurnosti i prepoznatljiva grana Hrvatske vojske u okviru međunarodnih integracija. ‘Ministarstvo obrane osiguralo je financijska sredstva za modernizaciju HRM-a, a to je nešto što se čekalo 14 godina’, istaknuo je.
‘Hrabri mladići’
-Riječ Libertas kroz dugu je povijest krasila dubrovački stijeg i bila nit vodilja svome puku. Sve za slobodu, kako onda tako i danas. U novijoj povijesti, Dubrovnik je, uz grada prijatelja Vukovar, postao snažnim simbolom hrvatske borbe za samostalnost i neovisnost. Slaveći slobodu na ovom istom mjesu, okupili smo se prije dvije godine kako bismo svečano obilježili poseban dan. U povodu 25. godišnjice Vojno-redarstvene operacije oslobađanja juga Hrvatske, sjetili smo se tada 29. listopada 1992., dana kad je oslobođen okupirani teritorij krajnjeg juga Hrvatske i time omogućen povratak više od 20 tisuća ljudi u svoje, nažalost, spaljene i opljačkane domove. Tog su se dana 1992. godine, točno u podne oglasila sva dubrovačka zvona, nagovjestivši sretnu vijest, a veličanstvena smotra postrojbi junog bojišta održana je u luci Gruž, uz državni i vojni vrh predvođeni našim prvim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Pretrpjevši sva razaranja, Dubrovnik je ostao spomenik hrvatskog otpora i odlučnosti naroda da brani slobodu, ali i svoju baštinu, rekao je tada predsjednik Tuđman – rekao je gradonačelnik Mato Franković. Hrvatska ratna mornarica, istaknuo je dalje, rodila se i stasala u teškim i turbulentim vremenima, ‘postajući snažnom uzdanicom Hrvatskih oružanih snaga’.
-U tim mjesecima, tjednima i danima dok su se vodile teške i isrcpljujuće borbe za deblokadu i oslobođenje Dubrovnika, veliki obol dala je i Hrvatska ratna mornarica čijim je djelovanjem oslobođeno 1080 kilometara kvadratnih morskog prostora. Prisjetimo se i danas legendarnih dubrovačkih postrojbi mješovitog odreda mornaričkog-desantnog pješaštva, ali i odreda naoružanih brodova, svih hrabrih mladića koji su se u najgorem vremenu opsade Dubrovnika tijekom Domovinskog rata samoorganizirali te odsječeni Grad održavali na životu, a građanima donosili nadu i vjeru u pobjedu koja stiže. Priče o njihovom junaštvu, pokazatelj su bezuvjetne ljubavi hrvatskog čovjeka prema svojoj domovini. Ljubavi koja ne pita za cijenu i koja nikad ne posustaje za žrtvu. Dopustite mi da danas parafraziram generala Janka Bobetka koji je upravo ovdje rekao da se u Dubrovniku borila i pobijedila cijela Hrvatska. Zato svima njima, a posebno našim palim vitezovima dugujemo vječnu zahvalnost i prisežemo čuvati istinu, čisto i neokaljano, a sjećanje na njih vazda živim – naglasio je Franković.
U ime Dubrovačko-neretvanske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Joško Cebalo istaknuvši kako je Hrvatska ratna mornarica bila od iznimnog značaja za Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju u vremenu kada je to bilo najprotrebnije.
-Želim iskoristiti priliku i posebno spomenuti te zahvaliti pripadnicima Odreda oružanih brodova čija je uloga u Domovinskom ratu bila od iznimne važnosti za obranu Dubrovnika. Odredu je zadaća bila probijanje i uspostava koridora za dopremanje hrane, lijekova, naoružanja kao i prijevoz ranjenih te branitelja koji su dolazili braniti ovaj grad. Hvala Bogu u današnje vrijeme nemamo potrebu za vojskom u smislu i obimu kakav je bio prije nepunih 30 godina. No, Republika Hrvatska uvijek je spremna braniti svoje, ali i pomoći u misijama diljem svijeta. Dosta je puta u javnosti bilo polemike oko nabavke vojne opreme za naše vojnike. Postoje i oni koji smatraju kako je to uzalud potrošen novac. No, osiguravanje života naših trupa kako bi oni mogli osigurati nas, nikada nije i ne može biti uzalud. S ovog mjesta moram reći da je Dubrovnik obranjen s minimumom opreme, ali s velikim hrvatskim srcem. Zar bismo se ikada više doveli u situaciju da nemamo čime braniti svoje? – istaknuo je Cebalo dodavši kako Hrvatska danas živi u miru te kako se nada da mnoge generacije naših sunarodnjaka nikada neće vidjeti strahote rata.
