Jedna školska ploča izazvala je pravu polemiku u umjetničkom svijetu. Riječ je o dijelu rada dubrovačkog umjetnika Slavena Tolja koji je prijavljen za 57. Zagrebački salon. No, taj dio rada iz njega je isključen.
-Dio mog rada prijavljen za 57. Zagrebački salon bila je i još uvijek je školska tabla na kojoj je za prijavu bilo upisano FLORA…uz objašnjenje da će ista poslužiti kao ,’work in progres’ ,i na kojoj sam namjeravao tijekom trajanja salona baviti se temom 57. salona. Ovaj dio rada je jednostavno isključen. Dio mog rada je bio predstavljen na salonu, a ova tabla je isključena – napisao je Tolj na svom Facebook profilu, a objavu je podijelila i Galerija Flora.
O svemu su se očitovali i iz Hrvatskog društva likovnih umjetnika, ali i sama autorica koncepta 57. Zagrebačkog salona Leila Topić koja je, prema pisanju artkvart.hr, istaknula kako u Slavenovoj prijavi ploče nije bilo. O tome više pročitajte ovdje.
Naknadno se još jednom o svemu oglasio i sam Tolj, koji je objavio svoje očitovanje poslano HDLU-u.
-Žao mi je što je došlo do nesporazuma. Ja sam mislio da sam sve prijavio kao jedan rad, jer je to jedna priča. Htio bi malo reći o toj školskoj ploči i zašto mi je to važno. Zbog dva moždana udara, a na preporuku terapeuta, ja svaki dan učim ponovo pisati. Baš u to vrijeme otvaranja salona bilo je sto godina od rođenja Ivana Kožarića, Josepha Beuysa,Tomislava Gotovca i Mangelosa koji su meni važni, a više nisu među nama i važno mi je bilo pisati njihova imena, upisati broj 57 kao redni broj Zagrebačkog salona, broj mojih godina i
razmišljanja da sam još uvijek tu. Zato sam napisao Disciplina kičme jer je Koja isto imao moždani udar. S tom istom školskom pločom htio sam se osvrnuti i na naš rat i na rat koji je upravo počinjao u Ukrajini. Htio sam svaki dan tijekom trajanja salona pisati o stvarima koje su važne. Zato što mi je to bilo važno, bio sam spreman o svom vlastitom trošku doći u Zagreb, sam donijeti radove i raditi na izložbi. Zbog toga mi je bilo neshvatljivo zašto mi je uskraćena mogućnost da se kao umjetnik izražavam na jedini način koji mi je u ovim okolnostima moguć i zato sam se osjetio cenzuriran – zapisao je.
-Moguće je da ispunjavajući prijavnicu nisam tehnički dobro i dovoljno jasno izrazio svoju namjeru i da sam podrazumijevao da će kustosici i Ocjenjivačkom sudu biti jasno da sve prijavljeno čini jednu konceptualnu cjelinu, kao što sam prilažući dvije fotografije iste table s različitim tekstom podrazumijevao da će razumjeti da se radi o „work in progress radu”, jer sam se direktno i referirao na table Josepha Beuysa koje jesu bile „work in progress rad”.
Želio sam napraviti ovaj rad i jer sam u procesu želio napisati ime svog prijatelja, koji se zove Niko Lučić zvani Umjetnik i koji je bio sudionik Domovinskog rata. Zašto mi je to važno? Zato što sam bio u Mrčevu na postavljanju njegovog posljednjeg rada koji je dovršio neposredno prije nego je preminuo, a koji naglašava pitanje o odgovornosti umjetnika i umjetnika danas. Iako sam sudjelovao u obrani Grada, imam samo uniformu koju sam izložio, nikad nisam registriran kao branitelj, pa se i onda kao i sada pitam je li se radi o zabuni ili ne – dodao je dalje dubrovački umjetnik.
-Što se tiče optužbe za „insinuaciju da je rad neprihvaćen jer tematizira prostor Florinog doma, oko kojeg su HDLU i HDLUDU u sudskom procesu dokazivanja prava vlasništva”, nemam što reći osim da HDLUDU je vlasnik Florinog doma i to nisu insinuacije nego upravo i jedna od tema ovog rada. Kada sam došao u Meštrovićev paviljon postaviti rad, vidio sam da djeca do šest godina moraju platiti kartu za pogledati izložbu. Smatrajući to neprihvatljivim zato sam dalje razvijao ovaj rad i izložio ga kao fotografiju na Salonu odbijenih u AŽ pod nazivom DJECA DO 6 GODINA 20 KN. Pošto sam prijavnicu i ovo pismo napisao uz pomoć prijatelja, jer nisam u mogućnosti sam tipkati, jasno mi je da je možda došlo do nesporazuma u komunikaciji, pa se ovom prilikom ispričavam Dorindi kao i onima koji su se osjetili prozvanima, te molim HDLU kao organizatora 57. Zg salona da ovaj moj iskaz također objavi na svojoj web stranici – istaknuo je Tolj u pismu.