Dubrovačko-neretvanska županija 12. svibnja obilježava dan svog nebeskog zaštitnika sv. Leopolda Bogdana Mandića. No, Dan županije ove godine dočekujemo u sasvim novim okolnostima. Sukladno tome, izostat će uobičajena proslava, baš kao i dodjela nagrada laureatima. Tim povodom porazgovarali smo sa zamjenikom župana Joškom Cebalom, ujedno i načelnikom Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije.
Kako ocjenjujete rad županijskog stožera od početka epidemije u Hrvatskoj. Jeste li uočili određene nedostatke u funkcioniranju sustava?
Stožer civilne zaštite Dubrovačkoneretvanske županije se problematikom koronavirusa svakodnevno bavi više od dva mjeseca, a za sve nas, složit ćete se, ovo je jedna potpuno nova situacija. Očekivano je bilo suočavanje s nekim poteškoćama koje smo riješavali u hodu. Dobro funkcioniramo i ovom prilikom želim naglasiti kako cijelo to vrijeme imamo i dobru komunikaciju s Nacionalnim stožerom. Stvari su se mijenjale iz dana u dan. Nacionalni stožer donosio je odluke kojima je morao obuhvatiti široko područje funkcioniranja društva. Uobičajeno te procedure traju mjesecima, a ovdje su se odluke donosile u nekoliko sati i sigurno da je bilo određenih poteškoća u njihovoj primjeni, no uzimajući sve u obzir više sam nego zadovoljan radom županijskog Stožera.
Je li Nacionalni stožer uvažavao neke specifičnosti naše županije, koja je i teritorijalno razdvojena?
Imali smo problem tranzita preko Neuma, jer se automatizmom određuje mjera samoizolacije prilikom prelaska granice, ali to je riješeno vrlo brzo, u svega nekoliko sati. S članovima Nacionalnog stožera bili smo stalno u komunikaciji te su nam uvelike u svemu pomogli. Mi smo najudaljenija županija, presječeni smo granicom, tu su i otoci te je sve to trebalo adekvatno i organizirati. Osim toga i uzorke je trebalo slati u Zagreb. Treba zahvaliti vatrogascima koji ih svakodnevno voze i dostavljaju u Kliniku Dr. Fran Mihaljević i HZJZ, sve kako bismo rezultate mogli imati što prije i kako bi epidemiolozi mogli odraditi svoj dio posla i ‘pohvatati’ kontakte zaraženih te im odrediti mjere samoizolacije.
Mogle su se čuti i određene kritike o načinu na koji je stožer stanje u županiji komunicirao s javnosti. Spominjalo se i da članovi stožera dolaze nepripremljeni na konferencije za medije, kako to komentirate?
Ne mogu se s time složiti. Jedan smo od županijskih stožera koji je najčešće komunicirao s javnosti. Praktički smo svakog dana imali konferencije za medije i trudili smo se što bolje upoznati naše stanovnike sa situacijom. Vrlo često smo rezultate uzoraka dobivali neposredno prije tih konferencija te nije bilo moguće odmah dati sve podatke koje je javnost u tom trenutku željela. Zato bismo ih u pravilu iznijeli i pojasnili dan kasnije.
Imali smo i proboj virusa u dva doma za starije. Je li utvrđeno na koji je način virus ušao u domove i je li bilo propusta odnosno nepoštivanja mjera?
Za sad nisu utvrđeni nikakvi propusti. Od početka ističemo kako je glavni zadatak pokušati spriječiti prodor virusa u domove za starije jer je to najugroženija skupina koja ima najteže posljedice u slučaju oboljenja. Nažalost, imali smo slučaj privatnog doma u Pločama gdje su svi korisnici i djelatnici bili pozitivni, a četiri korisnika su preminula. Imali smo prodor i u Dom za starije Dubrovnik, ali tu bih pohvalio sve službe, jer smo reagirali brzo te na sreću već dvadesetak dana nemamo novih oboljelih niti je itko razvio simptome.
Ovih dana moglo se čuti iz dubrovačkog doma kako je kontakt s epidemiolozima ostvaren tek kad je COVID-19 potvrđen kod prvog korisnika. Zašto komunikacije nije bilo i ranije?
Komunikacija svih domova s našim upravnim odjelom i nadležnim ministarstvom trajala je nekoliko mjeseci prije, a s njima je komunicirao i Zavod za javno zdravstvo kao i sam Stožer. Konkretno, nije točno da je kontakt s epidemiolozima ostvaren tek kod potvrde prvog pacijenta, ZZJZ DNŽ uspostavio je komunikaciju s njima još 27. ožujka. Naravno po saznanju o pozitivnom korisniku poduzete su hitne mjere. Na primjeru Doma za starije u Dubrovniku vidi se kako je sustav brzo potvrdila i naša odluka o Studenti kvalitetno reagirao. Tu se dobrom skom domu kao sekundarnom objektu Opće bolnice Dubrovnik. U kratkom vremenu smo ga u suradnji sa Studentskim centrom, Sveučilištem u Dubrovniku i Gradom Dubrovnikom uspjeli staviti u funkciju te smo bili spremni i za najcrniji scenarij. Time smo dobili i preduvjete da sve korisnike Doma za starije možemo staviti u samoizolaciju.