-No, ukoliko do toga i dođe, možemo biti sigurni da imamo jaku i spremnu vojsku kako na kopnu tako i na moru. Jaka mornarica i više nego sposobni vojnici nešto su što danas imamo i čime se možemo ponositi. Još jednom svim pripadnicima Hrvatske ratne mornarice od srca čestitam 28. obljetnicu osnutka – poručio je zamjenik župana.
Savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za obranu i nacionalnu sigurnost Zrinko Petener podsjetio je na davnu 887. godinu kada se, ne tako daleko od Dubrovnika, odvila bitka između hrvatskih mornara s neretvanskog područja i Mlečana kada su ih Hrvati porazili.
-1991. godine ponovno su hrvatskim morem zaplovili osvajači. Ali, njima je naše kopno ostalo nedostižno. Svaku bitku koju su započeli, izgubili su, a u studenom 1991. potjerani su sa srednjeg Jadrana prema jugu gdje su svoj bijes i nemoć iskalili na Dubrovniku i okolici. Ali, vrlo brzo doživjeli su konačan poraz u srazu s hrvatskim mornarima i vojnicima. Njihovi brodovi zauvijek su napustili slobodno hrvatsko more. Na spomen-ploči pomorskoj bitci iz 887. godine stoji kako je tada udaren temelj pomorskoj snazi hrvatskog naroda. Hrvatski branitelji i mornari koji su braneći naše valove i položili svoje živote za Hrvatsku, učvrstili su taj temelj. Dugujemo im za to vječni spomen, zahvalnost i poštovanje – rekao je Petener te dodao kako ratni put nije završio protjerivanjem neprijatelja s hrvatskog teritorija.
-Nakon Domovinskog rata Hrvatska ratna mornarica nastavila se modernizirati. Posljednjih godina povećana su ulaganja u Ratnu mornaricu i to posebno veseli. Neprekidno se ulaže u podizanje standarda života, ali i obrazovanje hrvatskih vojnika i mornara. Svjesni suvremenih izazova i novih zadaća koji se pred vas stavljaju, ulažemo u vaše znanje kako bi na najbolji način odgovorili na zadane zadaće. Prije tri dana dio vas se vratio iz operacije Sea Guardian. To je dokaz da se domovina ne brani samo na svojim granicama. Brani je se i na operacijama puput ove i daleko od Hrvatske kako se s brojnim prijetnjama ne bi morali suočiti na našem moru i obalama. Čuvajte i dalje hrvatsko more, ovaj svjetski biser koji ste obranili – poručio je Petener.
Povodom obilježavanja Dana HRM neki su od pripadnika mornarice promaknuti, nagrađeni i pohvaljeni.
Predsjednica Republike Hrvatske i Vrhovna zapovjednica OS RH, Kolinda Grabar-Kitarović promaknula je u čin kontraadmirala komodora Iva Raffanellija, u čin kapetana bojnog broda, kapetana fregate Hidajeta Ćobu, u čin kapetana korvete poručnike bojnog broda Davora Dilbera i Stipu Skelina, u čin bojnika satnika Damira Ivandu, u čin poručnika bojnog broda poručnike fregate Nenada Galića i Slobodana Paunovića, u čin satnika natporučnika Dražena Kalebića, u čin satnice natporučnicu Suzanu Kutlešu i u čin poručnika fregate, poručnika korvete Marina Delića. Predsjednica je ujedno i pohvalila kapetana bojnog broda Željka Kusića.
Predsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević nagradio je ručnim satom s posvetom stožernog narednika Jakuba Sušu, dalekozorom bojnika Antu Boku, knjigom je nagradio poručnika bojnog broda Stipu Skelina, novčanom nagradom od četiri tisuće kuna namještenika Matu Bečka, a pohvalio je narednicu Jasnu Domazet.
Načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora dr. sc. Mirko Šundov promaknuo je u čin narednika desetnike Sanjina Ćutu i Damira Kljakovića – Gašpića. Nagradio je samokresom s posvetom pozornika Darka Vladića – Flotila HRM, ručnim satom s posvetom bojnika Silvija Grgića i dalekozorom brigadira Miju Ćubića. Pohvalio je kapetana fregate Joška Tadića, bojnika Antu Daria Mišuru, kapetana korvete Željka Trumbića, poručnika bojnog broda Dnijela Medanića.
Zapovjednik HRM, komodor Ivo Raffanelli nagradio je dalekozorom pukovnicu Elenu Rubić, kapetana korvete Željka Doku i narednika Dominka Kovačevića. Knjigu je pak poklonio poručniku bojnog broda Anti Šori, natporučnici Antoniji Špoljarić, naredniku Vladimiru Antunoviću i razvodniku Tomislavu Krištu. Pohvalio je Odred rezidencijalnih brodova – Flotila HRM.