Svoju analizu o razlozima zašto je tako teška i još uvijek neuspješna potraga znanstvenika za lijekom protiv covida-19, dakle ne govori se o cjepivu, nego baš o sredstvu za izlječenje oboljeloga, urednica Znanosti na portalu Der Spiegela Julia Köppe započela je citiranjem specijalista pulmologa Cihana Celika iz Darmstadta koji joj je u intervjuu na početku pandemije u travnju 2020. kazao: ‘To nisam vidio niti kod jedne druge bolesti’.
Liječnici diljem svijeta u svojim su prvim susretima s oboljelima od covida govorili suštinski isto, opisujući ‘podmuklost’ ove pandemije, prenosi N1.
Jedan od niza zbunjujućih detalja ove bolesti je, navodi Köppe, i to što se često događa da se teško oboljeli čine da su relativno dobrog stanja, premda su im već poodavno pluća tako zahvaćena da ne primaju dovoljno kisika. A odjednom se naglo srozaju, u kratkom roku završe na respiratoru.
Stručnjaci taj fenomen nazivaju ‘happy hypoxia’, piše Köppe o onome što se može prevesti kao ‘sretna hipoksija’, odnosno kao ‘sretan manjak kisika’.
Ona dalje objašnjava da bi pronalazak lijeka protiv covida značio, ne samo to da bi se naglo dramatično smanjila smrtnost, da se ne govori o trajnim posljedicama, nego bi bolnice konačno prestale biti preopterećene.
Međutim, virus je nešto doista posebno, riječ je općenito o organskoj strukturi koja čak nema niti vlastiti metabolizam, koja se nije u stanju sama razmnožavati, nego prodire u stanice i navede ih da ona proizvodi njegove kopije.
To je i razlog zašto se znanstvenici ne slažu već niti oko toga je li uopće riječ o obliku života. Kod bakterija je neusporedivo lakše, osim ako je riječ o sojevima koji su otporni na antibiotike.
Jedan od razloga zašto danas, generalno gledajući bez obzira na mutacije koronavirusa, u bolnicama danas covid ubija nešto manje ljudi nego na početku pandemije, jest to što su liječnici u međuvremenu naučili koji lijekovi mogu pomoći pacijentima. Deksametazon, heparin, sredstva protiv astme…
Različita sredstva kod različitih pacijenata nerijetko znače razliku između života i smrti u ovisnosti o simptomima. Problem je, međutim, u tome što nije riječ o lijekovima koji napadaju virus, nego o sredstvima koja ublažavaju simptome, pomažući organizmu oboljeloga da se othrva koronavirusu i tako ozdravi.
Određeni postojeći antivirusni lijekovi primjenjuju se, primjerice, kako bi se spriječilo koronavirus da uopće krene prodirati u stanice. No, nešto što bi uništavalo sam koronavirus, toga još nema. Ili nije poznato.
Više pročitajte ovdje.