Zatvara li se Studentski dom kao izdvojena jedinica bolnice?
Trenutno nema pacijenata smještenih u tom objektu. Jedino funkcionira COVID ambulanta Doma zdravlja, sve dok za to bude potrebe. Vjerujem da će u narednih nekoliko mjesec taj objekt biti i dovršen te da će se početkom akademske godine u njega useliti studenti. No, u slučaju potrebe ponovno ga možemo u kratkom roku staviti u funkciju koju je imao do sada.
Hoće li škole biti u mogućnosti provesti preporuke za povratak učenika, posebno one veće?
U manjim školama će preporuke biti lakše provedive, no apelira se da roditelji koji to mogu osigurati, djecu ostave doma. Imamo i dalje školu na daljinu, koja je zadovoljila potrebe uz veliko zalaganje i roditelja i nastavnika. No, svakako da će za onu djecu, koja neće imati uvjete za ostati doma, biti osigurana briga koju i zaslužuju, a županija će kao osnivač školama osigurati svu nužnu zaštitnu opremu.
Jesu li zabilježeni određeni zastoji s provedbom županijskih projekata i hoće li se od nekih morati odustati?
Cijelo vrijeme smo, iako je to bilo otežano, radili na tome da nijedan projekt ne stane. Nastavili smo s pripremom svega što je pred nama, a svjedoci smo da su se cijelo vrijeme odvijali i radovi na Pelješkom mostu i pristupnim cestama. Uz poštivanje svih mjera, gradilišta su se mogla organizirati za nastavak rada. Nedavno smo bili i u obilasku projekta prvih vjetroorgulja na svijetu kao i Stare škole u Baćini. U tijeku su i radovi u luci u Trpnju, gdje smo imali prekid od svega tjedan dana. Kad govorimo o lučkim projektima, potpisan je ugovor o financiranju za pomorsko-putnički terminal u Vela Luci te je natječaj u tijeku, a za rekonstrukciju lukobrana Puntin očekujemo vrlo skoro odabir izvođača radova. Za novu luku Korčula ishodovana je sva potrebna dokumentacija i u tijeku je prijava na natječaj Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. U tijeku je i ishodovanje građevinske dozvole za luku Perna, a dobili smo građevinsku dozvolu za luku Ubli na Lastovu. Nadležno ministarstvo je stava da svi ti projekti ne smiju stati, jer će upravo velike javne infrastrukturne investicije biti pokretač gospodarstva.
Jedna smo od najboljih županija po povlačenju sredstava iz EU fondova, hoće li se ova kriza odraziti i na EU financiranje?
Projekti koje sam naveo financiraju se upravo iz fondova EU. Ne bi trebalo doći do zastoja u povlačenju sredstava, štoviše, svi očekujemo kako će ta sredstva dati dodatni zamah gospodarstvu. To su vrijedni infrastrukturni projekti koji za sobom vuku i niz drugih djelatnosti.
Na koji način županija može i planira pomoći jedinicama lokalne samouprave, posebno otočnim, koje će biti znatno pogođene ovom krizom?
Nažalost, velika većina naših jedinica lokalne samouprave se najvećim dijelom financira iz turizma i svih grana koje su uz njega vezane. Njihovi proračuni su pogođeni ovom krizom, ali nije ni županijski u ništa boljoj situaciji. Uputili smo prema njima jedan upitnik kako bismo se upoznali sa svim problemima na koje nailaze u punjenju proračuna te ćemo s objedinjenim podacima preko Zajednice županija nastupiti prema Vladi RH. Postoje određene ideje kako im pomoći, kao što su beskamatni zajmovi kako bi ovo razdoblje što bezbolnije prošlo.
Gradonačelnik Dubrovnika zatražio je od Vlade osiguravanje međunarodnih letova. Podržavate li takva nastojanja?
Glavna gospodarska grana u našoj županiji jest turizam, koji je najpogođeniji ovom krizom. Komuniciramo s Gradom Dubrovnikom te ostalim gradovima i općinama, jer smo svjesni da je naša županija prvenstveno avio destinacija. U gorem smo položaju od primjerice Istre gdje turisti u većoj mjeri mogu doći automobilima. Podržavamo ovu inicijativu, a vidimo da Ministarstvo i Vlada pokušavaju iznaći rješenja za nama emitivna turistička tržišta. Moramo i dalje prvenstvo voditi računa o zdravlju naših građana, no treba znati i kako dolazak stranih turista ovisi o epidemiološkoj situaciji u državama iz kojih dolaze. Nadamo se da će se od 1. lipnja krenuti kontrolirano uvoditi i međunarodne linije.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 6. svibnja 2020.