Vrata od Ponte uskoro bi trebala ići u obnovu, prvi je pisao DuList u svom tiskanom izdanju. Projekt je gotov i odobren, a Renata Andjus, predsjednica Društva prijatelja dubrovačke starine, u čijoj je ingerenciji renovacija, ističe da se uskoro otvaraju ponude pristigle na natječaj. Nakon toga, trebalo bi se odabrati izvođača i krenuti u realizaciju projekta. Do tada, željezni potporni stupovi će još malo ‘pridržavati’ puknutu kamenu gredu koju je potrebno obnoviti, odnosno izmijeniti.
—To je projekt koji je star nekoliko godina. Vrata od Ponte stradala su sama od sebe, od vremena. Pukla je kamena greda koju je potrebno izmijeniti. Već prije pet godina ta je greda bila poduprta drvenim gredama, no one su s vremenom sagnjele. Projekt je gotov i konzervatori su ga odobrili. U tijeku je natječaj tko će dobiti radove – naglasila je. Inače, navedeni željezni stupovi su postavljeni malo prije Velike Gospe.
—I čak smo od Dubrovčana, koji jako vole procesiju za Veliku Gospu, dobili grozne transparente na kojima je stalo kako smo se usudili staviti stupove kad treba proći procesija. Neke još imam. A što će koga ubit’, uopće nije važno – dodala je.
‘Moralo se konačno nešto napraviti’
Andjus ističe kako je riječ o važnom projektu.
—Moralo se konačno nešto napraviti, bez obzira u kojoj smo situaciji. To je jedan od interventnih poslova koje Društvo mora napraviti. Vrata su direktno povezana s hodnikom zidina. Inače, imali smo mi prije već jedan projekt koji je bio totalno neprimjeren. Jedan je projektant htio razgraditi cijele zidine da bi to popravio. To nije prihvaćeno – rekla je i dodala da će radovi krenuti čim se odabere izvođač.
— Zbog toga o iznosu radova ne možemo govoriti jer nismo još otvorili ponude. Idući tjedan ćemo znati sve informacije – zaključila je.
‘Crtica’ o Vratima
Književnik i novinar Boris Njavro u kolumni ‘Ulicama moga Grada’ zapisao je kako su Vrata od Ponte bila zapravo nekad nešto kao službeni, protokolarni ulaz u Grad. Kroz njih bi prošli svi velikaši, uzvanici, diplomati i svi dragi gosti Republike svečano dočekani, nakon što bi se njihovi brodovi vezali u Porat. Prolaskom kroz ta Vrata došli bi pred Katedralu, ali i pred Knežev dvor, gdje bi ih primio Knez. Iako je ime Vrata od Ponte ostalo kroz stoljeća zabilježeno kao službeno do danas, ime im se mijenjalo pa su ih zvali i praktično Vrata luke, čak i Vrata pod kaštelom, pa i Vrata unutarnjeg mora. Zvali su ih i Vrata pod zvonom, jer i ta vrata, kao i ostalih pet gradskih vrata – ulaza u Grad, zatvarala bi se nakon prvog večernjeg zvona. ‘Gospar noći’, kako su zvali glavnog ključara svih vrata Grada, obišao bi svaka od pet vrata svaku večer nakon zvona, ključeve od četiri vrata dao bi na čuvanje Knezu u Dvor, a samo bi ključ od ovih, Vrata od Ponte ostavio kod sebe na čuvanje. Nešto slično kao i Vrata od Ploča, ona stara, unutarnja, tako i ova Vrata od Ponte u dva su dijela, unutarnji učinjen 1464. te vanjski, svakako otmjeniji, učinjen po nacrtu Paskoja Miličevića 1476. godine. Taj mali međuprostor kroz koji se prolazi iz Luke do Držićeve poljane i ne tako davno imao je i skaline prema zidinama, koje su završavale pred kamenim zidićem, zapravo – nigdje. Istaknuo je kako bi se tu znalo i zasvirati i skriti i zapjevati, a da su danas u tom malom među prostoru, kao i po cijelom Gradu, male drvene barke na pola, na kojima se prodaju suveniri.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 24. studenog 2021.