'Hrvatsko društvo jučer, danas, sutra' naziv je tribine održane u ponedjeljak navečer, a gost predavač bio je dr. sc. Nino Raspudić. Tribinu je organizirala Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" Zmajski stol Dubrovnik u koordinaciji sa Studentskim kapelanom Marinom Lučićem.
Da u Dubrovniku postoji veliko zanimanje za trenutnu situaciju u državi, a i za predavača koji je gostovao u posljednjoj emisiji Nedjeljom u 2, pokazalo se večeras gdje se tražila ne samo stolica više, već ni na podu i u prolazu nije bilo dovoljno mjesta za sve zainteresirane.
Na početku govora, Raspudić se zahvalio organizatorima što su ga pozvali u Dubrovnik, što mu je uvijek veliko zadovoljstvo. Ostao je šokiran brojem ljudi koji su došli na što je komentirao kako postoje vremena u kojim se lome paradigme, kako je ovo 'gusto vrijeme, a u 2013. godini su bili važni društveni lomovi koji su bacili svjetlo na našu blisku prošlost.'
Izdvojio je dva datuma kao ključna, jedan je 1. srpnja, datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
– Najvažnija vijest što se dogodilo je – da se nije dogodilo ništa! Ujutro smo se probudili sa istim problemima, no ono što je jako važno je da je završio taj mit. Mit da će se na kraju tog mukotrpnog puta nešto promijeniti-kazao je Raspudić.
Nadalje nastavlja kako je druga važna stvar povezana automatizmom uz ulazak u Europsku uniju stupanje na snagu europskog uhidbenog naloga i ona strahota i sramota koja se dogodila i koja se kolokvijalno naziva 'Lex Perković'.
– Treća važna stvar se dogodila nedavno, ni prije dva tjedna, a to je referendum na kojem je 2/3 pobijedila opcija koja je bila sama protiv kompletnog političkog, ekonomskog, medijskog, kulturnog, estradnog establišmenta u Hrvatskoj gdje se pokazalo jedan raskorak između većine stanovništa i jedna medijska i politička oligarhija kao u feudalizmu – navodi dalje predavač.
Osvrnuo se na konačan ulazak Hrvatske u Europsku uniju i kao problem ističe nedostatak kvalitetne javne argumentirane rasprave oko ulaska u Uniju. Temeljni problem je pristup koji nije tekao euopski, već je sve funkcioniralo kao mit. No ipak zaključuje da je bolje da smo ušli u EU, nego da nismo, ali prema njegovom mišljenju nije bilo svejedno kako će se ući jer to određuje kako će se hrvatsko društvo modelirati i snaći u zajednici.
Da smo u Europsku uniju ušli prije pet, deset godina imali bismo spontano okupljanje tisuća ljudi i slavlje na trgovima, no kao razlog zašto nije tako navodi dva osnovna razloga, a to su: cilj – koji se promijenio, EU se promijenila, nije više sretna i bogata kao nekada, najviše zbog ekonomske krize, a drugi razlog je put koji je bio mukotrpan i ponižavajući što je kulminiralo zadnjom slovenskom ucjenom oko pitanja duga Ljubljanske banke. Sve je to dodatno potamnilo i onako delvaviran cilj kazao je Raspudić.
Osvrnuo se i na broj ljudi koji su izašli na referendum o EU, gdje je 29 posto ljudi odlučilo da želi Hrvatsku u Europskoj uniji, što je prilično neuvjerljivo. Kako je rekao, nakon 1. srpnja dolazi do procesa jačanja konzervativno- demokršćanke opcije.
Kao dobru vijest ističe, barem za njega, je to što je 1. srpnja na snagu stupio europski uhidbeni nalog. Tu se okomio na Vladu koja je donijela nevjerojatan potez – 'donosi sramni zakon kojim se ograničava primjena europskog uhidbenog naloga na djela počinjena nakon 2002. Jedini smisao takvog poteza je bila zaštita Josipa Perkovića. Taj potez je bacio tešku mrlju na ulazak Hrvatske u EU', ističe predavač.
Spomenuo je i nedavni referendum o braku gdje su se po prvi put građani aktivirali i prikupili potrebne potpise. Ono što je Rapsudiću fascinatno je da su se svi mediji solidalizirali kako bi pokazali da je to grozna inicijativa i da su svi na istoj strani.
Sve prisutne je nasmijala njegova izjava o današnjem vladaru Hrvatske Ninu Paviću, kojeg je opisao kao čudan spoj Vladimira Bakarića, Donalda Trumpa i Eltona Johna.
Pred sam kraj izlaganja uzeo je flomaster i počeo crtati i objašnjavati kako u Hrvatskoj nije dovoljna podjela na ljevicu i desnicu, što nije problem samo u nas, već u cijelom svijetu. Dao je primjer podjele na političke Hrvate i političke Jugoslavene, ali i razradio cijelu strukturu trenutnog stanja društva (JPK- jugoslaven, permisivan, kapitalist; JTS – jugoslaven, tradicionalist, socijalno osjetljiv, HTS – Hrvat, tradicionalist, socijalno osjetljiv, HTK – Hrvat, tradicionalist, kapitalist…)
Na kraju je odgovarao na pitanja koja su većinom bila upućena od starijih ljudi koje je zanimalo njegovoj jučerašnje gostovanje u emisiji Nedjeljom u dva, a na pitanje studentica koju poruku ima za njih, odgovori je da na mladima ostaje da se sve više politiziraju i imaju interes za javne stvari jer nisu 'idiotosi'.