Prof. dr. sc. Vesna Miović, upraviteljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku za DuList se osvrnula na 2021. godinu, ali i na očekivanja za ovu, 2022. godinu.
Unatoč problemima koje je prouzročila pandemija COVID-19, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku uspio je 2021. godine realizirati svoje redovne poslove, a razvio je i mnoge nove aktivnosti.
U izdanju Zavoda objavljen je godišnji časopis Anali koji redovito izlazi od 1952. i časopis Dubrovnik Annals koji postoji od 1998. Kao i dosad, časopisi i ove godine sadrže pažljivo birane i najvrjednije znanstvene doprinose istraživanju povijesti Dubrovačke Republike i Dubrovnika. Upravo zbog iznimno visoke kvalitete, i Anali i Dubrovnik Annals pripadaju najvišoj (A1) kategoriji znanstvenih časopisa u Hrvatskoj, a referirani su u najvažnijim međunarodnim znanstvenim bazama.
Osim toga, djelatnici Zavoda i njihovi vanjski suradnici sudjeluju u projektu Hrvatske zaklade za znanost “Tradicionalizam i inovacije u Dubrovniku od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća“, koji je prilikom prosudbe u ljeto 2021. ocijenjen najboljim ocjenama.
Poznato je da Zavod, uz časopise, redovito objavljuje i znanstvene knjige, pa su tako ove godine objavljene dvije, koje rasvjetljavaju dosad zanemarene i slabo poznate činjenice iz povijesti Dubrovačke Republike i Dubrovnika. U knjizi Ana, Pavo, Grlica: rekluze i pustinjaci u pobožnom krajobrazu srednjovjekovnog Dubrovnika, Nella Lonza obradila je vjerski fenomen tipičan za srednjovjekovnu duhovnost laika – posvećeni život takozvanih rekluza i pustinjaka koji su živjeli uz mnoge crkve u gradu i izvan njega. U knjizi Prava Crvena Hrvatska i pravaši: hrvatski nacionalizam u Dubrovniku početkom 20. stoljeća, Barbara Đurasović analizirala je činjenice o pokretanju dubrovačkog pravaškog lista i njegov značaj u kontekstu širih političkih gibanja u Dalmaciji i Hrvatskoj početkom 20. stoljeća. Ovih dana izlazi iz tiska i treća knjiga, koja sadrži transkripciju najstarijeg sačuvanog sveska zapisnika dubrovačkih zdravstvenih službenika (kacamorata) s početka 16. stoljeća, uz popratnu studiju.
Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu, koja je područna jedinica Zavoda za povijesne znanosti HAZU, od ove jeseni može se pohvaliti potpuno novom koncepcijom izložbenog postava, koji je osmislila Stane Đivanović, viša kustosica u miru i dugogodišnja voditeljica Zbirke. Ovim je postavom kroz dvjestotinjak predmeta izvanredno prikazano kakvo je i koliko bogatstvo i raznolikost Bogišićeve ostavštine. Zbirka bi trebala uskoro dobiti stručnog voditelja i razgranati svoju aktivnost.
Uz znanstveni rad, djelatnici Zavoda sa zadovoljstvom su uložili trud u popularizaciju znanosti i povezivanje s dubrovačkom lokalnom zajednicom. Posebno ih raduje što su u suradnji s Dubrovačkom baštinom uspostavili kontakt i s dubrovačkim studentima koji studiraju povijest u Zagrebu, Zadru i Dubrovniku. U četverodnevnoj ljetnoj radionici s djelatnicima Zavoda bili su u Državnom arhivu u Dubrovniku, čitali arhivske spise i upoznali rad Zavoda. Sve u svemu, studenti su živo sudjelovali u radu i pokazali interes za istraživanja u arhivu koji jedan od najvažnijih u Sredozemlju. Zavod zato planira nastaviti sa sličnim radionicama, kako bi se studente povijesti dodatno motiviralo, pripremilo za rad na arhivskom gradivu iz vremena Republike i time osiguralo kontinuitet u proučavanju prošlosti našega Grada.
Radionica je nastavak uspješne suradnje Zavoda s Dubrovačkom baštinom. Naime, u suradnji s tom institucijom, djelatnici Zavoda sudjelovali su u koncipiranju izložbe COVID-19 i kuga: sadašnjost u prošlosti. Izložba je izazvala veliki interes građana Dubrovnika i cijele Hrvatske, kao i svjetskih medija kao što su CNN, Arte, kineska i japanska nacionalna televizija. Dubrovačkoj baštini ove je godine za tu izložbu uručena turistička nagrada Simply the best za inovativni turistički proizvod. Također na poticaj Baštine, djelatnik Zavoda Lovro Kunčević analizirao je i javnosti prezentirao dva iznimno značajna, a relativno slabo poznata pisma sudionika Magellanove ekspedicije, koja se čuvaju u dubrovačkom arhivu.
Potkraj rujna održan je u organizaciji Zavoda značajni međunarodni skup Struggle for Sovereignty? Small States and the Diplomacy of the Early Modern Period / Borba za suverenost? Male države i diplomacija ranom novom vijeku.
Koncipirana proslava 500. godišnjice ljetnikovca Sorkočević, sjedišta Zavoda, trebala je biti prigoda da se razmotri duga povijest zgrade i predstave rezultati novih istraživanja njezinoga fundusa, no zbog epidemioloških razloga i radova na rekonstrukciji Lapadske obale, morala je biti odgođena. Zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija, dovršava se sanacija krovišta zgrade.
Očito i nedvojbeno, Zavod se širokom lepezom aktivnosti pokazao kao središte znanja o očaravajućoj i jedinstvenoj povijesti našega Grada i kao nezaobilazno “savjetovalište“ za njeno prezentiranje na najkvalitetniji i najatraktivniji mogući način. Tim uzbudljivim putem Zavod će koračati i 2022. godine, unatoč suočavanju s teškim financijskim i personalnim izazovima koji koče njegovu djelatnost.
